Na Konferenciji na visokom nivou o socijalnoj zaštiti i inkluziji u Bosni i Hercegovini, organiziranoj u okviru projekta koji finansira EU “Jačanje sistema socijalne zaštite i inkluzije djece u BiH” Evropska unija, UNICEF i Svjetska banka zajedno su naglasili važnost reforme u ovom sektoru i potvrdili spremnost da pomognu u unapređenju sistema socijalne zaštite i inkluzije u Bosni i Hercegovini.
Socijalna zaštita je od ključne važnosti za poboljšanje života djece, porodica i zajednica u Bosni i Hercegovini, posebno u odnosu na najsiromašnije i najobespravljenije. Inkluzivni pristup kvalitetnim uslugama je od suštinskog značaja te je potrebno uraditi sve kako bi se otklonile ekonomske i socijalne prepreke u tom pogledu. Pored ujednačenih socijalnih davanja, neophodno je osigurati inkluzivni pristup integriranim uslugama socijalne zaštite na nivou zajednice.
Postoji potreba za nastavkom reformskih procesa u vezi sa sistemima socijalne zaštite i inkluzije, kako bi se zemlja uskladila sa pretpristupnim planom za EU i podržao socijalno-ekonomski razvoj u skladu sa Strategijom Evropa 2020. Potrebna je ujednačenija i pravednija raspodjela raspoloživih sredstava kako bi se osigurala barem minimalna jednaka davanja za sve ugrožene grupe u BiH, posebno za ugroženu djecu i porodice. Također je ključno da se uspostave mehanizmi sistematskog prikupljanja i analize podataka s ciljem izrade politika zasnovanih na dokazima u oblasti socijalne zaštite i inkluzije.
Ciljevi konferencije bili su:
o pružiti dalju podršku aktualnom procesu reforme socijalne zaštite i inkluzije u BiH u skladu sa Strategijom Evropa 2020;
o predstaviti i razgovarati o nacrtima mapa puta za Federaciju Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikt BiH i Strateškim pravcima za socijalnu zaštitu i inkluziju Republike Srpske, kao i okvir za koordinaciju socijalne zaštite i inkluzije na nivou cijele zemlje, uključujući prioritete, ciljeve i pokazatelje;
o mapirati i analizirati mehanizme sistematskog prikupljanja i analize podataka potrebnih za izradu politika zasnovanih na dokazima u oblasti socijalne zaštite i inkluzije.
Mapa puta za socijalnu zaštitu i inkluziju (FBiH i Distrikt Brčko BiH) i Strateški pravci (RS) izrađeni su u sveobuhvatnom, konsultativnom i participatornom procesu, primjenom pristupa “od dna ka vrhu”, pošavši od entiteta/kantona i Distrikt Brčko prema Okviru za koordinaciju socijalne zaštite i socijalne inkluzije na nivou cijele zemlje.
Ovakav participatorni proces koji je prvo proveden na nivou entieta i distrikta obuhvatio je veliki broj ministarstava, institucija, agencija UN-a, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija i njihovih partnera. Svi partneri su ga pozitivno ocijenili. To predstavlja dobar primjer važnog napretka ostvarenog u okviru strateške reforme sektora u skladu sa važećim ustavnim i institucionalnim aranžmanima u Bosni i Hercegovini.
Za nastavak procesa reforme socijalne zaštite i inkluzije neophodno je da zemlja osigura kontinuiranu vertikalnu i horizontalnu koordinaciju. Potrebno je uspostaviti i institucionalizirati mehanizam koordinacije.
Okvir za koordinaciju socijalne zaštite i inkluzije u cijeloj zemlji [koji je predstavljen danas] postavlja zajedničke ciljeve, socijalne pokazatelje i glavne ciljeve koje BiH treba ispuniti. Također opisuje mehanizme koordinacije politika osmišljene s ciljem podrške ostvarenju posebnih ciljeva koje su prihvatili Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt BiH.
Napomena urednicima: rezultati analize nedostataka i analize javne potrošnje i institucija Svjetske banke
Gap analiza koju su podržali EU i UNICEF istaknula je pitanja koja treba riješiti kroz ojačane sisteme socijalne zaštite i inkluzije.
• Apsolutna linija siromaštva (ispod 238 KM/119 EUR mjesečno) povećana je sa 18,6% u 2007. na 23,4% u 2011. (Izvještaj IBHI)
• 19% djece u BiH žive ispod relativne linije siromaštva, a 26% ispod apsolutne linije siromaštva (APD 2007, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine)
• U BiH 58% stanovništva je u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti. Tri pokazatelja za mjerilo “opasnosti od siromaštva i socijalne isključenosti” EU (AROPE) su: opasnost od siromašva, teška materijalna oskudica i vrlo nizak intenzitet rada. Ove vrijednosti su više od zemalja u regiji (AROPE za Hrvatsku je 33% (EUROSTAT).
• U BiH je nezaposleno 28% stanovništva. Situacija je posebno alarmantna za mlade, jer je stopa nezaposlenosti mladih u starosnoj grupi 15-24 godine 63,1% (Anketa radne snage, Agencija za statistiku BiH, 2012.).
• U BiH na ukupna davanja za socijalnu pomoć ide 4,6% BDP, od čega se tri četvrtine isplaćuju borcima i njihovim porodicama (Svjetska banka, 2009: 3). Stoga na tradicionalnu funkciju socijalne pomoći siromašnima i socijalno isključenima otpada tek 1% BDP.
• Potrebno je dalje razviti kapacitete socijalnih radnika u centrima za socijalni rad i smanjiti opseg njihovih radnih zadataka kako bi mogli efikasnije raditi sa korisnicima.
Analiza javne potrošnje i institucija Svjetske banke naglasila je četiri glavna izazova u unapređenju sistema javnih prihoda i potrošnje u Bosni i Hercegovini. Kao prvo, zemlja treba reorganizirati javnu potrošnju koja je trenutno pretjerano usmjerena na tekuće troškove uključujući plaće, penzije i socijalna davanja. Drugi izazov je unapređenje organizacije sistema javnih prihoda. Ovaj sistem u velikoj mjeri ovisi o porezima na dohodak koji predstavljaju snažan poticaj i poslodavcima i uposlenicima da se povlače u neformalni sektor i izbjegavaju plaćanje poreza (ili vrše poreznu utaju). Treće, zemlja treba zaustaviti pretjerani rast javnog sektora. Četrvrti izazov je zaokruživanje sveukupne fiskalne strukture u zemlji jačanjem fiskalnog vijeća.
Preporuke Konferencije pročitajte ovdje
