Uvažena gospodo predsjednici, članovi parlamenata, Vaše ekselencije, dame i gospodo, uvaženi učesnici, – Prije svega, želim zahvaliti na pozivu i mogućnosti da Vam se obratim na ovoj konferenciji Paneuropske unije Bosne i Hercegovine,
Svoju kratku prezentaciju želim usmjeriti na dvije glavne teme koje su podjednako važne za paneuropski pokret i za ovdje okupljenu širu publiku. Naime, riječ je o izazovima i prilikama za Bosnu i Hercegovinu u procesu pristupanja EU i hitnoj potrebi provođenja ekonomskih reformi u cilju oživljavanja stagnirajuće privrede u zemlji.
Kada je riječ o strateškom pristupu EU-a, postoje određena načela koji važe za Bosnu i Hercegovinu, jednako kao i za ostatak regije. Načela se mogu sažeti u konceptu „temeljnih prioriteta“ i uključuju jačanje vladavine prava i temeljnih prava; jačanje i reformu ekonomskog upravljanja i konkurentnosti, te jačanje demokratskih institucija.
Izvještaj o napretku koji je Europska komisija objavila početkom ovog mjeseca treba se koristiti, gotovo redak po redak, u izradi planova rada i zadataka budućih vlada i parlamenata. Želio bih ohrabriti kreatore politika koji će upravljati Bosnom i Hercegovinom, ali i građane koji trebaju tražiti njihovu odgovornost, da se pozabave brojnim nedostacima i propustima koji su navedeni u Izvještaju o napretku.
Jasno je da obavljanje ovih zadataka zahtijeva odgovorna, posvećena i kompetentna tijela. Oni koji će formirati nove vlasti u Bosni i Hercegovini nakon nedavnih izbora suočavaju se sa velikom odgovornošću za rješavanje ovih zadataka i ostvarivanju rezultata za građane kako bi napokon pokrenuli zemlju dalje od trenutnog zastoja. Nema vremena za gubljenje i stoga priželjkujemo brzo formiranje vlasti na svim razinama kako bi se konačno moglo početi s napornim radom.
Dopustite mi da ponovim da program Europske unije ostaje neizmijenjen:
Mora se okončati diskriminacija u izborima za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Od presudne je važnosti za EU da se konačno osigura učinkovita koordinacija u vezi s pitanjima koja se tiču EU-a: Bosna i Hercegovina mora imati mogućnost da nastupa prema EU jedinstvenim glasom, a učinkovita koordinacija će omogućiti Bosni i Hercegovini da usaglasi sektorske strategije u cijeloj zemlji i oblastima poput infrastrukture, poljoprivrede, okoliša, društvenog razvoja, itd.
Učinkovita koordinacija ima izravnu vezu sa razvojem zemlje i životnog standarda građana: Time bi se omogućilo Europskoj uniji da oslobodi sredstva za pomoć kojima je cilj olakšati modernizaciju zemlje, potaknuti ekonomski rast i stvoriti radna mjesta i održivu egzistenciju.
EU ostaje predana održavanju reformskih napora u zemlji, uključujući i finansijsku pomoć.
To me dovodi do socioekonomske situacije u zemlji, koja je doista zabrinjavajuća – jasno je da se Bosna i Hercegovina suočava s nekim vrlo važnim izazovima u iduće četiri do pet godina. Ozbiljnost ekonomskog zastoja vidljiva je iz nekoliko poznatih činjenica koje su daleko od laskavih:
Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu nezaposlenosti mladih u Europi (59%) i drugu najveću stopu ukupne nezaposlenosti u Europi (28%).
Također ima jedno od najvećih poreznih opterećenja na rad (u iznosu od 35 do 42 posto ukupnih troškova rada)
Bosna i Hercegovina ima najlošije poslovno okruženje od svih zemalja zapadnog Balkana, a među posljednjima je i u svijetu po ovim indikatorima. Također je najlošije rangirana europska zemlja prema Indeksu percepcije korupcije.
BiH ima najvišu razinu socijalnih davanja u regiji (u postocima BDP-a), a istovremeno ima najlošije usmjerena socijalna davanja (u postocima u kojima takva pomoć odlazi u ruke siromašnih)
Nove vlasti imaju obavezu rješavanja potrebnih socioekonomskih reformi. Svjesni smo da je zapošljavanje (ili bolje rečeno nezaposlenost) prioritetna briga za veliku većinu u zemlji. Ljudi žele radna mjesta i žele zaraditi za pristojan život. Oni žele manje korupcije i žele socijalnu pomoć koja je usmjerena na one u stanju istinske potrebe.
EU i svi drugi međunarodni partneri spremni su pomoći u rješavanju navedenih socioekonomskih izazova, ukoliko vi to želite. U julu ove godine, građani i stručnjaci iz svih segmenata društva u Bosni i Hercegovini – od civilnog društva, poslodavaca i udruga uposlenika, političkih stranaka, medija itd. – uz pomoć EU-a, SAD-a i međunarodnih finansijskih institucija, precizirali su konkretne mjere u Sporazumu za rast i zapošljavanje za koje smatraju da bi pokrenule privredu. Zaključci ovog do sada najvećeg konsultativnog socioekonomskog procesa u Bosni i Hercegovini uključuju precizne zahtjeve za nove vlasti:
Smanjenje poreskih opterećenja na rad kako bi se olakšalo zapošljavanje novih radnika.
Povećanje otvorenost i konkurentnost na tržištu rada kako bi se olakšalo mladima i nezaposlenima da pronađu zaposlenje i kako bi se osiguralo da se trud isplati.
Smanjenje potrebnih uslova i vremena potrebnog za pokretanje poslovanja.
Unaprjeđenje stečajnog okvira za brže restrukturiranje preduzeća.
Izrada jasnih i javnih e-registara procedura za izdavanje dozvola i odobrenja.
Smanjenje broja povlaštenih penzija i povećanje socijalne pomoći za one kojima je zaista potrebna.
Dopustite mi da završim tako što ću ponoviti naša očekivanja da će programi novih vlasti odražavati navedene mjere. Unatoč trenutnim i budućim izazovima, Bosna i Hercegovina ima jasnu europsku perspektivu. To je činjenica, koju su u više navrata ponavljali i Europski parlament i države članice Europske unije, uključujući Zaključke Europskog vijeća od prošle sedmice. Jednako tako je činjenica da velika većina građana ove zemlje želi da njihovi kreatori politika tretiraju europske integracije i socioekonomske prilike kao prioritetna pitanja. Iščekujemo odgovor kreatora politika u sljedećih nekoliko mjeseci.
Hvala na pažnji!
