OHR

Visoki predstavnik lobira za BiH

Visoki predstavnik danas boravi u Briselu gdje će se večeras sastati sa
visokim predstavnikom Evropske unije, Javierom Solanom, i komesarom za
proširenje, Olli Rehnom.

Visoki predstavnik će razgovarati o trenutnoj situaciji u BiH nakon glasanja
NSRS o restrukturiranju policije, koje je zaustavilo dalje pregovore sa EU o
Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Ministri vanjskih poslova EU, koji su
se jučer ponovo sastali u Luksemburgu naglasili su potrebu postizanja sporazuma
o reformi policije da bi se moglo razmatrati otvaranje pregovora o Sporazumu o
stabilizaciji i pridruživanju.

Na današnjem sastanku će se preispitati posljedice odluke NSRS i buduće
implikacije koje će uzrokovati izolacija BiH u regionu. Oni će naglasiti da
trenutna pozicija koju je zauzela Vlada RS nije bez rizika, i da će imati
posljedice u pogledu politike EU i njenih planova za ekonomsku pomoć BiH, a
posebno Republici Srpskoj.

Pomoć EU se zasniva na postavci da su BiH i RS ozbiljne u pogledu
priključenja Evropi, te ako je zaključak da RS kao entitet nije istinski
zainteresirana za EU, osim pod sopstvenim uslovima, onda postoje druga mjesta u
koja se mogu uputiti sredstva za pomoć.

Debata će se također usredsrediti i na buduću politiku u slučaju da Vlada RS
odluči da nastavi razgovore o restrukturiranju policije u skladu sa tri principa
EU – koje pretpostavlja da policijske oblasti prelaze međuentitetsku liniju
razgraničenja da bi se ispunili kriteriji.

Visoki predstavnik će podvući da se raspoloženje građanstva se nije
promijenilo, uprkos događajima iz prethodnih nekoliko sedmica. On će
konstatirati da ispitivanja javnog mijenja stalno pokazuju da ogromna većina
stanovnika želi da se zemlja snažnije angažira na evropskom putu. U slučaju da
Vlada RS odluči da krene naprijed sa restrukturiranjem policije, na današnjem
sastanku će se sagledati načini deblokiranja trenutnog ćorsokaka.

Prvi zamjenik visokog predstavnika Butler poziva na poduzimanje praktičnih
koraka za ostvarenje jedinstvenog ekonomskog prostora

Prvi zamjenik visokog predstavnika, Larry Butler, danas će se obratiti na
Konferenciji o jedinstvenom ekonomskom prostoru u BiH. Ambasador Butler će se
usredsrediti na praktične korake koje organi BiH moraju poduzeti da bi se
osiguralo da jedinstven ekonomski prostor počne rezultirati boljim životnim
standardom za građane BiH.

Zakon o konkurenciji u BiH mora se uskladiti tako da Vijeće za konkurenciju,
koje je sada operativno, može početi donositi obavezujuće odluke koje će
spriječiti preduzeća da zloupotrebljavaju dominantnost na tržištu (na primjer,
podizanjem cijena).

Zakon o zaštiti potrošača, kojim će se uspostaviti funkcija ombudsmena koji
će bosanskohercegovačke potrošače štititi od štetnih proizvoda, mora se
proslijediti iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Vijeću
ministara te potom Parlamentu BiH.

Zakon kojim se uspostavlja Agencija za nadzor tržišta koja će osiguravati da
se proizvodi koji su štetni ili manje kvalitetni povuku iz prodaje mora se
provesti. Trenutno nema efikasnog mehanizma da se spriječi dolazak riskantnih
prozvoda u BiH.

Agencija za standarde BiH, koja će proizvođačima pomoći da ispune minimalne
kriterije kvalitete i na taj način zaštite potrošače mora početi funkcionirati u
potpunosti. Također, Agencija za statistiku BiH mora biti adekvatno kadrovski
popunjena kako bi mogla osigurati statističke podatke koji će podržati
investicije i na taj način otvaranje novih radnih mjesta.

Agencija za fitosanitarnu zaštitu BiH, koja je prije dvije godine osnovana
zakonom, još uvijek nema prostorije za rad. Ovakvu situaciju bi trebalo
popraviti u toku ljeta, što će omogućiti da Agencija počne pružati pomoć
poljoprivrednim proizvođačima u izvozu njihovih proizvoda na međunarodno
tržište.

Primjerke govora možete preuzeti kod mene.

OSCE

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ističe značaj međudržavne saradnje u
procesuiranju ratnih zločina

Nakon konferencije eksperata OSCE-a na temu međudržavne saradnje u
procesuiranju ratnih zločina koji je održan na Paliću u Srbiji prošlog novembra,
Misija OSCE-a u Hrvatskoj organizirala je novi sastanak na istu temu, koji se
održao na Brijunima od 7. do 10. juna. Konferencija je počela sastankom
ministara na kojem su se ministri pravde BiH, Hrvatske i Srbije i Crne Gore
saglasili o potrebi pružanja podrške procesu koji je započeo sastankom na
Paliću. Konferencija se nastavila sastankom eksperata iz tri zemlje koji su
razgovarali o mehanizmima saradnje u vođenju procesa protiv građana, za ratne
zločine počinjene u drugim državama, kao i o novinama u oblasti
institucionalizacije zbrinjavanja svjedoka/žrtava, u kontekstu zaključaka
konferencije održane na Paliću.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini ističe značaj međudržavne saradnje u
procesuiranju ratnih zločina u cilju osiguranja pravednog sudskog procesa i
djelotvornog suđenja ratnim zločincima. Misija podržava sudske organe Bosne i
Hercegovine u provedbi ovog procesa i odaje priznanje delegaciji Bosne i
Hercegovine, koja je prisustvovala konferenciji na Brijunima, za doprinos
uspjehu konferencije i ideje. Radi se o vrlo osjetljivim pitanjima koja iziskuju
blisku saradnju tri zemlje da bi se došlo do prihvatljivog rješenja.

Ambasador Victor A. Tkachenko u posjeti Dječijem
festivalu

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini još jednom ima zadovoljstvo da podrži
najveću dječiju manifestaciju u Bosni i Hercegovini – Dječiji festival koji se
održava od 10. do 16. juna 2005. godine.

Zamjenik šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, ambasador Victor A.
Tkachenko, danas će posjetiti Dječiji Festival. Kao što je to bio slučaj i
prošle godine, Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini aktivno će učestvovati u
organiziranju manifestacije i biti domaćin radionica iz oblasti ljudskih prava.
Djeca će kroz razne vrste igara imati priliku naučiti nešto novo o ljudskim
pravima. U sastavu različitih aktivnosti, razmatraće se pitanja od jednakosti do
društvenog i ekonomskog isključivanja, diskriminacije, slobode mišljenja i prava
sadržanih u Konvenciji o pravima djetata.

Misija OSCE-a u BiH očekuje da će i ovogodišnji Dječiji festival biti
okrunjen uspjehom.  

Predstavnici svih medija pozvani su da proprate ovu posjetu.  

EUPM

Kako se približava obilježavanje desete godišnjice u pomen žrtvama
Srebrenice, EUPM nadgleda pripreme Ministarstva unutrašnjih poslova Republike
Srpske (MUP RS) za obezbjeđenje ceremonije.   Kao što je to bio slučaj
proteklih godina, MUP RS će imati vodeću odgovornost u koordiniranju aktivnosti
sa policijom FBiH, Ministarstvom Sigurnosti BiH i SIPA-om, u cilju obezbjeđenja
sigurnog okruženja u i oko Srebrenice tog dana, kao i nesmetano odvijanje
saobraćaja.

EUPM pozdravlja inicijativu MUP-a RS koji je prosle sedmice osnovao štab za
obezbjeđjenje akcije, “Srebrenica 2005”, koji će nadgledati neophodne policijske
radnje i provođenje sigurnosnih mjera za sve  prisutne.

Pošto se ove godine očekuje dolazak velikog broja domaćih i stranih
zvaničnika, EUPM blisko surađuje sa MUP-om RS, policijom FBiH, Ministarstvom
Sigurnosti BiH  i SIPA-om, i pružiće svu neophodnu pomoć  u
pripremanju operativno-bezbjednosnog plana za ovu komemoraciju.

Kao dio ove suradnje, EUPM je prošle sedmice otvorio kancelariju u Srebrenici
i ostaće tamo prisutan do završetka ceremonije.  

ICTY

Dobro jutro svima u ime Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Svjesni ste da su Predsjednik i Glavna Tužiteljica Tribunala jučer govorili
pred Vijećem sigurnosti UN-a i dali svoju ocjenu o napretku u ostvarivanju
strategije okončanja mandata Tribunala.

Imam kopije oba govora za Vas, kao i pismenih izveštaja koji su podneseni 25.
maja. Skrenuo bih Vašu pažnju na nekoliko stvari o kojima je jučer govorio
Predsjednik Tribunala, sudija Teodor Meron, a koje su od interesa za Bosnu i
Hercegovinu.

Prvo, Predsjednik Meron je posebno izdvojio inauguraciju 9. marta Vijeća za
ratne zločine Suda BiH, koje je sada spremno da prihvati predmete koje će Vijeće
za prosljeđivanje Tribunala eventualno ustupiti vlastima BiH. Tribunal nastavlja
da snažno podržava rad Vijeća za ratne zločine.

Drugo, u vezi sa saradnjom država, Predjesnik je rekao da su vlasti RS
pomagale u kontekstu dolaska određenih bjegunaca i optuženih u pritvor
Tribunala, ali da je saradnja i dalje nedostatna u odnosu na potrebu da se
lociraju u uhapse ključni bjegunci kao što su Radovan Karadžić i Ratko
Mladić.

On je takođe naglasio potrebu da vlade u regionu pojačaju svoje napore u
oblasti međusobne pravosudne saradnje.

Predsjednik je još jednom jasno i glasno rekao da Tribunal neće zatvoriti
svoja vrata dok

Karadžić, Mladić, i Gotovina ne bude uhapšeni, privedeni u Hag i suđeni pred
Tribunalom, uz sve proceduralne zaštite koje postoje pred Tribunalom.

Predsjednik je posebno naglasio da je sramota da su Karadžić i Mladić i dalje
na slobodi, 10 godina poslije Srebrenice. On je citirao jedan dio Žalbene
presude Radislavu Krstiću u kojemu se potvrđuje da „ŠnĆastojeći eliminirati
dio bosanskih Muslimana, snage bosanskih Srba su počinile genocid”.

Jasno je da odugovlačenje u hapšenju bjegunaca usporava proces pravde u Hagu.
To je jedan od faktora zbog kojih je Predsjednik Meron zaključio da će suđenja
morati da se nastave i u 2009. godini, što podrazumijeva prilagođivanje ranijeg
cilja da se sva suđenja završe do kraja 2008. godine.

Sada bih prešao na jednu drugu temu. Sudsko vijeće u predmetu Nasera Orića je
prošle srijede donijelo Usmenu odluku u skladu sa Pravilom 98bis. To
pravilo omogućuje Sudskom vijeću da oslobodi optuženog od nekih optužbi na pola
puta suđenja, ako smatra da Tužilaštvo nije izvelo dokaze koji bi bili dovoljni
da bilo koje razumno sudsko vijeće utvrdi da je krivica optuženog dokazana izvan
razumne sumnje.

U svojoj Usmenoj odluci Sudsko vijeće je naložilo da se postupak protiv
Nasera Orića nastavi u vezi s onim tačkama optužnice koje se tiču okrutnog
postupanja i ubistava osoba srpske nacionalnosti, i bezobzirnog razaranja sela
sa pretežno srpskim stanovništvom.

Sudsko vijeće je ipak reklo da nema dokaza koji bi bili osnova za osudu u
vezi sa određenim incidentima unutar tih tačaka – ubistvo jedne osove, okrutno
postupanje prema jednoj osobi, i bezobzirno razaranje sela Radijevići i
Božići.  Sukladno s time, Orićeva odbrana se neće morati baviti tim
navodnim događajima tokom izvođenja dokaza odbrane.

Sudsko vijeće je oslobodilo Orića po dvije tačke koje su se odnosile na
pljačku stoke, namještaja i televizora. U odnosu na namještaj i televizore
Sudsko vijeće je konstatovalo da je bilo jako malo dokaza u odnosu n ate
navode.

Što se tiče pljačke stoke, Sudsko vijeće je konstatovalo da postoje dovoljni
dokazi koji bi, ako im se vjeruje, mogli dovesti do zaključka da je nekoliko
stotina grla stoke bilo prisvojeno tokom napada ili neposredno poslije njih.
Vijeće je, međutim, reklo da je bilo kakva krivična odgovornost Nasera Orića
neutralizovana stvarnom i postojećom nužnošću da se nabavi hrana za
preživljavanje srebreničkog stanovništva.

Nadalje, Vijeće je konstatovalo da postoje iscrpni dokazi da je Srebrenica
bila izolovana, da je broj stanovnika koji su gladovali drastično rastao kao
posljedica priljeva izbjeglica, te da je uzastopno tražena pomoć. Vijeće je
zaključilo da nema dokaza da je otuđivanje stoke bilo nesrazmjerno niti da su
direktni počinioci otuđivanja stoke sami izazvali takvu humanitarnu situaciju,
već da su ta djela bila neophodna za preživljavanje srebreničkog
stanovništva.

To je sve danas iz Tribunala, hvala na pažnji.

EUFOR

Nije bilo izjava.

NATO

Nije bilo izjava.

Pitanja novinara:

Nick
Hawton, BBC News:

Da li bi mi NATO, EUFOR i ICTY samo mogli reći kakve su poslijednje
informacije u vezi Mladića.  U Beogradu kruže mnoge glasine da su u toku
neki pregovori, da li te tri organizacije vjeruju da je on u ovoj zemlji ili u
Srbiji?  Koje je trenutno mišljenje?

Derek Chappell, NATO:

Ja ću započeti odgovor.  Smatram da ne možemo komentirati izvještaje o
događajima koji se dešavaju u nekoj drugoj zemlji, u Srbiji.  Mislim da ste
uputili vaše pitanje pogrešnoj agenciji.  Pomenuo bih da se svake godine u
ovo vrijeme ponovo pojave špekulacije o gospodinu Mladiću i gospodinu
Karadžiću.  Svake godine u ovo vrijeme, kako se bliži godišnjica Srebrenice
pojave se špekulacije da su se oni predali ili da će biti predani ili uhapšeni
prije godišnjice Srebrenice.  To se ponovo dešava i ove godine, a dodatni
podstrek je to što se ove godine obilježava desetogodišnjica Srebrenice. 
Mogu samo reći da kao što ste mogli vidjeti proteklih mjeseci, mi nastavljamo sa
nastojanjima da pronađemo ove osobe i da pronađemo dokaze i informacije o
njihovim pristalicama, o mreži njihovih pristalica.  Nemam nikakvih novih
informacija koje bi dodao tome.

Frank Cockburn, EUFOR:

Sa stanovišta EUFOR-a smatram da mi čvrsto podržavamo to što NATO radi i kao
što sam rekao, mi nastavljamo sa svojim nastojanjima ovdje i prikupljanjem
obavještajnih podataka, kako bi uhapsili ove osobe optužene za ratne
zločine.  To je sve.

Matias Hellman, ICTY:

Ja ću samo navesti citat iz govora kojeg je Carla del Ponte održala pred
Vijećem sigurnosti, a čiju kopiju ćete vi naravno dobiti poslije.  Ona je
rekla: «Još sedam bjegunaca se nalaze unutar dosega samih Srbijanskih vlasti ili
u saradnji sa Crnom Gorom i Republikom Srpskom unutar Bosne i Hercegovine:
Karadžić, Mladić, Tolimir, Hadžić, Milan i Sredoje Lukić, i Župljanin. 
(Mladić se nalazi unutar te grupe.)  Karadžić, Mladić i Tolimir su
trojica optuženih kao najodgovorniji za Srebrenicu.  Premijer Koštunica mi
je obećao da će njegova vlada isporučiti ove preostale bjegunce, i ja očekujem
od njega da ispuni svoje obećanje.”  I ona je nastavila da gvori o tome, ja
samo citiram dio njenog govora i dozvoliti ću vam da sami pročitate kopiju i da
izvedete sopstvene zaključke.

Nick Hawton, BBC News:

Znači, ICTY (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju) vjeruje da se
Mladić nalazi u Srbiji?

Matias Hellman, ICTY:

Ne mogu to reći.  Kao prvo, ovo je govor koji je održala tužiteljica i
ja ne predstavljam tužiteljicu, ja sam predstavnik Sekretrerijat.  Te to
što tužiteljica ovdje govori, prepustiću vama da sami protumačite njene
riječi.  Ne mogu više ništa tome dodati.

Journalist #1:

Za gospodina Hellman-a: Mediji su objavili da haški istražioci jutros ili da
su obavljali razgovore sa određenim brojem lica na području Zenice i još nekim
lokacijama, pa možete li nam to potvrditi ili nešto više reći ako je moguće?

Matias Hellman, ICTY:

Ne mogu potvrditi tako nešto, posebno zbog toga što, kao što sam rekao, ne
radim za tužilaštvo.  To što haški istražitelji eventualno rade, to ne mogu
komentarisati i nemam nikakvih informacija u vezi sa takvim nečim.

Journalist #2:

Za hapšenje Radovana Karadžića bilo je dosta špekulacija o džentlmenskom
dogovoru između njega i Holbrooke-a.  A isto tako stalno se govori o tome
da nema političke volje među zapadno evropskim zemljama i Amerikom oko hapšenja
Karadžića, i da li NATO snage i ostale strukture time priznaju svoju nemoć i
slabost ili ne žele da uhapse radovana Karadžića?

Derek Chappell, NATO:

Vi upućujete vaše pitanje NATO-u, ali postoji politički elemenat u vašem
pitanju, a ja mogu odgovoriti samo u ime NATO-a.  Mislim da ste vidjeli
obim naših nastojanja u proteklim mjesecima i godinama, operacije koje smo
izveli i pretraživanja koja smo provodili, kako bismo locirali ove osobe. 
Mi smo uhapsili, zatvorili i podržvali lokalne vlasti pri hapšenju mnogih osoba
optuženih za ratne zločine u ovoj zemlji, i smatram da se u našu predanost ne
može sumnjati.  Ako imate pitanja političke prirode onda ih ne biste
trebali uputiti NATO-u, već bi ste ih trebali postaviti političkim
agencijama.  Ja odgovarm u ime NATO-a: našu predanost smo demonstrirali i
ona je očita.  Kada postoje dokazi na osnovu kojih možemo tražiti ove osobe
i kada prikupimo dokaze, mi ćemo to i uraditi.  Kada bismo imali dokaze o
tome gdje se oni nalaze mi bismo odmah pružili podršku lokalnim vlastima pri
pronalaženju i hapšenju tih osoba.  Mi to činimo u interesu budućnosti ove
zemlje i to je ono čemu smo posvećeni.

Journalist #2:

Znači li to da je moćni NATO nemoćan da uhapsi i locira Radovana Karadžića
svih ovih godina, evo deset?  Znači li to da je moćni NATO pakt nemoćan da
uhapsi Radovana Karadžića nakon svih ovih deset godina?

Derek Chappell, NATO:

Kao prvo NATO nije policijska agencija. Postoje nadležne bezbjedonosne
agencije unutar Bosne i Hercegovine koji dobro poznaju ovu zemlju, oni imaju
domaće izvore, domaće kontakte i oni su nadležne uprave koje bi trebale tražiti
i hapsiti ove osobe.  Mi smo ovdje da pomažemo i pružamo podršku. Mi
nismo ovdje da bismo pretraživali svako selo, svaku kuću. Mi djelujemo kada
postoje dokazi koji nas upućuju na lokaciju, koji nas upućuju da je potrebno da
izvedemo operaciju u to vrijeme i na tom mjestu. Kada god su se takvi
dokazi prikupili mi smo i djelovali. Vrlo je žalosno to što oni još nisu
uhapšeni, međutim to nije zbog ikakvog manjka truda od strane
NATO-a. Vidjeli ste našu predanost u proteklim godinama. Ja bi
sugerirao da je odgovornost leži na osobama koje ih podržavaju. Oni imaju
veoma aktivnu mrežu pristalica. Ogromna količina javnog novca odlazi za
finansiranje ovih osoba, i ne koristi se za svrhe koje su u najboljem interesu
naroda ove zemlje, i najbolje bi bilo da vaše pitanje uputite vojsci,
ekstremističkim organizacijama koje ih podržavaju i dozvoljavaju im da ostanu na
slobodi. A to su upravo ljudi protiv kojih se mi pokušavamo
boriti.  

Matias Hellman, ICTY:

Ja ću dodati još nešto tako što ću jednostavno ponovo citirati dio govora
Glavne tužiteljice i ponovo vas podsjećam da ja ne radim za Glavnu
tužiteljicu. Ja navodim citat iz govora kojeg je održala pred Vijećem
sigurnosti. Ona je rekla: «Neophodno je da vlasti u Podgorici i Banja Luci
još bliže surađuju sa Beogradom, a također i sa NATO-om i EUFOR-om u Bosni i
Hercegovini. Ovo je najbolji način da se pronađe Radovan
Karadžić. Također, politička podrška međunarodne zajednice je i dalje od
izuzetne važnosti. Ohrabrujuće je da su me u Briselu i u Sarajevu komandiri
NATO-a i EUFOR-a uvjerili u njihovu potpunu predanost što se tiče ovog
pitanja.»

OHR:

Dobro. Ako je to sve, hvala vam mnogo.