OHR

OHR traži da dođe do napretka u Zakonu o visokom obrazovanju prije početka
nove akademske godine

OHR je upoznat sa dogovorom između Vijeća naroda Republike Srpske i Narodne
skupštine Republike Srpske da usvoje Zakon o visokom obrazovanju RS. Republika
Srpska, njena vlada i studenti svjesni su važnosti bolonjskog procesa, prednosti
koje on donosi studentima, i njegovog potencijala u smislu unapređenja
zapošljavanja i ekonomskih perspektiva.

Usprkos usvajanju Zakona Republike Srpske, takav zakon još uvijek ne postoji
na državnom nivou. Prvi korak je usvajanje državnog zakona. Ministarstvo za
civilne poslove BiH pripremilo je nacrt Zakona o visokom obrazovanju kojim bi se
ispunile obaveze BiH u bolonjskom procesu. Ustavno-pravna komisija Zastupničkog
doma BiH razmatraće ovaj zakon u četvrtak, 24. avgusta. To znači da bi se i on
mogao usvojiti prije početka nove akademske godine.

Nacrt Zakona o visokom obrazovanju na državnom nivou uveo bi standarde u
kvalitet diploma u cijeloj zemlji i osigurao da one budu priznate drugdje u
Evropi i šire. On bi također studentima omogućio da budu mobilniji što bi
doprinijelo većem ekonomskom rastu u cijeloj zemlji.

OHR očekuje od bosanskohercegovačkih parlamentaraca i studenata da iskoriste
ovu priliku prije početka nove akademske godine i osiguraju usvajanje ovog
zakona.

Nakon donošenja državnog zakona, entitetski i kantonalni zakoni morali bi se
uskladiti s njim.

Bolonjski proces je međudržavna inicijativa čiji je cilj da se do 2010.
godine ustanovi Evropska visokoobrazovna oblast. Ukupno 44 zemlje već su
pristupile ovom procesu.

Bolonjskom deklaracijom utvrđuje se šta je neophodno da bi se do 2010. godine
ustanovila Evropska visokoobrazovna oblast. Njen je cilj da se utvrdi određeni
broj zajedničkih crta u obrazovnim sistemima u različitim zemljama, kao što je
zajednička struktura nivoa obrazovanja te sistem ocjenjivanja koji je razumljiv
van granica pojedinih zemalja. Rezultat toga bila bi veća mobilnost studenata i
zajedničke strukture visokoobrazovnih sistema u cijeloj Evropi. Cilj ovog
procesa nije da se stvori sistem kojim će se izbrisati karakteristike koje su
specifične za svaku od zemalja.

Visoki predstavnik u posjeti privremenom sjedištu SIPA-e

Ukoliko BiH želi biti efikasna u istraživanju ratnih zločina i drugih
krivičnih djela, jasna je potreba za postojanjem efikasne strukture za provedbu
zakona i sigurnost na državnom nivou. Iz tog razloga, institucije BiH moraju
osigurati da SIPA (State Investigation and Protection Agency) – Državna
agencija za istrage i zaštitu – dobije podršku koja joj je potrebna.

Visoki predstavnik je opredijeljen za cilj da se obezbijedi puno
funkcioniranje SIPA-e i u tom kontekstu on će sutra posjetiti sjedište ove
agencije. SIPA je još uvijek smještena u privremenom objektu koji predstavlja
fizičku prepreku rastu ove institucije sa trenutnih 900 zaposlenih do punog
kapaciteta od 1.600 operativaca.

Ministar sigurnosti BiH Bariša Čolak i zapovjednik EUPM-a Vincenzo Coppola
sutra će biti u pratnji visokog predstavnika.

Novinari će biti u prilici da snime dolazak visokog predstavnika u SIPA-u
sutra u 13.00 sati. U 13.35 visoki predstavnik će se obratiti medijima. SIPA će
danas dostaviti pojedinosti vezane za obraćanje medijima u toku ove posjete.

ICTY

Dobro jutro svima iz Haškog tribunala. Vidjeli ste da je jučer počelo suđenje
u predmetu Popović i drugi za Srebrenicu uvodnim izlaganjem
tužilaštva.

Nakon što sudsko vijeće prije sedam dana odobrilo da se odvoji postupak
protiv Zdravka Tolimira, koji je u bjekstvu, u ovom predmetu ostaje sedam
optuženih kojima se sada sudi:

Vinko Pandurević, Drago Nikolić, Ljubiša Beara, Vujadin Popović i Ljubomir
Borovčanin se terete za genocid nad muslimanskim stanovništvom Srebrenice u julu
1995., za istrebljenje i ubistvo hiljada muškaraca i mladića bosanskih Muslimana
iz srebreničke enklave, i za progon i prisilno premještanje muslimanskog
stanovništva iz enklava Srebrenica i Žepa.

Radivoje Miletić i Milan Gvero se terete za progon i prisilno premještanje
muslimanskog stanovništva enklava Srebrenica i Žepa i za ubistva muškaraca i
mladića bosanskih Muslimana iz srebreničke enklave.

Dozvolite da ukratko sumiram šta optužnica kaže o svakom od optuženih.

Vinko Pandurević

Prema optužnici, VinkoPandurević je u činu potpukovnika komandovao Zvorničkom
brigadom i izdavao naređenja snagama koje su učestvovale u napadu na enklave
Srebrenica i Žepa. Navodi se da je lično dozvolio zatočenje, pogubljenje po
prijekom postupku i pokopavanje hiljada bosanskih Muslimana zatočenih u školama
u Ročeviću, Kuli i Domu kulture u Pilici, kao i da je pomagao brojna druga
pogubljenja.

Drago Nikolić

Prema optužnici, DragoNikolić je bio načelnik bezbjednosti Zvorničke brigade
i zadužen za vođenje čete vojne policije. Navodi se da je pomagao u organizaciji
prijevoza Muslimana na mjesta zatočenja na području Zvornika te nadzirao
pogubljenja po prijekom postupku.Nikolić se takođe tereti da je pomagao u
operaciji ponovnog zakopavanja tijela.

Ljubiša Beara

Prema optužnici, Ljubiša Beara je u svojstvu načelnika za bezbjednost Glavnog
štaba VRS-a organizovao zatočenje, prijevoz i pogubljenje Muslimana duž ceste
Konjević-Polje – Milići – Srebrenica 13. jula 1995., kao i da je pomogao u
prijevozu Muslimana u zatočeničke centre na području Zvornika, nadzirao
pogubljenja i rukovodio njima.

Prema optužnici, Beara je takođe učestvovao u akciji koja je imala za cilj
zarobljavanje muškaraca Muslimana koji su iz enklave Žepa preko Drine bježali u
Srbiju.

Vujadin Popović

Prema optužnici, VujadinPopović je bio pomoćnik komandanta za bezbjednost u
štabu Drinskog korpusa i zadužen, između ostalog, za rukovođenje jedinicama
Vojne policije Drinskog korpusa. Navodi se da je u Potočarima nadgledao
transport Muslimana na područja izvan RS-a, kao i da je pomagao u organizaciji i
prijevozu Muslimana iz Bratunca na mjesta zatočenja u Zvomiku, te nadzirao
pogubljenja po prijekom postupku.

Ljubomir Borovčanin

Prema optužnici, LjubomirBorovčanin je 10. jula 1995. imenovan za komandanta
združenih snaga jedinica MUP-a. Tereti se da je u Potočarima komandovao
jedinicama MUP-a prilikom odvajanja muškaraca Muslimana od njihovih porodica,
potpuno svjestan da će oni biti pogubljeni po prijekom postupku.

Borovčanin se takođe tereti da je planirao i organizovao zatočenje i
transport muškaraca Muslimana duž ceste Konjević-Polje – Milići, kao i da je bio
lično prisutan u skladištu u Kravici prilikom pogubljenja stotina zarobljenih
Muslimana po prijekom postupku.

Radivoje Miletić

Prema optužnici, Radivoje Miletić je bio načelnik Odjeljenja za
operativno-nastavne poslove i vršio dužnost glavnog savjetnika komandanta
Glavnog štaba VRS-a. Navodi se da je učestvovao u provođenju politike koja je
imala za cilj ograničenje dostave humanitarne pomoći stanovništvu u Srebrenici i
Žepi.

Nadalje se navodi da je Miletić nadzirao premještanje civila iz enklava i
čišćenje Žepe od preostalih Muslimana.

Milan Gvero

Prema optužnici, Milan Gvero je bio pomoćnik komandanta za moral, vjerska i
pravna pitanja Glavnog štaba VRS-a i neposredno odgovoran generalu Mladiću.

U optužnici se navodi da je doprineo operaciji prisilnog premještanja i
deportacije muslimanskog stanovništva time što je dao razne lažne izjave
medijima, UNPROFOR-u i predstavnicima međunarodne
zajednice.           

Još nekoliko reći o budućem toku suđenja.

Nakon uvodnog izlaganja tužioca, odbrana svakog optuženog će imati priliku da
održi uvodno izlaganje, ali to može učiniti i kasnije u toku suđenja, nakon što
tužilaštvo izvede svoje dokaze. Sam dokazni postupak će početi sa dokazima
tužilaštva, a nakon toga će uslijediti dokazi odbrane, i na kraju samo sudsko
vijeće može pozvati dodatne svjedoke ukoliko to smatra potrebnim. Svakog
svjedoka prvo direktno ispituje ona strana koja ga je pozvala, i potom ga druga
strana može unakrsno ispitivati.  Pripremio sam za vas kopije naloga
sudskog vijeća od 14.7.2006. o smjernicama za izvođenje dokaza i o ponašanju
strana tokom pretresnog postupka.

Donio sam vam i kopije jučerašnjeg saopštenja o dodeli branioca Vojislavu
Šešelju, i odluke suda u vezi s tim.

Također imam kopije jučerašnjeg obraćanja Karle del Ponte.

Hvala na pažnji.

EUFOR

Nije bilo izjava.

Pitanja novinara:

Dragomir Simović, SRNA:

Da li je za OHR problematično to što je prvo u Republici Srpskoj usvojen taj
Zakon o visokom obrazovanju? Ne razumijem problem, jedino što kasni država –
jeli tako?

Oleg Milišić, OHR:

Nisam uopće komentirao tko je prvi usvojio Zakon, niti to namjeravam. No, kao
što ste čuli iz našeg obraćanja, bitno je sada da se što prije krene prema
usvajanju Zakona na državnom nivou i OHR smatra da ima još vremena da se to
napravi prije početka nove akademske godine.