OHR

Vlada RS je prihvatila navode Komisije za Srebrenicu o broju žrtava

Nedavna izjava premijera RS Pere Bukejlovića je dobila veliku medijsku
pažnju. U intervjuu premijer je izjavio da Vlada RS-a  nije objavila broj
od 8000 žrtava masakra u Srebrenici. Važno je razjasniti da je Vlada RS
prihvatila broj koji je objavila Komisija za Srebrenicu.

Komisija za Srebrenicu je uspostavljena kako bi se istražila sudbina onih
koji su nestali u Srebrenici u periodu između 10. i 19. jula 1995. godine. kako
je Dom za ljudska prava naložio Vladi RS-a. Pretpostavka je bila da će nalazi
Komisije onemogućiti daljnju manipuliaciju sa brojem onih koji su ubijeni i
nestali, kao što je bio slučaj prethodnih godina.

Izvještaj komisije za Srebrenicu je obezbijedio detalje planirane i namjerne
likvidacije između 7000 I 8000 Bošnjaka koji su bili u rukama  Armije
Bosanskih Srba.

Na posebno sjednici održanoj 28. oktobra. 2004 Vlada RS je usvojila izvještaj
Komisije za Srebrenicu u potpunosti. Sa usvajanjem izvještaja, Vlada RS je
priznala svoju odgovornost za masakr izmedju 7000 i 8000 Bošnjaka. 

Nadalje, Vlada RS je objavila i službeno izvinjenje onima koji su preživjeli
tragediju.

Zabrinjavajuće je da gospodin Bukejlović ne zna za zaključke koje je
napravila njegova Vlada. Pitanje da li je lista objavljene ili ne u ovom pogledu
nije važno. 

Izjava gospodina Bukejlovića po ovom pitanju je u potpunosti neusaglašena sa
ostalim izjavama vodećih srpskih političara. Izgleda da gospodin Bukejlović nije
shvatio da je vrijeme poricanja završeno i da ova zemlja okrenuta ka budućnosti.
Samo se najnečasniji mogu bježati od istine poricanjem onoga što se
desilo. 

Reforma policije je u ispunjavanju evropskih standarda

Visoki predstavnik je pohvalio predsjednika RS-a Draga Čavića za komntare o
suradnji sa Haškim tribunalom. Kao što znate, predsjednik Čavić je rekao da se
Karadžić mora predati, ili biti uhapšen.

U današnjim izdanjima novina navedeno je da je predsjednik Čavić rekao kako
je uvjeren da će Republika Srpska i Federacija BiH postići sporazum o pitanjima
u vezi sa reformom policije koja još uvijek trebaju biti razriješena. Kao što
znate, sporazum mora biti postignut do septembra ako BiH želi da prije kraja ove
godine otpočne proces stabilizacije i pridruživanja sa Evropskom unijom. Ipak,
dok je uvjerenost gospodina Čavića da sporazum može biti postignut ohrabrujuća,
važno je naglasiti da pitanje ne zavisi od međuentitetskog kompromisa. Sve se
svodi na to da li BiH ispunjava evropske kriterije. Ovi kriteriji su jasni.
BiH mora imati policiju kojoj su sve zakonodavne i budžetske nadležnosti
prebačene na državni nivo, policijska područja kreirana na osnovu funkcionalnsti
i gdje nema neprikladnog političkog uplitanja u rad policije.

Visoki prestavnik u posjeti Foči

Konačno, želio bih vam skrenuti pažnju na dvodnevnu posjetu koja će biti
tokom ove sedmice. Kasnije danas visoki predstavnik i njegova supruga Jane će
otputovati u Foču. Tamo će prenoćiti sa povratnicima i provesti dio sutrašnjeg
dana radeći na farmi u području Foče.

Prvi zamjenik visokog predstavnika u posjeti Travniku

Dodatno, prvi zamjenik visokog predstavnika Larry Butler
boraviće sutra u Travniku. Između ostalog, ambasador

Butler

sastaće se sa poslovnim
ljudima sa područja Travnika. Oni će ga informisati o izazovima sa kojima se
suočavaju prilikom osnivanja novih preduzeća i proširenja postojećih, kako bi
mogli otvoriti nova radna mjesta. Konferencija za medije biće održana nakon ovog
susreta. Donio sam obavijest za medije u kojem je navedeno više detalja.

OSCE

OSCE obilježava 30. godišnjicu potpisivanja Helsinškog
dokumenta

Prije trideset godina, nakon skoro dvije godine pregovaranja, u Helsinkiju,
su se na Konferencijji o sigurnosti i saradnji (CSCE) okupili šefovi 35 država
kako bi potpisali značajan sporazum, s namjerom  osiguranja mira,
poštivanja ljudskih prava i stabilnosti tada širom podijeljene Evrope.

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini danas bi željela iskoristiti ovu priliku
te skrenuti pažnju i obilježiti značaj Helsinškog završnog dokumenta, potpisanog
1.

augusta

1975.godine. Ovaj
dokument trebao je imati čvrst i dugotrajan efekt na pravac kretanja evropske
sigurnosti u budućnosti, često i u nepredviđenim situacijama.

Bivši predsjednik Češke Republike, Vaclav Havel, kazao je , to je mjesto gdje
je “moć nemoćnih” ojačana.  

Zaista, Helsinški završni dokument dao je Havelu i drugim ljudima Evrope
mogućnost da traže odgovornost svojih vođa za preuzete obaveze. Dokument nije
bio samo običan komad papira, naime zahtijevao je primjenu.”

Dokument je inspirirao građane da komuniciraju, učestvuju i doprinesu
promjenama, koje su radikalno izmijenile političku, geografsku, ekonomsku i
društvenu dinamiku Evrope tokom hladnog rata.  

Nema sumnje da je Helsinški završni dokument imao veliku ulogu u ukidanju
barijera nepovjerenja između Istoka i Zapada. Danas, promovirajući ljudska
prava, šireći demokratske principe pridonosi jačanju mira i sigurnosti širom
regije te stvaranju povjerenja među susjedima i nacijama.

Ovaj dokument za OSCE misiju u BiH predstavlja čvrst temelj i osnovu za
djelovanje na putu u traganju za pozitivnim rješenjima za građane Bosne i
Hercegovine.

Novinarski seminar o izvještavanju o obrazovanju

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Reuters fondacija organiziraju
novinarske radionice, koje će se održati tokom ovog mjeseca u Sarajevu, Mostaru
i Banja Luci. Poseban cilj ovih radionica je poboljšanje izvještavanja o
obrazovnim pitanjima. Kursevi će pružiti jedinstvene prezentacije, diskusije i
praktične vježbe pisanja o važnoj temi kao što su obrazovanje i reforma.

Kandidatima koji uspješno završe ovaj program će biti dodijeljen certifikat
Reuters fondacije. Misija OSCE-a u BiH i Reuters fondacija nude stipendije svim
kvalificiranim učesnicima, a koje će pokriti troškove školovanja, prevoza, hotel
i obroke.

Svi novinari koji pišu o pitanjima koje se odnose na obrazovanje ili imaju
interes za pitanje obrazovanja su pozvani da se prijave. Radno poznavanje
engleskog jezika (pisanog i govornog) je važno radi uspejšnog završetka
programa. Rok za sve aplikante je 10. august 2005.g. Svi aplikanti trebaju
poslati prijavu na e-mail adresu
josh.laport@osce.org ili putem faksa,
na broj 033-442-479. Za više informacije molimo vas da odete na stranicu
www.oscebih.org .

EUPM

Nije bilo izjava.

EUFOR

Nije bilo izjava.

NATO

Nije bilo izjava.

ICTY

Dobro jutro svima iz Haškog tribunala.

Jedna vijest u vezi sa ustupanjem predmeta domaćim sudovima: Tužiteljstvo
Tribunala je 28. avgusta podnijelo zahtjev za ustupanje predmeta Ivice Rajića,
koji je također poznat pod imenom Viktor Andrić, Bosni i Hercegovini.

Ivica Rajić se tereti za zločine počinjene u Varešu i Stupnom Dolu 23.
oktobra 1993., uključući ubistva, nečovječno postupanje, protivpravno zatočenje
civila i uništavanje širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom.

Prema navodima optužnice, snage HVO-a pod Rajićevom komandom uhitile su više
od 250 muškaraca muslimanske nacionalnosti, što civilnog, što vojnog statusa,
koji su zatočeni u strašnim uslovima i fizički zlostavljani. Dalje se navodi se
da su u napadu HVO-a na Stupni Do pripadnici HVO-a tjerali civile iz njihovih
domova, seksualno zlostavljali Muslimanke i hotimično lišili života najmanje
trideset i jednu osobu muslimanske nacionalnosti, muškarce, žene i djecu.

Prema navodima optužnice, nijedan pripadnik ni zapovjednik HVO-a nikad nije
bio kažnjen niti su ikome od njih izrečene disciplinske mjere za zločine
počinjene u Varešu i Stupnom Dolu.

Do danas Tužiteljstvo Tribunala je ukupno predložilo ustupanje predmeta
protiv 14 osoba optuženih za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini. Vijeće za
prosljeđivanje je već odlučilo da jedan predmet, Tužilac protiv Dragomira
Miloševića, ostaje u Hagu zbog težine navedenih zločina i nivoa odgovornosti
optuženog.

Vijeće za prosljeđivanje je također odlučilo da će predmeti protiv osmorice
optuženih (Željko Mejakić, Momčilo Gruban, Dušan Fuštar and Dusko Knežević; Savo
Todović and Mitar Rašević; Radovan Stanković; Gojko Janković), koji se terete za
zločine počinjene u Prijedoru i Foči, biti ustupljeni Bosni i Hercegovini, ali
te odluke još nisu pravosnažne. 

Trojica optuženih za koje se predlaže ustupanje BiH nalaze se u bjekstvu
(

Milan

i Sredoje Lukić, Dragan
Zelenović), i dva zahtjeva su dostavljena tek nedavno (Paško Ljubičić, Ivica
Rajić).

To je sve iz Tribunala, hvala na pažnji.

Pitanja
novinara

Novinar 1:

Pitanje za NATO i OHR. Da li ste kontaktirali sa Ljiljanom Karadžić nakon
njene izjave prošle sedmice?

OHR:

Što se tiče OHR-a, znate da to nije naša operativna odgovornost. Visoki
predstavnik je jasno rekao koje implikacije bi imalo Karadžićeva predaja ili
hapšenje.

NATO:

U ime NATO-a. Kao što je naznačeno u našem prošlosedmičnom saopštenju za
javnost, mi pozdravljamo apel Ljiljane Karadžić. Očigledno je da je privođenje
Radovana Karadžića u najboljem interesu ne samo porodice već i čitave BiH. Nismo
kontaktirali. Vidjeli smo poziv, kao i svi ostali, na televiziji. Bili smo
impresionirani dirljivošću njenog apela, ali to je bio njen apel i nismo
kontaktirali.

Admir Mujanović, SAN:

Pitanje za gospodina Sullivana. Zanima me da li će OHR konačno nešto poduzeti
vezano za rektora Univerziteta Istočno

Sarajevo

, gospodina Radomira Lukića
koji je smijenjen prošle godine a i dalje je na toj poziciji. Znam da je bilo
nekakvih zahtjeva prema Ministarstvu obrazovanja, ali ništa se nije desilo.

OHR:

To je pitanje o kojem će se povesti računa, koje se razmatra dok govorimo i
kada budemo imali nešto da saopštimo to ćemo i učiniti.

Journalist 3:

Pitanje sa NATO, EUFOR i Haški tribunal. Imate li bilo kakav kontakt sa
pojedincima koji bi mogli na neki način biti u kontaktu sa Radovanom
Karadžićem,  bilo kakvih pristupa, signala, bilo čega što bi moglo
ukazivati na to da će ovaj apel rezultirati akcijom sa njegove strane?

NATO:

U ime NATO-a. Nismo dobili nikakav odgovor na taj poziv. Možemo se samo
nadati da je gospodin Karadžić čuo apel, a prilično smo sigurni da jeste, uzevši
u obzir medijski prostor koji je dobio, i da će odgovoriti na apel koji dolazi
od njegove porodice, njegove supruge. Mislim da je efekt poziva njegova totalna
izolacija. Mislim da stvarno dolazi do izražaja činjenica da sada još samo
nekoliko ljudi podržava gospodina Karadžića. Stvarno je vrijeme da se on suoči
sa pravdom i da BiH krene dalje. Nismo imali kontakta.

Haški tribunal:

Ne, nemam takvu informaciju. U bilo kom slučaju Haški tribunal ne bi
komentarisao bilo kakva operativna pitanja u vezi sa bjeguncima. Haški tribunal
nema mogućnost, ni mandat da hapsi bjegunce i mi konstantno podsjećamo one koji
imaju odgovornost i mandat da doprinesu hapšenju bjegunaca – da učine najviše da
bi ispunili taj cilj.

Sanja Banković, FTV:

Pitanje za OHR. Kako komentirate sporost reformskih procesa, posebice
situaciju u DGS-u, da DGS još uvijek nema ključnog čovjeka?

OHR:

Brzina reformi vjerovatno nikad nije dovoljno dobra. U principu, postoje
institucije koje treba da rješavaju pitanja kao što je imenovanje direktora
Državne granične službe i mi želimo da vidimo da te institucije pravilno
funkcionišu.