Niska svijest o značaju cjeloživotnog učenja, disbalans između ponude radne snage i potreba tržišta rada, te podatak da je preko 60% nezaposlenih u BiH starosne dobi između 25 i 49 godina, činjenice su koje su dovele do početka realizacije projekta «Centar za cjeloživotno učenje», istaknuto je na konferenciji «Značaj cjeloživotnog učenja u kontekstu potreba tržišta rada».
Konferencija je jedna od aktivnosti projekta «Centar za cjeloživotno učenje» koji finansira Evropska unija, a provodi Centar za promociju evropskih vrijednosti «EUROPLUS», u partnerstvu sa Visokom poslovno – tehničkom školom Doboj, NVO «Budućnost» iz Modriče i «Biosplus» iz Dervente i Asocijacijom informatičara u BiH. Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja potreba tržišta rada, čime je završena prva faza projekta. Na konferenciji su učestvovali i predstavnik Delegacije EU u BiH, predstavnici partnerskih organizacija i saradnika na projektu, lokalnih vlasti Doboja, Dervente i Modriče, kao i privrednici.
Anketiranje od aprila do juna na uzorku od 311 preduzeća sa područja Doboja, Dervente i Modriče, pokazalo je da poslodavci u više od 30% slučajeva imaju potrebu za obukom zaposlenih. Između ostalog, istraživanje je pokazalo i da su u protekloj godini na tom području bila slobodna 184 radna mjesta koja nisu mogla biti popunjena zbog nedostatka adekvatne radne snage.
Cilj istraživanja bilo je dobijanje podataka o potrebama za obrazovanjem radnika i prilagođavanja edukativnih sadržaja i kreiranja obrazovne ponude Centra za cjeloživotno učenje koji će uskoro biti osnovan u Doboju, a čija će uloga biti da omogući pojedincima sticanje znanja i vještina neophodnih za zapošljavanje i/ili samozapošljavanje.
Dijana Đurđević, voditeljica projekta Centar za cjeloživotno učenje, rekla je da će u drugoj fazi projekta biti registrovan Centar za cjeloživotno učenje, te da je treća faza umrežavanje sa sličnim centrima u EU.
Ovaj Centar će biti 48. na području RS, rekla je Mira Bera, direktorica Zavoda za obrazovanje odraslih RS. Centri rade po programima Zavoda za obrazovanje odraslih, a trenutno su usvojena 24 programa osposobljavanja i 2 programa usavršavanja. Kao jedan od pozitivnih primjera programa koji provode centri za obrazovanje odraslih, Bera je navela provođenje programa za poslove kopača u rudniku, za šta je obuku prošlo 30 ljudi. Na taj način radnici u Rudniku olova i cinka Srebrenica su zadržali postojeći ili došli do novog posla.
Džemal Hodžić, predstavnik Delegacije EU u BiH i program menadžer za sektor rada i zapošljavanja i sektor razvoja civilnog društva rekao je da je projekat „Centar za cjeloživotno učenje“ jedan od 16 iz šeme podrške sektoru civilnog društva te da je ukupan iznos grant šeme 3,5 miliona evra. Istakao je značaj međusektorskog djelovanja na tom polju.
«Ključ razvoja lokalnih zajednica leži na partnerstvima, odnosno saradnji ključnih aktera različitih sektora: obrazovanja, poslodavaca, lokalne vlasti i sektora rada i zapošljavanja.», rekao je Hodžić. Kao pozitivan primjer naveo je opštinu Goražde, gdje je međusektorska saradnja rezultirala zapošljavnjem više stotina radnika u firmi «Asa prevent».
Mensura Beganović iz Asocijacije informatičara u BiH predstavila je stanje informatičke pismenosti, dok su Drago Tadić iz Biosplusa i Gordana Vidović iz UG «Budućnost» Modriča govorili o položaju osoba sa invaliditetom i žena žrtava nasilja.
Vidović je istakla da je od 1200 žena koliko je za 13 godina prošlo kroz sigurnu kuću koju vode, svega 4% njih bilo zaposleno, te da će besplatne obuke predviđene projektom «Centar za cjeloživotno učenje» biti dobra prilika za te kategorije. Osim osoba sa invaliditetom i žena žrtava nasilja, priliku za obuke u Centru imaće i nezaposleni, stariji od 45 godina sa evidencije Zavoda za zapošljavanje. Petomjesečne obuke počeće na proljeće, dok će Centar nastaviti sa radom i po njihovom okončanju.
