Obraćanje predsjednika Donalda Tuska pred Evropskim parlamentom, nakon sastanka Evropskog vijeća 15. oktobra 2015.

Predsjedniče, članovi Evropskog parlamenta,

Prije izvještaja nakon sastanka Evropskog vijeća 15. oktobra 2015. i sljedećih koraka, želio bih reći sljedeće:

Kriza, odnosno izazov, sa kojim se suočavamo svi mi kao zajednica, kao Evropska unija, je možda najveći izazov u posljednjih par decenija. Ne sumnjam da bi ovaj izazov mogao da promijeni Evropsku uniju koju smo izgradili. Čak predstavlja opasnost da uništi i dosadašnja postignuća, poput nepostojanja granica između zemalja Schengena. I što je još opasnije, ima potencijal za izazivanje tektonskih promjena u evropskom političkom pejzažu. I to nisu promjene na bolje. Ovo su vanredne okolnosti koje iziskuju vanredne mjere, vanredne žrtve i vanrednu solidarnost. Za mene, kao predsjednika Evropskog vijeća, a vjerujem i za većinu nas, najvažnije je osigurati jedinstvo naših zemalja članica i naših evropskih institucija. Zajedno ćemo rješavati ovu krizu. Inače, ne želim razmišljati o alternativima.

Od samog početka ove krize, naglašavao sam važnost zaštite naše vanjske granice. Još uvijek nemamo dogovor o tome kako to učiniti u operativnom smislu ali barem lideri dijele mišljenje da naš prioritet mora biti zaštita vanjskih granica EU-a. Nažalost, situacija će biti još gora kao što sam upozorio ovaj dom u mom posljednjem obraćanju. Mislim, na primjer, na novi val izbjeglica iz Alepa i regije pogođene ruskim zračnim napadima u Siriji, koji je stvorio više od 100.000 novih izbjeglica.

Poštovani članovi,

Na sastanku Evropskog vijeća, pozdravili smo dogovor o zajedničkom akcijskom planu EU-a i Turske za rješavanje trenutačne migracijske krize. Ovom prilikom bih se želio zahvaliti potpredsjedniku Timmermansu koji marljivo radi na tehničkim detaljima. Dopustite mi da još jednom naglasim da dogovor sa Turskom ima smisla samo ako to pomaže zaustaviti migracijske tokove u Evropi. Ova saradnja neće biti jednostavna. Ne bismo trebali imati iluzije da će nas bilo koje treće zemlje, uključujući i Tursku, moći zamijeniti u zaštiti naših granica.

Drugo, čelnici su prikupili podatke o aktivnostima kako bi jedanaest ključnih centara za registraciju u Grčkoj i Italiji bili potpuno operativni do kraja novembra. Taj rok je ambiciozan i zahtijeva značajno ubrzanje ljudstva i sredstava za Frontex i Evropski ured za azil (EASO). Za sada evropske agencije imaju manje od polovice onoga što im je potrebno. Kada je riječ o ulozi centara za registraciju, pokrenuli smo raspravu o tome kako bi trebali funkcionirati. Te aktivnosti su u toku.

Treće, raspravljali smo i o tome kako zaštititi naše granice. Moramo odmah prekinuti  potpuno nepotrebne rasprave između zagovornika zaštite vanjske granice i zagovornika solidarnosti i otvorenosti. Potrebno je i jedno i drugo. Moramo vratiti učinkovite vanjske granične kontrole za početak upravljanja situacijom na našim granicama. To mora uključivati zaustavljanje ilegalnih prelazaka naših granica, registraciju svih tražitelja azila, te organizaciju odgovarajućih prijemnih objekata. To neće samo po sebi zaustaviti dalji priliv, ali će ga značajno smanjiti. U tom smislu, Evropsko vijeće je saglasno da se Frontex razvija izvan svog sadašnjeg mandata, kako bi mogao intervenirati u pograničnim krizama brže i odlučnije, te preuzeti vodstvo u aktivnostima na povratku neregularnih migranata. Za to trebamo pomoć Evropskog parlamenta što je brže moguće. Cilj je opremiti FRONTEX kako bi bio u stanju u potpunosti zaštititi evropske granice. Želio bih pohvaliti impresivno djelovanje članova u pogledu financiranja Frontex-a i EASO-a.

A paralelno, mi ćemo morati raditi na daljem razvijanju unutrašnje solidarnosti među državama članicama. Prvi korak je da se Frontex-u i EASO-u omoguće resursi koji su im potrebni, te provedba mehanizma privremenog preseljenja za ublažavanje tereta na najpogođenijim državama članicama.

Poštovani članovi,

Ova kriza se ne tiče samo sirijskih izbjeglica. Za dvije sedmice ću sazvati samit evropskih i afričkih lidera u Valeti. Uz pomoć naših afričkih kolega, naš je cilj da ovaj samit doprinese stvaranju pravog Euro-afričkog partnerstva o pitanju migracija.

Evropsko vijeće je odlučilo da želi postići konkretne operativne mjere, na pravedan i uravnotežen način, za učinkovit povratak i readmisiju, ukidanja kriminalne mreže i sprječavanje ilegalne migracije, uz stvarne napore na rješavanju uzroka i podršku afričkog socioekonomskog razvoja sa opredjeljenjem za nastavak mogućnosti za legalne migracije.

Mi ćemo tražiti mogućnosti za razvoj sigurnih i održivih prijemnih kapaciteta u pogođenim područjima i pružanje trajne perspektive i razvoj odgovarajućih mjera za izbjeglice i njihove porodice, kroz pristup obrazovanju i zapošljavanju, između ostalog, do povratka u zemlju porijekla kada to bude moguće.

Konačno, tražit ćemo od zemalja članica da dodatno doprinesu naporima za podršku UNHCR-u, Svjetskom programu za hranu i drugim agencijama, kao i podršku za regionalni Fond EU u odgovoru na krizu u Siriji i Fond EU za Afriku.

Poštovani predsjedniče, poštovani članovi,

I konačno o Velikoj Britaniji: Izvijestio sam čelnike o pripremnim raspravama mojih službenika i Ujedinjenog Kraljevstva posljednjih mjeseci. Pozdravili smo zadaću predsjednika vlade Camerona da do početka novembra u pisanom obliku iznese posebna pitanja Ujedinjenog Kraljevstva.

Hvala.

Europa.ba