Obraćanje šefa Delegacije/specijalnog predstavnika EU ambasadora Petera Sørensena na konferenciji za novinare povodom prezentacije godišnjeg izvještaja o napretku za Bosnu i Hercegovinu bh. vlastima.
Ambasador Sorensen: Dobro došli, hvala vam svima što ste nam se pridružili. Mnogi od vas su već ranije bili ovdje tokom dana kako bi pratili prijenos predstavljanja Paketa proširenja od strane komesara Fülea. Iz tog razloga, cijeli niz odgovora i komentara koje bih inače imao i dao je već prethodno istaknut prilikom ove prezentacije, stoga vas potičem da pogledate ovo predstavljanje na internet stranicama ako već niste ranije imali priliku da pogledate ovo obraćanje.
Europska komisija priprema izvještaje o napretku za Bosnu i Hercegovinu od 2005. godine naovamo, dakle nekih 10 izvještaja od čega sam osobno predao četiri takva izvještaja. Jasno je da izvještaj koji sam upravo predao predsjedavajućem Vijeća ministara BiH, gospodinu Bevandi, nema nekih iznenađenja, nažalost. Postoje određene pozitivne stvari, ali su iste, moram priznati, minorne. Ali tu su i pozitivne stvari, ako ste pročitali Izvještaj, a ja jesam, i to dva puta. Kasno sinoć sam dobio jedan primjerak unaprijed, a jutros sam ponovno pročitao Izvještaj, baš kao i svi drugi. Prilikom čitanja Izvještaja, možete vidjeti da postoje određeni pozitivni pomaci, ali su oni tek manji, jer je ukupna slika Bosne i Hercegovine slika zemlje pred kojom stoje brojni izazovi.
Izvještaj se priprema svake godine i to na temelju informacija iz niza izvora, od civilnog društva do samih zemalja članica, kao i administrativnih izvora. Nažalost, ove godine izvještaj nema informacije iz Bosne i Hercegovine zbog nemogućnosti postizanja dogovora o samom sadržaju informacije. To samo po sebi ukazuje na srž problema koji je istaknut u ovom izvještaju, a to je nesposobnost zemlje da postigne dogovor o prioritetima i politikama. Koordinacija je slabost struktura Bosne i Hercegovine, kao što pokazuje i primjer da odavde nije bilo odgovora na Izvještaj o napretku.
Izvještaj ima tri dijela, kao cjelina, od kopenhaških kriterija, odnosno prvo političkih kriterija, preko ekonomskih kriterija i treće poglavlje o pravnoj stečevini.
Pozitivne stvari koje ćete pronaći u Izvještaju su najvećim dijelom sadržane u poglavlju o pravnoj stečevini. To ne znači da ljudi ovdje ili EU nisu radili. Naprotiv, svi jesmo naporno radili i ima nekih manjih uspješnih primjera. Ali, ukupna slika na primjeru političkih kriterija i ekonomskih kriterija pokazuje upravo ono što sam prethodno naveo, a to je da je koordinacija izazov. Politički kriteriji, probleme znate, oni su poznati, riječ je o nemogućnost ili nespremnost BiH, u ovom trenutku, da ispuni međunarodne obaveze koje su preuzete, uglavnom u kontekstu članstva u Vijeću Europe, kontekstu provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava. Postoji nekoliko sudskih presuda i neću ih poimenično navoditi. Riječ je o dobroj upravi, odnosno pitanje koje je prisutno u dosta dijelova zemlje poput Mostara, koji nema upravljanje u skladu s pravilima dobre uprave. Ljudi nemaju priliku izaći na izbore i glasati kako bi trebali, a tu su i drugi problemi koji se spominju kao i politički kriteriji.
Što se tiče ekonomskih kriterija, jasno je što se tiče fokusa kojeg smo imali i prošle godine u Izvještaju o napretku, tačnije ekonomsko upravljanje u zemlji, postoje neke pozitivne stvari poput funkcioniranja Fiskalnog vijeća, usvajanje budžeta onako kako bi trebalo, ali tu su i druga pitanja kada pogledate proces europskih integracija koja postaju predmetom zabrinutosti. Dopustite mi da vas podsjetim da ovo nije tek prazna priča. 75% izvoza BiH ide u Europsku uniju, a 60% dolazi od nas. Mi smo glavni partner BiH. To jeste to tržište. Morate osigurati da vaše tržište bude kompatibilno s našim i kada budete čitali Izvještaj, možete jasno uočiti neke od tih izazova koji su navedeni. Naravno, tu je i pitanje novih članica poput Hrvatske nakon pridruživanja. Morate se prilagoditi kako bi odgovorili na ove nove okolnosti. To niste uradili, a potrebno je. Postoje određene specifične mjere koje su navedene u Izvještaju za koji vas potičem da ga pročitate, ako već niste ranije.
A tu su i izazovi vezano za uspostavljanje jedinstvenog tržišta. Pozivamo BiH kao jednu zemlju, što znači da vas pozivamo kao jedno tržište. Vi trenutačno nemate jedinstveno tržište i to je potrebno promijeniti i to su izazovi navedeni u ekonomskom poglavlju. Ali što je još važnije, i kao što ste i sami vidjelu tokom protesta i to februarskih protesta ove godine, postoje određene socioekonomske stvarnosti na koje se BiH treba fokusirati. S obzirom na te socioekonomske stvarnosti, preuzeli smo na sebe da pomognemo koliko god možemo i okupili smo predstavnike civilnog društva, stručnjake, vladajuće strukture koje su željele učestvovati, te kao što vam je poznato, prije ljeta smo predstavili Sporazum za rast i zapošljavanje, za koji vjerujemo da će biti od pomoći BiH. Budući da je vrlo jasno, u ekonomskom smislu, da se vaša zemlja suočava sa izazovima u narednim godinama kako se nositi s pritiscima, ne samo u smislu članstva, već i dužničkog tereta vaše zemlji. Na to možete odgovoriti samo ako osigurate investicije i počnete stvarati nova radna mjesta. Iz tog razloga smo pripremili Sporazum. Iz tog razloga se cijelo vrijeme vraćamo na pitanja o otvaranju novih radnih mjesta, otvaranju novih radnih mjesta, otvaranju novih radnih mjesta. Jer je potrebno da vidimo da ih zemlja generira. Budući da želimo vidjeti da ova zemlja napreduje. Ohrabrujem vas, ako već niste imali priliku, pročitajte taj dio Izvještaja. Vrlo je važan.
Pročitajte Sporazum za rast i zapošljavanje, vrlo je važan. Također je slučaj da, kao što ste čuli, komesar je spomenuo danas, ali i kandidatkinja za mjesto visoke predstavnice/potpredsjednice tokom svog saslušanja od prije neki dan, oboje su spomenuli Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini kao stavku na dnevnom redu novih vlasti koje će dobiti mandate nakon ovih izbora u nedjelju. Te vlasti će se trebati suočiti i usredotočiti na Sporazum i o tome nema nikakve sumnje.
To bi bile moje napomene vezano za Izvještaj o napretku i to je posljednji izvještaj koji ja osobno predajem. Govoriću samo o Izvještaju o napretku, ovo nije oproštajni govor, ali ću reći da mi je bilo zadovoljstvo raditi na ovim stvarima. Odlaze postojeće vlade i ja odlazim sa funkcije specijalnog predstavnika i iza sebe ostavljam ogroman posao bilo kome ko dođe nakon mene, ali je plan jasan. To su radna mjesta, ponavljam radna mjesta i to je ono što je prikazano u ovom Izvještaju danas.
Ovaj današnji Izvještaj također pokazuje da smo ovdje kao partneri i da želimo surađivati sa svima na vlasti u BiH. Izvještaj, kada ga pročitate, jeste negativan, ali jedna pozitivna stvar je da smo mi tu dugoročno, bez obzira da li postoji negativan izvještaj ili ne, to je nebitno. Naš plan je tu i nadamo se da ćemo imati nekoga s druge strane tog plana rada koji je spreman uzeti taj plan i preuzeti palicu i zapravo učiniti ono što treba biti učinjeno u ovoj zemlji. Građani ove zemlje zaslužuju bolje. Hvala vam puno.
Pitanja predstavnika medija
TV1: Ambasadore Sorensen, spomenuli ste sve negativne stvari u ovom Izvještaju i možete li navesti pozitivne stvari, ako ih uopće ima?
Ambasador Sorensen: Sve su u kontekstu pravne stečevine, kao što je uspostavljanje različitih tijela, poput Agencije za borbu protiv korupcije, kao što je popis stanovništva … to je bila jedna stvar, čak i prije nego sam došao, svi su mi rekli da se ne može provesti, a BiH ga je, evo, provela. Postoji nekoliko manjih stvari, ali nažalost nije dovoljno uspostaviti Agenciju za borbu protiv korupcije – Agenciju je potrebno kadrovski osposobiti, finansirati, te početi sarađivati s njom. Dakle, premda je prva rečenica pozitivna, nakon toga imamo program rada koji je tamo naveden. Ali ako želite pronaći pozitivne stvari, možete ih naći u trećem dijelu izvještaja.
FTV: Kada bi trebali opisati Izvještaj samo jednom riječju, koja bi to riječ bila?
Ambasador Sorensen: Zastoj. Razočaravajuće. Reći ću vam i zašto. Jutros me je najstariji sin pitao: “Tata, šta to čitaš” i ja sam mu objasnio o čemu se radi. Naravno da sam morao koristiti internet za pojašnjenje, tako da sam otišao na internet stranicu BBC-a i ukucao riječ ‘proširenje’. Ako odete na stranicu i zatim pogledate kartu, mislim da ona sve govori. Pogledajte, tu su dvije boje, a Bosna ima najmanje boje. To vam sve govori. Ovo mjesto zaslužuje bolje. Imate 27 država članica koje vas žele u članstvu; imate sve što vam je potrebno da budete punopravna članica kao i svi drugi u regiji.
Imate ponudu “dođite i pridružite nam se”, imate sav novac koji vam je potreban da stignete do tog cilja, imate stručnjake koji su spremni doći i pomoći vam. Jedina stvar koja vas sprječava nije nešto izvan Bosne i Hercegovine. To ste vi sami. To je razočaravajuće. Ne možete nas kriviti za izostanak napretka. To ne znači da smo postavili previsoke prepreka. Nismo ih ni spustili i možemo vam pomoći u pronalaženju načina za njihovo prevazilaženje. To je ta riječ, ako me pitate za jednu riječ, to bi bila ta. Možete mnogo bolje. Znam da možete.
BNTV: Rekli ste da nije bilo zajedničkog odgovora bh. vlasti na ovaj Izvještaj, ali jeste bilo komentara pojedinih političara. Neki ističu da ste Vi osobno odgovorni, kao specijalni predstavnik, zbog činjenice da nije bilo napretka Bosne i Hercegovine; da čuvate novac za nakon izbora kako bi ta sredstva dali kao podršku poplavljenim područjima, pa sve do nekih vojnih trupa koje držite u pripravnosti. Koji je Vaš odgovor njima?
Ambasador Sorensen: Nisam vidio te komentare. Sasvim je jasno da Izvještaj o napretku nije stvar niti jednog pojedinca. Spreman sam preuzeti krivicu ako je krivica na meni. Uzmimo poplave za primjer. Kada je riječ o sredstvima nakon poplava, novac koji je stvarno došao na teren je novac Europske unije. Ona je prva bila na terenu i to sa iznosima koji naprave onu stvarnu razliku. Obnovili smo 90 škola. Cilj nam je obnova 4.000 domova, 200 ključnih objekata, u ovom trenutku pomažemo kod uspostavljanja 2.000 radnih mjesta u sektorima koji su od značaja, 100 mostova i putnih pravaca. Stavili smo sredstva na raspolaganje, kad budemo imali strategiju iz cijele zemlje vezano za upravljanje vodotocima, to nam daje više od 10% svih sredstava koja su obećana. To je ono što smo mi radili. Sasvim je, sasvim jasno da je EU učinila što je i trebala.
Kada je riječ o IPA fondovima, prije svega, koliko god EUSR bio svemoćan i nije baš toliko svemoćan. To su odluke koje su donesene u Briselu, kako se novac troši. Uložili smo puno truda da pojasnimo kako je taj novac preusmjeren odavde, onda kada je bio preusmjeren. To je bila odluka Komisije, podržana od strane država članica. Problem je bio vrlo jasan i to je isti problem koji je naveden u ovom Izvještaju, naime, nemogućnost da koordinirate svoju poruku nama, za šta želite iskoristiti novac. I nakon što nam iskoordinirate poruku za šta želite koristiti novac, da to onda i relizirate. Jer jedna je stvar kada dobijemo usaglašeno od vas šta je to na što ćete potrošiti novac, kada se pojavimo s novcem, vi se više ne slažete s onim što je dogovoreno. Upravo da bi izbjegli takve situacije mi ističemo ovo pitanje koordinacije. Vrlo, vrlo važno. Mislim da su to komentari koji su vrijedni pažnje u ovom trenutku. Ostalo je izborna retorika u koju se neću upuštati. Ne učestvujem u izborima, niti imam ikakvog interesa od toga ko će biti izabran.
Al Jazeera Balkans: Dobar dan, ja sam Stefan Goranović, Al Jazeera Balkans. Možete li mi molim Vas reći da li postoje značajne razlike između ovog Izvještaja o napretku i prijašnjih izvještaja, te navesti neke razlike.
Ambasador Sorensen: Ne! Odnosno da, mogu potvrditi da nema značajnijih razlika! Budući da do sada nije bilo napretka u brojnim područjima vezano za opće političke i ekonomske kriterije, to je ostalo manje-više na istom mjestu. Tamo gdje ćete vidjeti razlike u tekstu su neka od područja pravne stečevine EU-a u odjeljku tri, do razine konkretnih pitanja i tu bi trebali sjesti i ponovno uraditi usporedbu. Ali gledajući ukupnu sliku nema velike razlike u odnosu na prošlu i ovu godinu. Ponuda za članstvo u EU je tu, svih 27 država članica je stalo iza te ponude, imamo neke stvari koje Bosna i Hercegovina treba učiniti, čekamo da se stvari urade, spremni smo pomoći kad god postoji spremnost da se krene s tim, ali nedostatak političke volje je ono što zadržava zemlju.
TV Kantona Sarajevo: U sve četiri dosadašnja izvještaja, kao što ste rekli i koje sam imao prilike vidjeti, nikada nisam primijetio da ste upirali prstom u političare i politiku koja blokira napredak. Ispravite me ako griješim, ali u ovom posljednjem izvještaju također se ne upire prstom ni u koga. Možete li uprijeti prstom?
Ambasador Sorensen: Izvještaj koji je pisan, Izvještaj o napretku koji je pisan za Bosnu i Hercegovinu, pisan je na isti način u svim zemljama koje su uključene u proces proširenja, a ono što ovdje pokušavamo je da Komisija uradi jedan pregled izazova koje treba prevladati. To nije aktivnost pronalaženja i isticanja krivaca, što bi onda olakšalo unutrašnjopolitička prebacivanja. Ovo je EU zajedno s raznim zemljama. Nismo u procesu upiranja prstom i sramoćenja pojedinaca već u procesu koji posmatra šta je to što strukturno treba promijeniti u zemlji i to su te stvari koje su sadržane. Vrlo je jasno, ako razumijete unutrašnjopolitička pitanja u zemlje, gdje su neki od izazova glede onoga šta podržava koja stranka. Ali to nam nije cilj ovdje. Cilj nam je da uradimo potpuno jasan izvještaj tako da ko god dođe na vlast može pogledati prvu stranicu i početi raditi, rješavajući postojeće poteškoće i probleme i na taj način on postaje neka vrsta radnog priručnika, a ne politički manifest. Budući da nama to nije cilj. Mi nismo dio unutarašnjepolitičkog rukovodstva ove zemlje. Nama je cilj upravljati procesom proširenja u kojem zemlja, bez obzira na svoj oblik i formu, a sve dok jeste demokratska i u skladu s našim vrijednostima, učestvuje i ta zemlja treba imati interakciju s nama i našim institucijama, i za to nam je potreban ovaj Izvještaj i zato je on i tu.
Hvala Vam što ste došli.
