Sa Mary Ann Hennessy, šeficom Ureda Vijeća Evrope u BiH (VE) razgovarali smo o novom okviru saradnje u regionima u procesu proširenja i politike susjedstva EU za period 2014-2020, kao i saradnji u BiH između i Delegacije EU/specijalnog predstavnika i Ureda Vijeća Evrope. Također smo saznali koji su najveći izazovi sa kojima se u BiH susreo ured Vijeća Evrope.
Evropska komsija i Vijeće Evrope koje čini 47 država potpisali su „Izjavu o namjerama“, čime je postavljen novi okvir saradnje u regionima u procesu proširenja i politike susjedstva EU za period 2014-2020. Šta to posebno znači za Bosnu i Hercegovinu i njene građane?
MAH: Izjava o namjerama koju su potpisali komesar Fule i generalni sekretar Jagland znak je pobliže nadziranog i srednjoročnog pristupa saradnji ove dvije evropske organizacije sa ciljem konsolidiranja načela demokracije, ljudskih prava i vladavine prava u društvima koja su već dio našeg „zajedničkog evropskog doma“ ili su mu u susjedstvu. Sa novim modalitetima za saradnju koji će biti na snazi naredne godine za zapadni Balkan, Evropska komisija i Vijeće Evrope moći će bolje planirati koherentne zajedničke akcije i projekte posebno u ove četiri oblasti i) efikasno i neovisno sudstvo; borba protiv korupcije, organizovanog kriminala i ekonomskog kriminala, iii) sloboda govora/medija iv) anti-diskriminacija i zaštita prava ranjivih grupa. Sve ovo od izuzetne je važnosti za kvalitet života građana BiH.
Kako biste opisali trenutnu saradnju na terenu između Delegacije EU u BiH i Vijeća Evrope u BiH?
MAH: „Imajući na umu da Delegacija EU u BiH i Ured Vijeća Evrope imaju različite mandate, uloge i sredstva – ipak EU i VE dijele iste vrijednosti, iste zemlje članice i vrlo slične ciljeve u BiH. Naša je saradnja u BiH je stoga istovremeno i sjajna i neophodna. Pod tim mislim da je komunikacija, savjetovanje, naših sjedišta i predstavništva na terenu redovna i pokretana zajedničkim ciljevima. Naša saradnja pri određivanju prioriteta, djeljenju informacija i provođenju projekata, aktivnosti je po mom mišljenju za primjer. Kada je saradnja nedostatna to je jedino zbog puke stvarnosti manjih i ograničenih kapaciteta VE u BiH.
Kako će dvije organizacije sarađivati na dobivanju konkretnih rezultata u tri oblasti naglašene u sporazumu, ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava?
MAH: VE i EU već imaju istoriju bliske saradnje, dovoljno je pogledati naše zastave i himne da biste to uvidjeli. Već mnogo godina uključeni smo u zajednički finansirane i provođene programe pomoći demokratskog razvoja u novim članicama VE i u susjedstvu, temeljito se savjetujemo o Izvještajima EK o napretku, i dijelimo institucionalne rezultate naših odgovarajućih mehanizama za praćenje određenih sektora ili procjenu kompatibilnosti zakonodavstva sa evropskim normama.
“Osim dugogodišnjeg međusobnog savjetovanja i koordinacije, Izjava namjere, sa svojim naknadno dogovorenim modalitetima za provedbu, omogućit će našim organizacijama popravak zajedničkih prioriteta za rad u bilo kojoj zemlji te će omogućiti da zajedno programiramo naše akcije u BiH. Četiri ključna područja navedena ranije će voditi planiranje projekata, inicijativa ili aktivnosti koje će se finansirati iz sredstava planiranih za provedbu novih modaliteta saradnje.
“Izrađujući i provodeći projekte zajedno, te s našim partnerima iz BiH, koji se fokusiraju na stavljanje standarda VE u praksu u BiH, pomoći ćemo BiH da izgradi čvrste temelje koristeći demokratiju, ljudska prava i vladavinu prava koji proistječu iz pravne stečevine VE. Ovi temelji će pomoći reforme, modernizaciju i konsolidaciju institucija BiH, zakonodavstva i prakse potrebne za poboljšanje kvalitete života građana BiH te će omogućiti daljnji napredak u evropskim integracijama.”
Koji su najveći izazovi sa kojima se Vijeće Europe do sada susrelo u Bosni i Hercegovini?
MAH: Strukturni nedostaci sistema upravljanja u BiH i inertnost političkih elita, čak i suočenih sa hitnim slučajevima, stvaraju mnogo izazova za demokratiju, ljudska prava i vladavinu prava. Najočitiji primjer toga su do sad neuspješni pokušaji da se promijeni Ustav BiH kako bi se ispunila presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci. Naravno, za VE, kao i sve ostale partnere u BiH, podijeljenost različitih sektora politike i brojnost različitih sagovornika koji trebaju učestvovati, veliki je izazov za provođenje tih aktivnosti. Ipak, institucije koje ne funkcionišu dobro jesu izazov, ali prava prepreka je nevoljkost vlasti da ih popravi.“
Kako VE može pomoći BiH u procesu EU integracije?
MAH: Standardi VE, sporazum i obaveze članstva veliki su dio kopenhaških političkih kriterija za članstvo u EU. Ispunjavanje obaveza u Vijeću Evrope – i uvjerljivo pokazujući da može biti dobra članica VE – dovest će BiH već daleko na putu EU integracije.
BiH može koristiti aktivno učešće u tijelima VE mrežama i pristupu ekspertizi i najboljim evropskim iskustvima, kako bi osigurala da su reforme koje provode u skladu sa EU, omogućujući time podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo. Treba naglasiti i da su većina pitanja koja će se doticati u narednim pregovorima EU-BiH, posebno oni koji se odnose na, provedbu zakona, ljudska, manjinska i socijalna prava direktno vezana za sporazume VE, mehanizme monitoringa ili druge standarde.“
