Imenovanja državnih službenika u Mostaru

OHR pozdravlja prošlosedmična imenovanja 133 državnih službenika nakon što su
dobili odobrenje od Federalne agencije za državne službenike. U ovom trenutku
preko 150 državnih službenika su imenovani u Gradskoj upravi Mostara.

OHR je svjestan zabrinutosti određenih političkih faktora koji su željeli
dodatno prolongiranje imenovanja, kako bi pokušali uspostaviti potpuniji etnički
balans u ovom prelaznom periodu. Međutim ova imenovanja se više ne mogu
prolongirati, jer je ovaj proces u toku već gotovo godinu dana i postoji potreba
da se počne raditi na rješavanju različitih problema građana kojima je potrebna
Gradska uprava koja u potpunosti funkcioniše.

Ovo je dobra prilika da se podsjetimo da već postoji dobar etnički balans za
sva rukovoditeljska mjesta i mi očekujemo da će se ovaj balans odraziti i na
ostatak strukture, u skladu sa Zakonom o državnim službenicima. U ovom
osjetljivom periodu, svi uključeni u ovaj process moraju nastojati da osiguraju
da nema političkih razmatranja u proceduri koja proizilazi iz Zakona o državnim
službenicima. Ovo je posebno važno, jer je ovo prvi put da se Zakon o državnim
službenicima koristi ovdje u Mostaru da bi se stvorila tako velika struktura
vlasti.

Visoki predstavnik je primjetio da određeni broj pozicija državnih službenika
još nije popunjen zbog nedostatka kvalificiranih kandidata unutar gradske
uprave. Stoga je savjetovao gradonačelniku da što prije oglasi vanjski konkurs
kroz Agenciju za državne službenike. Ovaj process bi trebao stvoriti kapacitet
dodatnih vještina koje su potrebne da se kompletiraju posljednja imenovanja
državnih službenika i da se postupi u skladu sa zahtjevom o etničkom balansu
člana 2, Zakona o državnim službenicima.

OHR je uvjeren da će se pravedan balans postići kada se popune preostala
mjesta i sada očekujemo da će gradonačelnik završiti formiranje ostatka Gradske
uprave što je prije moguće.

Stanje u ekonomiji se popravlja, ali ne dovoljno brzo – novi zakoni o
poslovanju prioritet

Ovdje sam donijela kopije mjesečnog ekonomskog izvještaja OHR-a. Kao što vam
je poznato on sadrži ključne ekonomske podatke koji pružaju sliku stanja u
ekonomiji. Ta slika se stalno popravlja, ali da bi se stanje dočaralo želim
naglasiti da dok je KM izuzetno stabilna, dok je inflacija i dalje zanemariva, a
izvoz raste, najvažniji pokazatelji – zaposlenost i životni standard – uporno
ostaju tromi. BiH još uvijek ne privlači onolika ulaganja kolika su joj potrebna
za pokretanje novih poslova, proširenje postojećih firmi i otvaranje radnih
mjesta, a prosječna mjesečna plaća od 555 KM u Federaciji i 464 KM u RS-u
dovoljna je samo za minimalan životni standard.

Iz tog razloga najviši prioritet za ministre i zastupnike ove jeseni mora
biti taj da prionu na poboljšanje poslovnog okruženja BiH. Novi zakon o
poslovanju, koji će zamijeniti stari Zakon o obligacionim odnosima, bit će
donesen u narednim mjesecima. On će sadržavati nova pravila za zaštitu potrošača
i reklamiranje, kao i pravila koja reguliraju elektroničko poslovanje. Krajnji
cilj je privlačenje više investicija i otvaranje više radnih mjesta–
prema tome, što se prije taj zakon usvoji, to bolje.

Vijeće ministara BiH mora uputiti Zakon o
narkoticima u parlamentarnu proceduru bez daljnjeg odlaganja

Visoki predstavnik Paddy Ashdown sastao se jučer u Sarajevu sa profesorom
Hamidom Ghodseom, predsjednikom Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika
(INCB). Glavna tema razgovora odnosila se na zabrinutost da postojeći zakoni u
Bosni i Hercegovini koji za sada postoje samo na entitetskom nivou, te
zastarjeli mehanizmi za kontrolu narkotika, ukazuju na činjenicu da BiH ne
poštuje međunarodne standarde kontrole narkotika koje je prihvatila.

Bosna i Hercegovina do sada nije uspjela uspostaviti odgovarajuću kontrolu
nad proizvodnjom aceto-anhidrida, supstance koja se koristi za proizvodnju
heroina. Izvještaji o zapljeni ukazuju na činjenicu da su slabosti unutar
institucija BiH zemlju pretvorili u sigurnu luku za nezakonitu trgovinu i
proizvodnju droga. Zastario i fragmentirani zakonski okvir nije primjenjiv na
cijeloj teritoriji BiH, te zastarjele liste međunarodno zabranjenih supstanci,
samo su neki od faktora koji onemogućavaju efikasno djelovanje organa
vlasti.

Visoki predstavnik rekao je prof. Ghodseu, međutim, da je BiH počela
rješavati ovaj problem. Entitetska ministarstva zdravstva i Distrikt Brčko su
kao privremenu mjeru do usvajanja nove i sveobuhvatnije liste ažurirale svoje
liste narkotičnih i psihotropskih supstanci i biljaka koje čine osnovu za
proizvodnju droga.

U Studiji izvodljivosti Evropske komisije navodi se da BiH mora poduzeti
mjere na sprečavanju nezakonitog korištenja hemijskih prekursora i ojačati
strukture za sprečavanje trgovine narkoticima.

Visoki predstavnik i predsjednik Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika
pozdravili su činjenicu da je nacrt državnog zakona o zabrani nedozvoljenih
supstanci već završen. Ovaj nacrt Zakona o zabrani i suzbijanju narkotika će
modernizirati bh. zakonodavstvo u ovoj oblasti i eliminisati nejednakosti između
entitetskih zakona. Vijeće ministara BiH sada mora osigurati da ovaj nacrt
zakona bude upućen u parlamentarnu proceduru čim se parlamentarna skupština
ponovo okupi početkom septembra.

Organi vlasti u BiH moraju ozbiljno shvatiti ovo pitanje. Većina narkotika
koji se proizvode u BiH ili se izvoze iz zemlje obično završava negdje u
Zapadnoj Evropi, ali uživanje droga postaje ozbiljan problem i u samoj BiH.
Visoki predstavnik i predsjednik Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika
gospodin Ghodse pozvali su Parlamentarnu skupštinu BiH da hitno usvoji ovaj
zakon čim se ponovo okupi u septembru.