Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droge i kriminala (UNODC) predstavio je danas u Sarajevu Izvještaj sa rezultatima istraživanja o poslovanju, korupciji i kriminalu u Bosni i Hercegovini. Domaćin prezentacije je bila Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini uz podršku Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine.
Ovaj izvještaj, koji je finansirala Europska unija, je dio regionalnog projekta procjene korupcije u zemljama zapadnog Balkana. Ovo istraživanje u privatnom poduzetništvu slijedi izvještaj UNODC-a iz 2011. godine o mitu i drugim oblicima korupcije koji su iskusila domaćinstva u Bosni i Hercegovini.
“EU smatra da je korupcija ozbiljan izazov i prepreka za demokratski i ekonomski razvoj zemlje. Smatramo da je krajnje vrijeme da i BiH prepozna u kojoj mjeri korupcija šteti funkcionisanju institucija i ekonomije i postavi borbu protiv korupcije za jedan od svojih najvažnijih prioriteta na svim nivoima vlasti.” izjavio je dr. Renzo Daviddi, zamjenik šefa Delegacije Europske unije u BiH u svom uvodnom izlaganju.
U svom istraživanju o korupciji, UNODC je koristio pristup zasnovan na činjenicama kako bi izmjerio rasprostranjenost korupcije i opisao njene oblike na nivou države. Podaci o iskustvu korupcije su prikupljeni na osnovu definisanog uzorka – opšta populacija, poslovni sektor i javni službenici – slijedeći jasne metodološke standarde.
Istraživanje se ne fokusira samo na percepciju korupcije, već mjeri stvarno iskustvo sa korupcijom i kriminalom na reprezentativnom uzorku poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini. Na osnovu intervjua sa 2.000 preduzeća, istraživanje je pokazalo da korupcija igra značajnu ulogu u svakodnevnom poslovanju mnogih preduzeća. U prosjeku, jedno od deset poslovnih subjekata koje je imalo kontakta sa javnim službenicima je platilo mito u proteklih dvanaest mjeseci.
“Istraživanje jasno pokazuje da korupcija predstavlja veliku prepreku za poslovanje i ima negativne efekte na privatno poduzetništvo, kao i na poslovnu klimu, te odvraća kako domaće tako i strane investicije, što izaziva ozbiljne posljedice na ekonomski rast i razvoj.” izjavio je Micheal Jandl, istraživač u Odjelu UNODC za statistiku i istraživanje, koji je predstavio izvještaj.
Komatarišući rezultate istraživanja Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini je rekao: “Ovaj izvještaj nam pruža uvid u ozbiljnost problema korupcije u privatnom sektoru i potrebi hitnosti poduzimanja akcije. Pored toga, izvještaj ukazuje i na neophodnost aktivne uključenosti svih segmenata društva u antikorupcione napore, kako bismo našu zemlju učinili atraktivnijom za investicije, samim tim i za ekonomski razvoj.”
Istraživanje je pokazalo da je gotovo polovina (46,6%) od svih plaćenih mita javnim službenicima u Bosni i Hercegovini, plaćena gotovinom i da je prosječan iznos mita 318 KM. Hrana i piće (u 29% slučajeva) je sljedeći najpopularniji način plaćanja mita i na poslijetku (11,4%) ispitanika izjavljuje da su platili mito u obliku protuusluge.
Poslovni subjekti koji navode da plaćaju mito čine to u prosjeku 6,6 puta godišnje, otprilike jedno mito svakih osam sedmica. Raširenost i učestalost plaćanja mita je veća u Federaciji BiH (13,2% i 7,4%) nego u RS-u (5,5% i 4,8%). Prisutnost podmićivanja je veća za manja preduzeća (10 do 49 uposlenika), nego za preduzeća drugih veličina.
Građevinski sektor ima najvišu stopu prisutnosti podmićivanja, 15% ispitanika iz građevinskog sektora potvrđuje da su dali mito javnim službenicima. Zatim slijedi sektor transporta i skladištenja (11,1%), te sektor trgovine na veliko i malo (9,9%). Usluge smještaja i prehrane bilježe stopu prisutnosti podmićivanja od 8,8%, a sektor proizvodnje, opskrbe električnom energijom, plinom i vodom ima nešto nižu stopu prisutnosti podmićivanja od 6,2%.
Stopa prisutnosti podmićivanja javnih službenika je najveća za organe zdravstvenih ustanova (8,5%) i policijske službenike (6,1%).
Glavna svrha plaćanja mita je da se ubrza procedura (29%) i da se omogući okončanje procedure (17,4%). Osim toga, 8,6% mita se daje bez konkretne neposredne koristi, uz pretpostavku da će ovi “slatkiši” u budućim interakcijama potaknuti javne službenike da provode postupke u interesu preduzeća.
Pored korupcije, istraživanje je pokazalo da su preduzeća u Bosni i Hercegovini pogođena i drugim oblicima kriminala: oko 7,1% preduzeća u Bosni i Hercegovini su bili žrtve prevare od stranih lica, 5,8% provala, 2,5% za vandalizma, 0,8% krađe motornih vozila i 0,7% iznuđivanja, u proteklih 12 mjeseci.
Podaci ovog istraživanja pokazuju da korupcija zajedno sa kriminalom predstavalja veliki teret za ekonomski rast i razvoj zemlje. Od svih ispitanika u uzorku, 5,5% preduzeća je otkazalo investiranje zbog straha od korupcije, dok je 8,5% svih poslovnih lidera izjavilo da zbog straha od kriminala nisu investirali novac u prethodnih dvanaest mjeseci.
“Jačanje preventivnih sistema protiv korupcije i kriminala, kao što su efikasne mjere pridržavanja pravila preduzeća mogu ovaj teret značajno olakšati” naglašava Michael Jandl.
Službenim vlastima je prijavljen približno jedan od šesnaest (6,6%) slučajeva podmićivanja od strane preduzeća u Bosni i Hercegovini. Kao glavni razlog spomenute niske stope prijavljivanja mita, poslovni predstavnici pravdaju “besmislenim, jer za to niko ne mari”, ili se pak smatra da je davanje poklona javnim službenicima “uobičajena praksa” (17,3%). Pored toga, 15,5% ispitanika tvrde da nisu prijavili podmićivanje, jer “nisu znali kome da se obrate”.
“Bolji uvid u rasprostranjenost i prirodu korupcije i kriminala u Bosni i Hercegovini je od krucijalnog značaja za uspostavu boljih strategija kao i preciznih pokazatelja koji će biti iskorišteni u borbi protiv korupcije. Ovo istraživanje nam daje čvrste i jasne podatke na osnovu kojih treba graditi buduće aktivnosti za borbu protiv korupcije u privatnom sektoru,” zaključio je Michael Jandl.
Terensko istraživanje je provela Agencija PRISM Research iz Bosne i Hercegovine.
Pročitajte izvršni sažetak izvještaja ovdje
Pročitajte izvještaj u cjelosti ovdje
Pročitajte govor dr Renza Daviddija u cjelosti ovdje
