Kristalina Georgijeva, komesar Evropske unije za međunarodnu saradnju, humanitarnu pomoć i reagovanje na krizne situacije, doputovala je danas u Bosnu i Hercegovinu kako bi sagledala posljedice razornih poplava u zemlji.
Tokom izjava za medije po dolasku u Sarajevo, komesarka Georgijeva je izjavila:
„Dobar dan,
prvo, želim da izjavim najdublje saučešće svima koji su izgubili članove porodice, prijatelje, dom i sredstva za život. Ovo je tragedija ogromnih razmjera koja je kod nas u Evropi izazvala veliko saosjećanje.
Odmah smo odgovorili na zahtjev Bosne i Hercegovine za dostavljanje hitne pomoći i mogu vam reći da je danas ovdje skoro 150 Evropljana iz 16 zemalja sa helikoterima, pumpama za vodu, čamcima i spasilačkom opremom. Stići će dodatna pomoć upravo zbog razmjera poplava koje su pogodile zemlju.
Sada se nalazimo u fazi vanredne situacije kada je najvažnije da se smanji rizik od gubitka života i štete. Prije sat i po sam obaviještena da je prioritet sprečavanje daljnjeg pucanja nasipa i upravo sada, dok ovdje razgovaramo, helikopteri prevoze vreće sa pijeskom radi jačanja nasipa i sprečavanja daljnjeg izlivanja. Želim, takođe, da odam priznanje EUFOR-u. Do sada su obavili oko 160 evakuacija i spasilačkih letova. 800 ljudi duguje život tim helikopterima.
Nakon toga, krenućemo u humanitarnu pomoć. Onima koji su izgubili dom – 3.000 klizišta teško je oštetilo domove – biće potrebni agregati za električnu energiju, sistemi za prečišćavanje vode kako bi imali čistu vodu, hrana, krov nad glavom, madraci, kreveti, medicinska pomoć. Sada nam je prioritet finansiranje humanitarnih aktivnosti i odgovor na zahtjeve koje nam je vlada uputila. Kao što je ministar rekao – potrebno je da u najkraćem roku krenemo u procjenu štete, a nakon toga u obnovu, kako bi zemlja i pogođene zajednice mogle da se vrate na funkcionalan nivo, ovaj put, nadajmo se, otporniji na buduće poplave. Naravno, Evropska unija će u toj fazi pokazati solidarnost sa ovom zemljom.
Ja sam na funkciji komesara već četiri i po godine i vidjela sam sve moguće nepogode koje možete da zamislite – zemljotrese, poplave, uragane, sukobe – i uvijek, ali uvijek je Evropa bila najsnažnija sila koja pomaže i naravno da ćemo to uraditi i za svoje susjede.
Ministar je pomenuo Haiti, Pakistan, ja bih dodala Japan i, naravno, centralnu Evropu, koja je bila pogođena poplavama, ali želim da vam ostavim jednu važnu poruku. Usljed nepogoda uzrokovanih klimatskih promjenama, kao što je ova, poplave, ali i šumski požari i klizišta postaju sve češća i ozbiljnija pojava. U našem regionu, najveći rizik predstavljaju poplave, ljetne vrućine i šumski požari, do kojih će i dalje dolaziti, čak će biti snažniji. Važno je da djelujemo brzo i odlučno, kao što smo djelovali sada kad je do katastrofe došlo, ali je isto toliko, ako ne i više, važno da se pripreme i izvrše ulaganja u preventivne mjere, kako bismo postali otporniji na ove udare i kako bi manje imovine bilo ugroženo.
Svaki evro, svaka konvertibilna marka, svaki dolar i svaki jen uloženi u pripremu i prevenciju uštedjeće 4 do 7 puta više od iznosa štete nego kada nesreća nastupi. Ne znam za mnogo investicija čiji povrat iznosi 400 do 700 procenata. Iz tog razloga ćemo, nadam se, kako budemo išli u obnovu, integrisati jedan pristup, ili način razmišljanja, orijentisan na pripravnost i prevenciju. Ako to ne učinimo, tragedija će se ponoviti i pogoditi nas istom ili većom snagom nego danas. Međutim, sada je posao pred nama i direktno sa ovog mjesta idem da vidim posljedice poplava i šta još možemo da učinimo da pomognemo.
Hvala vam“.
