Intervju sa Johannesom Hahnom, komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju za Dnevni list


Intervju je izvorno objavljen u Dnevnom listu 8. maja 2015. godine

1. BiH je dobila nestabilnu vladu šest mjeseci nakon izbora a političari su potpisali „pisane obaveze“ baš kao i nekoliko puta do sad. BiH očajnički treba bilo kakav prema naprijed ali, da li je preoptimistično nazvati ova dešavanja „napretkom“ nakon gotovo deset godina potpunog političkog zastoja?

To je novi duh koji je jasno potreban. Evropska unija je u februaru pozdravila pisanu izjavu o opredijeljenosti i njen odgovor je bio stupanje na snagu  Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

Ali, sada je došlo vrijeme za provođenje reformi. To je ono što građani Bosne i Hercegovine očekuju. U konsultaciji sa EU i međunarodnim finansijskim institucijama vaše vlade treba da hitno izrade inicijalni plan reformi u skladu sa pravnom stečevinom Evropske unije (EU acquis). Taj plan reformi bi trebalo da uključi reforme u sklopu kopenhageškiš krijterija – socio-ekonomske reforme, uključujući Sporazum za rast i zapošljavanje, vladavinu prava, dobru javnu upravu i upravljanje – kao i dogovorena pitanja funkcionisanja, uključujući i mehanizam koordinacije po pitanjima EU.

Vrijeme je od suštinske važnosti ali ne zato što EU „ ne može više čekati“ da se joj se Bosna i Hercegovina pridruži. Vrijeme je od suštinske važnosti zato što ovdje više od 60% mladih nema posao! Stotine hiljada bh. građana je nezaposleno! Bolji život za sve u Bosni i Hercegovini bi trebalo da bude dovoljan podsticaj za reforme.


2. BiH ima četrnaest različitih vlada. Svaki treći zaposleni radi u javnoj upravi dok 40% stanovništva uopšte ne radi. Imamo slučaj „Sejdić-Finci“, segregaciju u školama… također. Može li se BiH pridružiti EU (ili NATO-u) sa svojim postojećim ustavom? Da li bi EU (i NATO) ugrozila vlastitu unutrašnju koheziju i efektivnost dozvoljavajući zemlji da se pridruži prije nego provede glavne ustavne reforme?

Bosna i Hercegovina će se pridružiti EU kada bude spremna da ispunjava obaveze članstva, upravo kao i sve druge države članice EU. Čitav smisao procesa pridruživanja jeste pripremiti države da postanu punopravne članice, izvršavaju svoje relevantne obaveze i daju vlastiti doprinos našem zajedničkom poduhvatu!

Na nivou ustava, kao što je to slučaj i sa bilo kojom državom koja teži da se pridruži EU, na njenim institucijama će biti da, u skladu sa relevantnim procedurama, urade sve promjene ako to bude potrebno za ispunjavanje uslova za članstvo u EU. Proces pristupanja EU je transformativan proces u kojem država i njene institucije odlučuju o tome kako se najbolje pridržavati zajedničkih normi i pravila koji proističu iz njenog članstva u EU.  

3. Građani BiH žele u EU i političari bi ih trebali slušati. Vjerujete li da vođe političkih stranaka zaista žele članstvo u EU i NATO-u?

Kao što ste rekli, Pismena izjava o evropskoj opredijeljenosti osigurala je javnu podršku svih. Potpisali su je izabrani politički čelnici ove zemlje a potvrdio ju je Parlament Bosne i Hercegovine. Sada svi treba da svjedočimo poduzimanju konkretnih koraka. EU je poduzela prvi tako što je stavila na snagu SSP od 1. juna 2015. Mi smo također počeli da se konsultujemo sa institucijama ove zemlje o sadržaju inicijalnog programa reformi i moja posjeta Sarajevu 8. maja je tome posvećena.

Sve ankete koje dolaze iz Bosne i Hercegovine pokazuju veliku podršku građana pristupanju EU – uvijek je rezultat preko 70% najmanje – i ja očekujem da političari ispune ono što njihovi građani žele i očekuju. Vjerujem da su ljudi u BiH u potpunosti svjesni činjenice da je EU, sa 500 miliona građana, jedno od najvećih tržišta u svijetu. Više od 70% izvoza BiH ide u EU. Hiljadu kilometara vaše granice se proteže uz EU i svi vaši ostali susjedi napreduju na putu evropskih integracija. Nema nikakvog razloga da Bosna i Hercegovina zaostaje za njima.

4. Srbija i Hrvatska poštuju suverenitet BiH. Mislite li da su Beograd i Zagreb i dalje prepreka ili saveznici BiH na putu prema euroatlantskim integracijama, sudeći prema nekim izjava koje dolaze od njihovih njaviših čelnika?

Vrlo pomno pratim izjave lidera zemalja u ovoj regiji. Visoki zvaničnici obje zemlje su u nekoliko navrata istakli kako poštuju suverenitet i nezavisnot Bosne i Hercegovine i ja to pozdravljam. Na primjer, prva inostrana posjeta premijera Vučića, nakon preuzimanja dužnosti, bila je upravo Sarajevu.

Političke stranke širom Evrope međusobno sarađuju, što je normalno. Pogledajte samo sastav Evropskog parlamenta. Naravno, saradnja treba da bude konstruktivna i ima za cilj učinkovitu podršku zemlji koja se bavi prioritetima na putu pristupanja EU.

Kada su se 21. aprila, na inicijativu Hrvatske, ministri vanjskih poslova sastali u Luksemburgu na radnom doručku posvećenom Bosni i Hercegovini, naziv sastanka bio je “Prijatelji Bosne i Hercegovine” – to govori samo za sebe.


5. Kako učiniti političare odgovornijim, ojačati civilni sektor u BiH, reformisati i bh. institucije i bh. političke stranke?

Građani moraju više učestvovati u javnom životu Bosne i Hercegovine i konkretno u procesu EU integracija. Kroz inicijative kao što je Izvještaj o napretku, EU obavlja  svoj dio posla kako bi otvorila vrata građanskom učešću. Sjetit ćete se kako smo uključili  predstavnike organizacija civilnog društva u rad Strukturiranog dijaloga o pravosuđu i dodatnim pitanjima o vladavini prava.

Civilno društvo će imati važnu ulogu u provedbi početnih reformi  – kao što se to traži u Zaključcima Vijeća EU iz decembra 2014. god. EU finansira brojne projekte koji podstiču kako aktivizam civilnog društva tako i spremnost institucija za saradnju. Ono što vidimo iz primjera zemalja koje su ušle u prethodni krug proširenja je da građani i civilno društvo u prvom redu moraju tražiti svoju ulogu i biti činilac u raspravi.

Naravno, političke stranke moraju odgovarati za sebe a mi, kroz našu Delegaciju EU / EUSR, održavamo redovan i nepristrasan dijalog sa strankama o čitavom nizu pitanja, posebno na lokalnoj razini, To uključuje nedavne rasprave održane sa mlađim članovima svih stranaka o preporukama Pakta za rast i zapošljavanje. Vjerujem da upravo fokusirani dijalog o ovakvim pitanjima pomaže razvoj političke scene u zemlji.

 http://dnevni-list.ba/web1/eu-moze-cekati-vase-politicare-stotine-tisuca-nezaposlenih-ne-mogu/

Europa.ba