Iz Evropske unije se već neko vrijeme najavljuje novi pristup prema Bosni i Hercegovini. Može li sad već nešto konkretnije znati o kakvom se pristupu radi, planiraju li se novi susreti domaćih političara i predstavnika EU, novi uslovi…?

Tokom proteklih nekoliko mjeseci, pokrenut je određeni broj novih inicijativa u ključnim oblastima. Te incijative sažete su u Zaključcima Savjeta za inostrane poslove EU od 14. aprila. Jasno je da će doći do proširenja programa rada na pitanjima EU i angažovanja u Bosni i Hercegovini. Prije svega, potrebno je da vidimo napredak u oblasti ekonomije. Odsustvo ekonomskog rasta je jedan od razloga za opravdane proteste koje smo vidjeli proteklih mjeseci. Iz tog razloga, podržavamo forum, dijalog o ekonomiji,  koji će pomoći da se utvrde ključne oblasti za hitno djelovanje sa ciljem bržeg otvaranja novih radnih mjesta. Evropska komisija će predložiti inicijative na unapređenju ekonomskog upravljanja i jačanju konkurentnosti, kao i stimulisanju ekonomskog rasta.

Već smo osnovali zajedničku radnu grupu koja će raditi na realizaciji svih sredstava EU iz IPA 2007-2013. Tu je već ostvaren dobar napredak. Pored toga, očekuje se da će doći do širenja strukturisanog dijaloga o pravosuđu na druga pitanja iz domena vladavine prava tako da, pored pitanja pravosuđa, obuhvati i pitanja borbe protiv korupcije. Uzevši sve zajedno, to predstavlja značajno povećanje angažovanja EU.

S obzirom na rečeno, osnovni uslovi za približavanje BiH Evropskoj uniji neće se mijenjati. Kao što se kaže u Zaključcima, odluka u predmetu Sejdić-Finci mora biti izvršena, a mehanizam koordinacije rada na pitanjima EU, koji će omogućiti da BiH jedinstveno nastupa pred EU, ostaje pitanje od najvećeg značaja.

Koliko se majski izbori u EU mogu i na koji način odraziti na budući odnos EU prema BiH?

U 2014. godini vidjećemo nova lica u svim institucijama EU, naročito na najvišim položajima. Moguće su promjene u sastavu Evropskog parlamenta – vidjećemo.

Međutim, apsolutno sam siguran da neće doći do slabljenja snažne opredijeljenosti EU da BiH u budućnosti postane njena država članica. Svih 28 članica je tome posvećeno, što su prošlog ponedjeljka i ponovile, i očekujem da to ostane princip kojim ćemo se rukovoditi u svom pristupu.  BiH je evropska zemlja i pripada Evropskoj uniji.

Nedavno ste izjavi da bez političke stabilnosti u BiH nije moguće realizovati strane investicije. Može li se sad u BiH, u predizbornom periodu, osigurati politička stabilnost u zemlji?

Mora. Sa ili bez izbora, život u BiH teče dalje, a građani očekuju da zemlja i njene institucije na svim nivoima funkcionišu. Isto očekujemo u svim državama članicama EU – život ne staje zbog izbora.

Naravno, političke debate i suprotstavljene vizije o zemlji moraju biti izražene u predizbornom periodu. To je uobičajeno. Međutim, blokiranje ili nerad institucija su neprihvatljivi. Očekujem da ćemo i dalje biti angažovani u radu sa institucijama BiH tokom 2014, a očekujem angažovanje u istoj mjeri i sa njihove strane.  

Kao što ste naveli, takav pristup na strani BiH bio bi znak da je BiH mjesto koje obećava u pogledu investicija.

Koliko je realno da građani BiH očekuju bolje sutra nakon oktobarskih opštih izbora i šta je to na čemu bi nove vlasti trebale prioritetno raditi da građani osjete promjenu na bolje?

I dalje sam optimista kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Mislim da su nedavni protesti poslali sasvim jasnu poruku političkoj klasi, a to je da postoje hitna pitanja koja zahtijevaju pažnju. Zapošljavanje. Privreda. Pravičnija socijalna zaštita. Mogao bih još nabrajati. Imam utisak da političari počinju da se okreću i ka ovim pitanjima i shvataju da društveno-ekonomska pitanja moraju biti na vrhu prioriteta, a ne nacionalizam i stranačko djelovanje na koje se rasipa vrijeme.   

Međutim, smatram da je najbolji način da ljudi maksimalno povećaju svoje šanse za bolje sutra izlazak na izbore u oktobru. Pri tom, treba da glasaju za onog za kog misle da je sposoban da popravi situaciju. Glasači treba da procijene šta je urađeno od 2010. godine i izvedu svoje zaključke.

Domaći mljekari nisu ispunili uslove kako bi se njihovi proizvodi izvozili u EU. Jesu li uslovi bili preoštri, je li bilo dovoljno vremena da se oni ispune, ko je kriv za takav propust i šta domaći proizvođači mogu naučiti iz toga?

Ovdje se ne radi o tome da li su uslovi “preoštri” ili da li je bilo “dovoljno vremena”. Uslovi EU su dobro poznati i isti su za sve zemlje koje žele da trguju sa nama. EU je postavila standarde za prehrambene proizvode i ti standardi moraju biti zadovoljeni. O ovom pitanju razgovaramo sa vlastima u BiH već godinama. Takođe smo izdvojili nekoliko miliona eura pomoći BiH sa tim ciljem. Stručnjaci Kancelarije EU za hranu i veterinarstvo (FVO) dali su svoje preporuke sa kojima su relevantni organi BiH upoznati u više navrata tokom proteklih nekoliko godina. To nije ništa novo! A ne može se reći da je činjenica da će Hrvatska ući u EU  2013. godine bila tajna.

Sada, pristupanje Hrvatske EU i gubitak hrvatskog tržišta za proizvode iz BiH (posebno proizvode životinjskog porijekla) jasno naglašava potrebu da BiH preuzme relevantna pravila EU u svoj sistem. Organi na nivou države, entiteta i Distrikta Brčko moraju da se uhvate s tim u koštac.

Treba reći da je Kancelarija EU za hranu i veterinarstvo (FVO) bila u posjeti u Bosni i Hercegovini tokom posljednje dvije sedmice januara ove godine.  Stručnjaci su analizirali i ocijenili kontrole koje nadležna tijela Bosne i Hercegovine obavljaju u pogledu proizvodnje i prerade mliječnih proizvoda namijenjenih za izvoz u EU. To je bila sveobuhvatna inspekcija; inspektori FVO ocjenjivali su organizaciju nadležnih tijela zaduženih za službene kontrole, da li objekti za preradu mlijeka zadovoljavaju releventne higijenske standarde EU i kontrolu kvaliteta sirovog mlijeka.

Nacrt izvještaja FVO već je dostavljen nadležnim tijelima BiH. Proces još uvijek nije završen, a izvještaj nije konačan – organi u BiH su pozvani da daju svoje komentare – tako da ne mogu komentarisati pojedinosti. Međutim, konačan izvještaj očekuje se sljedećeg mjeseca, otprilike, i vidjećemo šta još BiH treba da uradi.

Vlada FBiH je po drugi put utvrdila set antikorupcionih zakona i proslijedila ga u Parlament FBiH. Da li sad postoji saglasost EU za ove prijedloge i očekujete li da oni, kad dođu na dnevni red, budu usvojeni u Parlamentu FBiH?

EU u potpunosti podržava nastojanja svih strana u borbi protiv korupcije. Jednako smo posvećeni i zakonima u BiH koji uvažavaju podjelu vlasti i nadležnosti, ispunjavaju standarde EU i mogu biti propisno primijenjeni.

Pozdravljamo konstruktivan duh koji su pokazali svi akteri tokom konsultacija o setu zakona protiv korupcije FBiH. Ovako široke konsultacije bile su neophodne, pošto je taj metod dogovoren u okviru strukturisanog dijaloga o pravosuđu. Tu se ne radi samo o analizi i davanju podrške.

Naša uloga je da dajemo savjete u zakonodavnom procesu, što smo do sada i radili i nastavićemo  i ubuduće. Posebno ne želim da prejudiciram bilo kakvu raspravu na parlamentu. U ovoj fazi, rekao bih da su bojazni EU riješene pošto je došlo do približavanja stajališta ključnih aktera.

Kroz projekat “EU pred tvojim vratima” predstavnici Delegacije EU i brojni ambasadori su obišli nekoliko gradova po BiH. Kakva iskustva nosite sa tih terena?

To je sjajno iskustvo za sve koji u njemu učestvuju. Uvijek uživam i naučim nešto novo iz direktnih susreta sa građanima, a posebno kada imam priliku da razgovaram sa mladim, talentovanim ljudima ove zemlje. Cilj je, očigledno, da sa građanima i studentima razgovaram o tome šta evropska perspektiva zemlje znači za njihov život i da odgovorim na njihova pitanja. Usput se dosta i zabavljamo – obećavam da će finale takmičenja talenata, koje će biti prikazano na televiziji, otkriti neke nove i sjajne talente u BiH!

Obišli smo 6 mjesta do sada, uključujući Ugljevik, Bileću, Kladanj i Sanski Most. Posjetićemo još 9, uključujući Bugojno, Srebrenik, Prozor i Teslić. Finiš je početkom juna u Posušju!

A sada o ozbiljnijoj temi, meni je sasvim jasno da postoji velika potreba za više informacija o EU u BiH. Jednom smo proveli dva sata u jednoj srednjoj školi, a narednog dana učenici su imali još pitanja. Uvjeravam vas da će kancelarija EU ovdje učiniti sve što može sa svojim resursima, ali potrebno je da političari, institucije, aktivisti civilnog društva i predstavnici medija preuzmu veću odgovornost i informišu ljude u cijeloj zemlji o tome šta EU znači za BiH.