Sarajevo, 18. februar 2014.

Komesar Füle

“Dobro jutro. Prije ovog sastanka sa predsjedavajućim Bevandom i premijerima Nikšićem i Cvijanovićevom, u sjedištu Delegacije EU imao sam veoma konstruktivnu i informativnu diskusiju sa predstavnicima organizacija civilnog društva, kao i ljudima koji učestvuju u radu ‘plenuma’ u Tuzli i Sarajevu. Tako se moj prvi komentar tiče građanskog društva.

“Jasno je da se politički sistem u Bosni i Hercegovini mora u većoj mjeri prilagoditi programu građana – uslovi za stvaranje novih radnih mjesta, efikasniji pravosudni sistem i bolji uslovi za život.

“Pozivam političare Bosne i Hercegovine da ne ignorišu glas građana. Postoji značajan prostor za angažman građana, treba slušati njihov glas, trebalo bi da se oni angažuju i to bez straha od nasilja, šikaniranja ili zastrašivanja. Zapravo, nasilja ne bi trebalo biti ni sa jedne strane, tako nešto je u potpunosti neprihvatljivo.

“Moj drugi komentar: rezultat sinoćnjeg sastanka sa čelnicima stranaka o izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu ‘Sejdić and Finci’ je izuzetno razočaravajući.

„Izvršenje ove presude nije neko marginalno ili virtuelno pitanje. Riječ je o obavezi Bosne i Hercegovine, koju države članice sada smatraju ključnom za napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Ona podrazumijeva stvarne posljedice. Podrazumijeva i potpuno stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Podrazumijeva mogućnost da Bosna i Hercegovina podnese vjerodostojnu aplikaciju za članstvo u EU. A to neizbježno znači više reformi i poboljšanja u zemlji, kao i više investicija. Želim reagovati na taj mit da smo ovdje u BiH na neki način bili angažovani na rješavanju nekog virtualnog pitanja. Ne, upravo suprotno – ovo pitanje ima veoma jasne posljedice na život svakog građanina Bosne i Hercegovine.  

„Ne zaboravite da su od 2010. godine bila tri pokušaja formalnih inicijativa putem institucija Bosne i Hercegovine da se ovo pitanje riješi. Te inicijative nisu bile uspješne. Bilo je ispravno to što smo ga pokušali riješiti radeći sa političkim čelnicima, zato što nismo htjeli propustiti da isprobamo nijedan mogući način.

„Tokom cijelog procesa, a to se ponovilo i sinoć, uočio sam da su neki učesnici davali sve od sebe, a da su neki drugi samo govorili, ali zapravo se uopšte nisu istinski trudili. Stoga je ovo kraj mojih napora na rješavanju ovog pitanja, a o tome sam obavijestio političke čelnike, o tome ću podnijeti izvještaj, zapravo sam već obavijestio i visoku predstavnicu /potpredsjednicu Catherine Ashton, te putem nje i Vijeće za vanjske poslove. Sljedeće sedmice ću lično podnijeti izvještaj generalnom sekretaru Vijeća Evrope. Sada je ponovo vrijeme da institucije Bosne i Hercegovine poduzmu korake u cilju postizanja napretka po ovom pitanju.

„Bosna i Hercegovina, barem zasad, i dalje krši svoje međunarodne obaveze. Sramotan je neuspjeh političara zbog nepoduzimanja aktivnosti, jer ostatak regiona napreduje na putu ka članstvu u Evropskoj Uniji, a i zato što građani pozivaju političare na odgovornost.

„U mom trećem komentaru bih naglasio da ovo nije kraj angažmana u pogledu Bosne i Hercegovine i njenih građana. To sam već istakao u jutrošnjem razgovoru sa predstavnicima civilnog društva. Upravo sam predsjedavajućeg Bevandu i dva premijera upoznao sa tri nove inicijative koje se poduzimaju za dobrobit zemlje, za dobrobit građana Bosne i Hercegovine.

„Kao prvo, kako smo najavili u oktobru prošle godine, kada smo objavili Strategiju za proširenje, Evropska Komisija u cijelom regionu stavlja naglasak na bolje ekonomsko upravljanje. Ovu ću inicijativu pokrenuti narednog ponedjeljka u Londonu, a Bosna i Hercegovina će biti jedna od prvih zemalja koja će koristiti dobrobit ovog novog pristupa.

„Pomoći ćemo Bosni i Hercegovini da pripremi Nacionalni program privredne reforme. Time će se podstaći reforme i aktivnosti u cilju rješavanja disfunkcionalnog tržišta rada ove zemlje, unaprijediti koordinacija u oblasti ekonomske i fiskalne politike, te stvoriti bolje okruženje za poslovne aktivnosti.

„S istim ciljem ćemo predložiti i program konkurentnosti i rasta za poticaj sektorskih reformi u oblastima kao što su transport, telekomunikacije, energetski sektor, što će unaprijediti konkurentnost BiH, otvoriti prostor za investiranje, rast, kao i zapošljavanje, koje ima posebnu ulogu u našem novom pristupu. Realizacija ovog programa će imati i podršku iz postojećih i budućih IPA fondova. Tako će novi IPA fond, sa novim sredstvima, biti povezan sa prioritetima ovog programa kako bi se rješavali ekonomski i socijalni problemi u vašoj zemlji.

„Drugo, u tom kontekstu predložio sam formiranje zajedničkog radnog tijela EU i BiH u cilju brže realizacije projekata koje financira EU u vašoj zemlji. Projekti koji se trenutno sprovode vrijedni su 210 miliona eura, a za projekte koji tek trebaju započeti, vrijedne 150 miliona eura, još nisu potpisani ugovori i izrađeni programi, i te projekte moramo ubrzati, te osigurati da se tim projektima rješavaju problemi u oblasti privrede i društva.

„Rezultati bi trebali uključiti očiglednu socijalnu i ekonomsku prednost za zajednice, kao i veću podršku za mala i srednja preduzeća, više programa socijalne inkluzije, brže rješavanje predmeta pred sudovima, kao i efikasnije korištenja novca poreskih obveznika.
 
„Treće, i posljednje, predložili smo proširenje strukturisanog dijaloga o pravosuđu tako da obuhvati i neke od elemenata Poglavlja 23. pravnih tekovina EU koji su važni za Bosnu i Hercegovinu. Podsjetio bih da se u Poglavlju 23. radi o osnovnim slobodama i pravosuđu, a ono što naročito imamo na umu jeste borba protiv korupcije. U ovaj proces namjeravamo u potpunosti uključiti građansko društvo. Uskoro bi trebao uslijediti sastanak posvećen ovim pitanjima a ja trenutno, zajedno sa svojim kolegama, pripremam održavanje ovog sastanka za početak marta ovdje u Bosni i Hercegovini.

„Počeo sam ovo obraćanje spomenuvši hrabre ljude, one koji su odlučili da se na miran način aktivno uključe u rješavanje mnogih problema sa kojima je suočena Bosna i Hercegovina, i dozvolite mi da završim ponovnim osvrtom na njih.
 
„Uz prošireni i ponovo pokrenut strukturisani dijalog, bi se kao platforme za interakciju sa predstavnicima civilnog društva trebali koristiti i ekonomsko upravljanje i radno tijelo za brže korištenje IPA fondova. To bi bio najbolji doprinos u cilju rješavanja problema sa kojima ste suočeni na najtemeljitiji i najefikasniji način.
 
“Hvala.”

Pitanja novinara i odgovori

Slađana Jašarević, BNTV: Gospodine Füle, upravo ste rekli da su neki lideri uradili sve što je u njihovoj moći dok su drugi samo pričali bez iskrenog nastojanja da nešto urade. Da li biste bili ljubazni da nam konačno kažete ko se potrudio a ko nije, tako da znamo kome da postavljamo pitanja. Nakon što smo čekali devet sati sinoć i 15 sati prije mjesec dana, nismo dobili odgovor o tome šta je ko rekao i ko je za rješenje, a ko se samo igra i s vama i s nama.

Komesar Füle: Ja sam diplomata i neću iznevjeriti svoj diplomatski način obraćanja. Vjerujem da će te to i sami saznati. Najvažnija stvar koju sam uočio nije samo razlika koju sam vam prenio, nego i činjenica da, dok se jedni trude da rješavaju ključna i važna pitanja presude Evropskog suda za ljudska prava, drugi pokušavaju da u igru uvedu i druga pitanja.

Mirsad Bajtarević, BH radio 1: Drago mi je što ste već odgovorili na moje prvo pitanje tokom vašeg obraćanja, što znači da ste zvanično objavili da su pregovori sa političkim čelnicima propali, i da je pitanje ostalo problem BiH. Moje drugo pitanje se tiče činjenice da mnogi domaći analitičari smatraju da je do sada u BiH vođena pogrešna politika EU, te da bi BiH trebala najprije postati dijelom EU, a tek potom izvršiti pritisak na političare BiH da odgovornosti vrše u skladu sa standardima EU? Možete li dati diplomatski odgovor na ovo pitanje?

Komesar Füle: Na ovo pitanje ću dati veoma širok odgovor. Ovo nije moj neuspjeh, ovo je neuspjeh vaših političara, žao mi je. Želim reći da nisam samo ja istinski pokušavao da omogućim uspjeh ovog procesa. Nije ovo bila prva besana noć. A tokom svakog od ovih pokušaja, pratili su me predstavnici Vijeća Evrope i Venecijanske komisije koji su stavljali na raspolaganje svoje stručno znanje, a tu su uvijek bili i predstavnici SAD, tako da bih još jednom veoma jasno naglasio da su političari propustili da iskoriste najbolje usluge koje smo im ponudili kako bi riješili ovo važno pitanje.
 
Ne može se raditi po sistemu ‘pridružimo se klubu’ a onda mi trebamo korigovati vaše ponašanje i vašu privrženost vrijednostima i principima, ne, ne ide to tako. Sam put je veoma važan, veoma je važno ponašati se i raditi u skladu sa vrijednostima i principima, a kasnije i pravnom stečevinom, jer tako činjenica da ste članica nije samo… Mislim, tako zemlja postaje punopravna članica, a ne tek neka zemlja u kojoj je još neophodan neki dodatni mehanizam za nadzor.

Ono što sam pokušao objasniti ovdje u BiH osvrćući se na presudu Sejdić-Finci i način na koji bi je političari rješavali, jeste način izgradnje mosta između Dejtona i Brisela. Je li ova presuda Evropskog suda za ljudska prava jedino pitanje, jedini problem, jedini izazov sa kojim ste suočeni? Apsolutno nije, postoje i mnogi drugi. Shvatam da su mnogi drugi problemi i važniji za svakodnevnicu građana BiH. Ali tek nakon što BiH pređe taj most, mi ćemo biti u situaciji da instrumentima kojima raspolažemo u okviru procesa proširenja  i pristupa pomognemo u rješavanju svih tih drugih pitanja. Što ste bliže EU, sve više je izražen najvažniji princip uslovljenosti, i sve smo u boljoj poziciji da vam pomognemo u rješavanju tih problema. To je razlog što se prema presudi Sejdić-Finci nismo odnosili kao prema nekom umjetnom ili virtualnom pitanju, ovo je ključ za ulazak na put približavanja EU.

Daria Sito-Sučić, Reuters News Agency: Rekli ste da ste završili sa vašim naporima na postizanju dogovora po pitanju presude Sejdić-Finci, čije izvršenje je zapravo osnovni uslov Bosni i Hercegovini za podnošenje vjerodostojne prijave za članstvo u EU. Da li to  znači da je evropska budućnost Bosne i Hercegovine u potpunosti blokirana?

I drugo pitanje: Taj prijedlog koji ste spomenuli i koji ćete inicirati tokom narednih sedmica; zašto mislite da će to uspjeti? U situaciji kada smo pod suspenzijom Evropske komisije u pogledu IPA fondova zato što ne postoji mehanizam za koordinaciju i što nije postignut uspjeh: zašto mislite da će ova nova inicijativa uspjeti?

Komesar Füle: Dozvolite mi da jasno stavim do znanja da sam iscrpio sve svoje napore. To ne znači da političari i institucije u Bosni i Hercegovini ne ne treba da nastave sa naporima da riješe pitanje presude Evropskog suda za ljudska prava. Rješavanje tog pitanja je i dalje neophodno; sada su na redu institucije kao što su Vijeće za vanjske poslove i Vijeće Evrope da se ozbiljno pozabave ovom situacijom.

Želim veoma jasno istaći; naša opredijeljenost da Bosna i Hercegovina postane dio Evropske Unije je prisutna i nepoljuljana.

A što se tiče vašeg drugog pitanja, mislim da ste sasvim u pravu rekavši da će bez mehanizama koordinacije i bez jasnog opredjeljenja vlasti biti veoma teško postići efikasne rezultate po pitanju ove tri nove inicijative. Ali ja vidim tri ohrabrujuća elementa:

Kao prvo, s obzirom na razgovore koje sam danas imao sa predsjedavajućim Bevandom i dva premijera, vidim da na strani vlasti u svjetlu svih socijalnih i ekonomskih problema postoji ojačana opredijeljenost da se provedbi ove tri inicijative pristupi na efikasan način.

Drugo, mi ćemo maksimalno koristiti sve mogućnosti i kapacitete koji nam stoje na raspolaganju, a kada kažem mi govorim o Komisiji, putem individualnog pristupa sa organima vlasti kako bismo ostvarili naše namjere, čak i ako ne bude dogovora o mehanizmima za koordinaciju.

I treće, smatram da je uključivanje civilnog društva veoma korisno, njihov angažman će osnažiti poziv na odgovornost vlasti da ispune zahtjeve po pitanju provedbe.

Suad Karamusić, agencija SENS: Gospodine Füle, da li govorite o novom sistemu koji će omogućiti izbor izvršnih i zakonodavnih organa vlasti, ili smatrate da je postojeći politički sistem zadovoljavajući i da bismo ga trebali zadržati takvim kakav jeste?

Komesar Füle: Pod jedan, pokušavam vam pomoći da osigurate da vaš sistem ispunjava međunarodne obaveze i uslove iz presude Evropskog suda za ljudska prava – to je prva stvar.

Pod dva: Na vama je da izaberete vaš politički sistem; u državama članicama EU na snazi su različiti sistemi. Mi ćemo vam pomoći,  koji god sistem da odaberete, da taj sistem odrazi najbolje iskustvo i procedure u EU i vrijednosti i principe na kojima je zasnovano naše partnerstvo.
 
Krajnji cilj je stvaranje uslova za slobodne i pravične izbore; a za političare da budu odgovorni; ne samo na dan izbora, nego i svaki da između izbora.

Hvala.