Komesar za proširenje i evropsku politiku susjedstva Štefan Fule je o Strukturalnom dijalogu između EU i BiH govorio za agenciju SRNA.

Prošle su dvije godine od otvaranja Strukturisanog dijaloga između EU i BiH o pravosuđu. Kako vidite ovaj proces? Neki smatraju da se ovaj proces odvija suviše sporo. Kako biste to prokomentarisali?

Ne slažem se sa tim pesimističnim viđenjem, bez obzira odakle dolazi. Smatram da je Strukturisani dijalog pomogao Bosni i Hercegovini da prevaziđe neke bitne poteškoće na putu evropskih integracija. Ova platforma je označila početak angažovanja Evropske komisije u jednom od najosjetljivijih sektora za proces evropskih integracija. Slažem se da je više moglo i trebalo da se postigne. Međutim, do sada smo uspjeli da na tehničkom nivou razgovaramo i postignemo konsenzus o pitanjima o kojima su, prije dijaloga, stavovi bili potpuno oprečni i koja su često bila predmet grube političke retorike i konfrontacije. Uz to, niz konkretnih rezultata već je ostvaren u ovom okviru. Ne bi trebalo da potcijenjujemo značaj pozitivnih kretanja u regionalnoj saradnji, naročito s obzirom na stupanje na snagu sporazuma o ekstradiciji sa susjednim zemljama i potpisivanje protokola o saradnji kod slučajeva ratnih zločina sa tužilaštvima Hrvatske i Srbije. Pomoću ovih instrumenata, i uz puno poštovanje prava žrtava, 200 lica koja su ranije uživala imunitet zbog rupa u zakonu sada će se naći pred pravdom. Ovi rezultati su takođe fundamentalni u pogledu regionalnog pomirenja, načela koje stoji u srži evropskih ideala.

Ministarstvo pravde BiH trenutno priprema dva bitna zakona. Vjerujete li da bi novi nacrt Zakona o sudovima BiH mogao da oslabi pravosuđe na državnom nivou?

Dozvolite mi da prije nacrta zakona prvo pojasnim jedno pitanje: postojanje pravosudnih organa i institucija na državnom nivou nije predmet razgovora. EU dosljedno izražava podršku pravosuđu na državnom nivou i doprinosi njegovoj konsolidaciji značajnim finansijskim sredstvima, kao i kontinuiranom političkom podrškom. Ovu poruku sam već prenio na samom početku procesa, kada sam otvorio prvi sastanak u okviru dijaloga, koji je održan u Banjaluci još u junu 2011. Godine. Kao što uvijek naglašavamo, utvrđivanje nedostataka u postojećem sistemu neohodan je korak ka učvršćivanju pravosudnih institucija na državnom nivou u institucionalnoj arhitekturi zemlje i, eventualno, da se jednom za svagda teren očisti od svake moguće kritike. Novi nacrt zakona ide u tom pravcu, iako su određene pojedinosti još uvijek u procesu razrade i usaglašavanja između ključnih aktera. Venecijanska komisija je dala mišljenje u kojem se naglašavaju određena pitanja koja izazivaju zabrinutost i predlozila konkretne preporuke koje treba ugraditi u nacrt koji će biti upućen Savjetu ministara. Sadašnji nacrt predviđa osnivanje novog, samostalnog apelacionog suda na državom nivou, koji bi odražavao nadležnost Suda BiH. O tom nacrtu zakona je detaljno razgovarano na Prvom tematskom plenarnom sastanku Struktuisanog dijaloga odrzanom u petak, 12. jula, u Evropskoj komisiji. Diskusija je bila veoma konstruktivna i postoji uvjerenje da bi uskoro moglo biti postignuto finalno priblizavanje stavova svih učesnika.

Smatrate li da je potrebno mijenjati Zakon o VSTS, koji se sada takođe nalazi na dnevnom redu dijaloga?

Članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta priznali su da bi postojeći zakoni mogli biti dorađeni i još su u oktobru 2012. godine predložili skup konkretnih prijedloga izmjena. Čekamo amandmane koje trenutno priprema Ministarstvo pravde BiH, a očekujemo da će biti zatraženo i mišljenje Venecijanske komisije. U skladu sa prethodnim načina rada, pažljivo ćemo sagledati predložene izmjene u odnosu na relevantne evropske standarde i prakse. Međutim, kao što je više puta naglašeno, za Evropsku uniju VSTS ostaje ključni stup na kojem se gradi ravnoteža sudske nezavisnosti i odgovornosti.

Kako vidite budućnost Dijaloga?

Budućnost dijaloga zavisiće od interesa i konstruktivnog pristupa vlasti sa svih niova u BiH da se pozitivno iskoristi, tako da kažem, ova jedinstvena prilika koju je pružila EU. Reforme koje su preporučene u okviru Strukturisanog dijalog nisu tek kozmetičke; bave se nekim fundamentalnim pitanjima koje ova zemlja mora da riješi ako želi da ima budućnost kao članica EU. Na vladama i parlamentima je da izglasaju nove zakone ili amandmane i tako prilagode postojeće zakone u svrhu preuzimanja relevantnih evropskih standarda i pravnih tekovina EU. U obje faze, ostajemo posvećeni promovisanju poštovanja relevantih evropskih standarda i pravnih tekovina EU sa ciljem unapređenja sistema ove zemlje u pružanju pravde svim njenim građanima. Međutim, jedno je jasno: dijalog nema alternativu u smislu utiranja puta ka evropskoj budućnosti zemlje i pripremi njenog pravosuđa za narednu, ne i manje tešku fazu pregovora sa EU. Zadovoljni smo što novi regionalni kontekst pokazuje kako stvari na kraju ipak mogu da funkcionišu.