OHR

U Hutovom Blatu mora se ostvariti napredak

Veoma je važno da današnji razgovori u Hutovom Blatu između lidera BiH i
entitetskih institucija rezultiraju konkretnim napretkom. Javnost ima pravo da
zahtijeva napredak u reformi koja je od ključnog značaja za evropsku budućnost
Bosne i Hercegovine.

Uslovi za članstvo u Evropskoj uniji su nepromjenjivi, i sve dok bh.
političari ne budu spremni da provedu reforme kojima će se ti uslovi ispuniti
put BiH u Evropu će ostati blokiran.

Predstavnici vlasti u BiH moraju se suočiti sa teškim odlukama koje su
neophodne kako bi ova zemlja krenula naprijed. Ako BiH propusti priliku ove
godine, vrlo je vjerovatno da će ući u izbornu godinu bez postignutog sporazuma
o reformi policije, tako da neće biti u poziciji da ispuni uslove za početak
pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Teške političke odluke postale bi
samo još teže, a BiH bi vjerovatno još više zaostala za svojim susjedima, među
kojima neki već sada mogu osjetiti sve prednosti investicija, novih radnih
mjesta i promjene viznog režima.

Pred učesnicima ovih pregovora je jako mnogo posla, ali OHR vjeruje da je
dogovor o pojedinim konkretnim pitanjima već blizu, a takva pitanja su plan
implementacije u prelaznom periodu, konačna lokacija Uprave policije i sjedišta
SIPA-e, centri za obuku i uniforme.

OHR želi ohrabriti učesnike da nastave sa pregovorima sve dok postoji
mogućnost da se postigne sporazum o ovim i drugim pitanjima.

U Briselu su 14. juna ove godine visoki predstavnik Paddy Ashdown i
predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić razgovarali sa komesarom Evropske
komisije za proširenje Ollijem Rehnom, i tom prilikom se složili da postoji
zajednička ambicija da se BiH dovede u situaciju da otpočne pregovore o
stabilizaciji i pridruživanju, prije desete godišnjice Dejtona.

Ako predstavnici institucija uspiju usaglasiti prijedlog, isti će morati
dobiti podršku entitetskih parlamenata do polovine septembra.

Kada se postigne politički sporazum u skladu sa sva tri principa EU,
parlamenti oba entiteta moraju odobriti sporazum prije nego što OHR bude u
mogućnosti da potvrdi Evropskoj komisiji da je ispunjen ovaj posljednji veliki
uslov za završetak Studije izvodljivosti.

OSCE

OSCE i Fondacija Reuters organiziraju trodnevni seminar novinarskog
pisanja

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Fondacija Reuters iz Velike Britanije
organiziraju trodnevni praktični seminar o novinarskom pisanju, pod nazivom
„Profesionalno izvještavanje o obrazovanju“.

Seminar će se održati u Mostaru, u periodu od 24. do 26. avgusta, 2005.g., u
OSCE-ovom Regionalnom centru Mostar, a pod vođstvom Reutersovih dugogodišnjih
novinara, Hugh Paina i Duncana Shielsa. Hugh Pain je bio šef ureda u Sarajevu
početkom 1990-ih. Duncan Shiels je trenutno šef ured u Budimpešti, u
Mađarskoj.

Program nudi jedinstvene prezentacije, razgovore i praktične vježbe pisanja o
važnoj temi kao što je obrazovanje i reforma, uključujući i mogućnost posjete
jednoj od etnički podijeljenih škola. Svakog dana seminara, bit će vježba
pisanja članaka, nakon koje će uslijediti detaljno uređivanje i analiziranje
članaka. 

Reutersov је moto „Učenje kroz rad“ i sobe za održavanje seminara su
pretvorene u žive redakcije u kojima učesnici mogu očekivati konstantno i dnevno
izvještavanje i obavljanje pisanih zadataka.  

Učesnici kursa dolaze iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine.  

ICMP

Idućeg utorka, 30. avgusta 2005. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine
i Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) zajedno će pokrenuti Institut za
nestale osobe Bosne i Hercegovine. Institut za nestale osobe (INO) postat će bh.
institucija na državnom nivou koja će biti odgovorna za rješavanje problema
nestalih osoba u državi.

Postojeće institucije, Federalna komisija za nestale osobe i Kancelarija za
traženje nestalih i zarobljenih lica RS, stopit će se u Institut, koji će od
ovih entitetskih tijela preuzeti odgovornosti, aktivnosti, uposlenike i
budžet.

Pitanje istraživanja, ekshumacije i identifikacije hiljada nestalih osoba u
Bosni i Hercegovini rješavat će se na nivou države Bosne i Hercegovine. INO će
tragati za nestalim građanima Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu
etničku, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Stvarajući samoodrživu strukturu na
državnom nivou Bosna i Hercegovina pravi značajan korak u suočavanju sa
problemom nestalih osoba.

Institut će sakupljati, obrađivati i organizirati informacije o nestalim
osobama, kao i pojedinačnim i masovnim grobnicama. Institut će uspostaviti
jedinstvenu centralnu bazu podataka o nestalim osobama u koju će prikupljati
podatke i obavještavat će porodice nestalih osoba. Centralna baza podataka će
pomoći da se razriješe nedoumice porodica nestalih osoba i njihovih zajednica
oko stvarnog broja nestalih osoba i mjesta gdje su one nestale.

Institut će raditi na otkrivanju i otkopavanju grobnica, učestvovati u
sakupljanju površinskih posmrtnih ostataka i učestvovati tokom obdukcija,
antropoloških pregleda i identifikacija. Sarađivaće sa odgovarajućim vlastima,
uključujući sudska tijela i druge organizacije, kao i sa Međunarodnim krivičnim
sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Također će čuvati posmrtne ostatke do njihove
predaje članovima porodica nestalih osoba ili ukopa i pružaće podršku porodicama
nestalih osoba kao i njihovim udruženjima. Ukratko, Institut će imati iste
odgovornosti koje sada imaju odgovarajuća entitetska tijela, čak i više. ICMP će
pružati pomoć INO-u u svim njegovim aktivnostima, kao što trenutno pruža pomoć
postojećim entitetskim institucijama za nestale osobe.

Na praktičnom nivou, na primjer, predviđamo da će početkom sljedeće godine
Institut preuzeti rad na ekshumacijama od relevantnih entitetskih tijela.

Institut za nestale osobe je prvobitno osnovan 2000. godine. ICMP je godinama
radio na izgradnji političke volje između svih strana i institucija kojih se
tiče pitanje nestalih osoba da bi se uspostavila institucija na državnom nivou.

Sljedećeg utorka u Zgradi zajedničkih institucije biće upriličena ceremonija
na kojoj će ministar za ljudska prava i izbjeglice, Mirsad Kebo, u ime Vijeća
ministara, i šef misije ICMP-a, Kathryne Bomberger, potpisati sporazum kojim
Vijeće ministara, zajedno sa ICMP-om, postaje jedan od suosnivača Instituta za
nestale osobe na državnom nivou. 

Obavijest za medije sa više detalja biće izdata što se budemo primicali
ceremoniji potpisivanja u Zgradi zajedničkih institucija. 

EUFOR

Nije bilo izjava.

NATO

Nije bilo izjava.

Pitanja novinara:

BH Radio: 

Oleg, jedno pitanje. Visoko sudsko i tužilačko vijeće objavilo je da je
u zadnjih mjesec dana ostavke podnijelo troje sudija i četiri tužioca. Ima
li OHR neki komentar na to?

Ured visokog predstavnika (OHR):

U svakom slučaju to bi bilo jedno pitanje za Visoko sudsko i tužilačko vijeće
koje je, kao što znate, neovisno tijelo od OHR-a i zaduženo za praćenje rada
sudija i tužitelja.

Reuters, Nedim
Dervišbegović:

Pojavio se još jedan izvještaj, ovog puta na internetu, o navodnim
terorističkim aktivnostima u Bosni. Možete li nam dati zvaničnu izjavu o tome da
li posjedujete ikakve informacije da su Al-Qaida ili bilo koja druga
teroristička grupa, organizacija ili pojedinci aktivni u Bosni?  Hvala
vam. 

Major Dwight Mood – NATO:

To je dobro pitanje i mi naravno veoma ozbiljno shvatamo svaki izvještaj. Kao
što znate praćenje terorističkih aktivnosti i jeste jedan od naših glavnih
zadataka u NATO-u. Ne, nemamo više informacija o ovom konkretnom incidentu.

Mirela Ćosić, BH Televizija:

Jučer je objavljeno kako će se od početka iduće godine ugasiti tuzlanski ured
visokog predstavnika, da će ljudi ostati bez posla. U kontekstu ove
tranzicije, odnosno najavljene tranzicije, da li imamo možda još nekih podataka
da li će doći do gašenja nekih drugih ureda?

Ured visokog predstavnika (OHR):

U ovom momentu riječ je i dalje o planovima. Svakako međunarodna zajednica i
posebno OHR, koji je jedna privremena institucija, mora planirati dalje. Kako
Bosna i Hercegovina bude napredovala prema Evropskoj uniji tako se i OHR mora
postaviti u jednu poziciju da bude spreman za to. No, kao što sam rekao, u ovom
momentu to su planovi. Visoki predstavnik je ove sedmice na terenu u Bosni i
Hercegovini i razgovara direktno sa ljudima na terenu i nakon toga, odnosno
nakon odobrenja od Vijeća za implementaciju mira, jer ipak su oni ti koji će na
kraju krajeva morati odobriti taj prijedlog, bićemo u poziciji da izađemo sa
nekim konkretnim detaljima. U ovom momentu ne bih htio dalje o nekim
konkretnim detaljima.

Reuters, Nedim Dervišbegović:

Možda nisam bio dovoljno jasan. Osim tog izvještaja da li posjedujete ikakve
informacije o terorističkim aktivnostima u Bosni u zadnjih nekoliko godina?

Major Dwight Mood – NATO:

Nemamo nikakvih daljih informacija, međutim želio bih da kažem da je
interesantno što se ovo događa baš u ovom trenutku iz razloga što je sada,
naravno, Bosna usredotočena na reformu policijskih snaga i ne bismo željeli
uraditi bilo šta što bi ugrozilo razgovore o toj reformi. Hvala vam.

IWPR, Hugh Griffits:

Pitanje za Dwight Mood-a. Zadnjih dana, domaći mediji su citirali izjave
generala Schook-a u kojima on izražava svoj optimizam u vezi sa hapšenjem
Radovana Karadžića i generala Mladića. Da li nam možete reći nešto više o
tome otkuda ovakvi
komentari?                                  

Major Dwight Mood – NATO:

Veoma je očito da je međunarodna zajednica pojačala pritisak tokom ove godine
i general Schook je više puta izjavio da je prilično optimističan. Ako
pogledate događaje u toku poslijednjih nekoliko sedmica, uključujući hapšenje
Milana Lukića u Argentini, možemo vidjeti da sada međunarodna zajednica, zajedno
sa Srbijom, poduzima korake kako bi uhapsili i zatvorili glavne osobe koje
Međunarodni krivični sud za  bivšu Jugoslaviju sumnjiči da su počinili
ratne zločine.