Za vladavinu zakona i jake institucije sposobne da vode proces evropskih integracija, sposobnost da spriječi i sankcioniše pojavu su ključne i stoga je veliki broj aktivnosti na borbi protiv korupcije u Bosni i Hercegovini podržan od strane Evropske unije.

Jedan od najznačajnih projekata u ovom periodu je „Jačanje kapaciteta institucija u BiH u spriječavanju i borbi protiv korupcije“ čiji je osnovni cilj podrška uspostavljanju Agencije za borbu protiv korupcije BiH kroz uspostavljanje, razvoj i obuku organa i mehanizama na nivou BiH te u entitetima i Brčko Distriktu. Pored podrške Agenciji, projekat je usmjeren na obezbjeđivanje efikasne implementacije BiH Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana.

Sa vođom tima projekta, Romanom Prahom, razgovarali smo o projektu.

Da li je projekat koji ste sproveli uspio da definiše kritične oblasti u BiH u kojima se korupcija pojavljuje?

Po mišljenu eksperata koji rade na implementaciji pomenutog projekta, BiH se suočava sa najopasnijim oblikom korupcije, takozvanim “state capture” korupcije odnosno, ukorijenjenom sistemskom korupcijom. Naime, BiH se jos uvijek nalazi se u tranziciji čiji je glavni izazov redefinisanje načina na koji država komunicira s privatnim sektorom s tim da je jako malo ili ništa napravljeno u pogledu smanjenog uticaja privatnog sektora na kreiranje politike odnosno zakonodavnog okvira. Pogotovo u smislu smanjenja uticaja “privatnog kapitala” u interesnom povezivanju s političarima i uticajnim javnim službenicima.

Tako smo često svjedoci da privatni kapital u principu “zarobljava” državu, ako hoćete političare i uticajne javne službenike i na taj način stvara pravila igre u svoju korist, uz značajno trošenje javnih finansija i naravno, na štetu građana. “State capture” korupcija je pogotovo opasna jer unaprijed stvara uslove kroz uticaj na zakonodavnu i izvršnu vlast pod kojima političari i uticajni javni službenici prodaju privatnom kapitalu javna dobra na takozvani “a la carte” sistem.

Na osnovu ovih činjenica, mišljenja smo da je korupcija duboko prisutna u svim oblastima društvenog života u BiH. Jako teško je procjeniti koja oblast je više ili manje inficirana jer još uvijek u BiH ne postoje nikakvi rezultati empirijskih istraživanja koja bi bila usmjerena i u viktimološku problematiku same korupocije. Ali ipak, na osnovu javno dostupnih podataka, možemo reci da je korupcija prisutna u oblasti zdravstva, obrazovanja, funkcionisanja i rada javne administracije, zakonodavstvu, pravosuđu, zapošljavanju u javnoj administraciji a pogotovo i u preduzeća čiji vlasnik je država, pojedini entiteti, Brčko Distrikt, opštine itd.

Kakav je Vaš utisak o dosadašnjem uticaju ovog projekta?

Dugoročni uticaj projekta pokazaće se tek nakon nekog vremena. Svakako je projekat doprinio jačanju kapaciteta BiH u sprječavanju i borbi protiv korupcije u povezivanju i koordinaciji rada svih institucija BiH u sprječavanju i borbi protiv korupcije. Takođe, implementacija je doprinijela jačanju sistemskog okvira rada institucija kroz procjenu kapaciteta pojedinih institucija i konkretnih preporuka o aktivnostima koje svaka institucija ponaosob mora da odradi s ciljem jačanja kapaciteta i jačanja etičkih standarda u radu. A dalje, projekat je organizovao više obuka za javne službenike s ciljem usavršavanja njihovog znanja i vještina potrebih u sprječavanju korupcije.

Korupcija u BiH je, od strane građana, prepoznata kao četvrti najveći problem, odmah iza nezaposlenosti, rada vlada i siromaštva odnosno, lošeg životnog standarda, po istraživanju koje je sproveo UNODOC (Kancelarija Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal) 2011. godine.