Pitanja i odgovori o Pregledu stanja u području pravosuđa u EU za 2016.
Šta je Pregled stanja u području pravosuđa u EU?
Pregled stanja u području pravosuđa u EU informativni je alat kojim se EU i državama članicama olakšava povećanje učinkovitosti pravosuđa jer se njime osiguravaju objektivni, pouzdani i usporedivi podatci o kvaliteti, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u svim državama članicama.
Na temelju Pregleda stanja mogu se utvrditi mogući nedostatci, poboljšanja i dobre prakse. Iz njega su vidljivi trendovi u funkcioniranju nacionalnih pravosudnih sustava tijekom vremena. On nije opća jedinstvena ljestvica, nego pregled funkcioniranja svih pravosudnih sustava na temelju različitih pokazatelja koji su od zajedničkog interesa za sve države članice.
Pregledom stanja ne promiče se ni jedna posebna vrsta pravosudnog sustava i prema svim se državama članicama postupa jednako. Neki su od temeljnih parametara učinkovitog pravosudnog sustava – bez obzira na nacionalni model ili pravnu tradiciju na kojoj se temelji – pravovremenost, neovisnost, cjenovna dostupnost i jednostavan pristup za korisnike.
Zašto su nacionalni pravosudni sustavi važni za EU?
Učinkoviti pravosudni sustavi imaju ključnu ulogu u očuvanju vladavine prava i temeljnih vrijednosti Unije. Oni su i preduvjet za ulaganja te stvaranje povoljnijeg okruženja za poduzeća. Stoga je poboljšanje učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava jedan od prioriteta europskog semestra – EU-ova godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike. Pregledom stanja u području pravosuđa u EU državama članicama olakšava se ostvarivanje tog prioriteta.
Koje su glavne novosti u četvrtom izdanju?
U Pregledu stanja u području pravosuđa za 2016. daje se sveobuhvatni pregled funkcioniranja nacionalnih pravosudnih sustava: uvedeni su novi pokazatelji kvalitete, primjerice, u vezi s anketama među korisnicima u državama članicama, dostupnošću pravne pomoći i postojanjem standarda kvalitete; dopunjeni su pokazatelji neovisnosti, uključujući novim anketama Eurobarometra o percepciji neovisnosti sudova i sudaca u općoj javnosti i među poduzećima; dan je dublji uvid u određena područja kao što je elektronička komunikacija. Konačno, veći broj država članica sudjelovao je u prikupljanju podataka.
Koji su glavni zaključci četvrtog izdanja?
- Većina država članica aktivno nastoji poboljšati svoje pravosudne sustave. Primjenjuju mjere koje obuhvaćaju znatne reforme postupovnih zakona, povećanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u pravosudnom sustavu te daljnje promicanje uporabe alternativnih metoda rješavanja sporova.
- Kraće trajanje parničnih građanskih i komercijalnih predmeta. K tomu, iako je broj neriješenih predmeta općenito stabilan, u nekoliko je država članica s velikim brojem neriješenih predmeta moguće uočiti poboljšanje.
- Bolja dostupnost pravosudnih sustava, posebno u pitanjima kao što je elektroničko podnošenje tužbi male vrijednosti ili promicanje alternativnih metoda rješavanja sporova. No i dalje su moguća poboljšanja kada je riječ o internetskoj dostupnosti presuda ili elektroničkoj komunikaciji između sudova i stranaka.
- Potrebno je još rada na poboljšanju obuke u pravosudnim vještinama i uporabe IKT-a u sustavima upravljanja predmetima.
- U većini država članica slični su aspekti pravosudnih sustava obuhvaćeni standardima, no postoje znatne razlike u vezi s njihovim sadržajem i provedbom. Primjerice, manje od polovine država članica ima standarde u pogledu mjera za smanjenje postojećih zaostataka, a još i manji broj država definirao je maksimalnu starost neriješenih predmeta.
- U Pregledu su predstavljeni rezultati različitih ispitivanja o percepciji pravosudne neovisnosti koji skupno ističu posebne probleme u tim državama članicama. U nekoliko država članica s vrlo niskom razinom percepcije pravosudne neovisnosti među navedenim razlozima za percipirani nedostatak neovisnosti posebno se ističe uplitanje ili pritisak vlade, političara te gospodarskih i drugih posebnih interesa .
Šta je europski semestar?
Europska komisija uspostavila je godišnji ciklus usklađivanja gospodarskih politika pod nazivom europski semestar. Ona svake godine provodi detaljnu analizu programa gospodarskih i strukturnih reformi država članica EU te im daje preporuke za sljedećih 12 – 18 mjeseci.
Ciklus europskog semestra započinje kada Komisija donese Godišnji pregled rasta, obično krajem godine, u kojem se izlažu prioriteti EU za sljedeću godinu kako bi se potaknuli rast i stvaranje radnih mjesta.
U Godišnjem pregledu rasta za 2016. istaknuto je: „poboljšanje kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica preduvjet je za ulaganja i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja”. […] Važno je osigurati brze postupke, smanjiti broj neriješenih sudskih predmeta, povećati mjere zaštite neovisnosti pravosuđa te poboljšati kvalitetu sudstva, među ostalim i boljom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije te primjenom standarda kvalitete.
Kako se Pregledom stanja u području pravosuđa u EU pridonosi Europskom semestru?
Pregledom stanja u području pravosuđa u EU pružaju se informacije o funkcioniranju pravosudnih sustava i olakšava se ocjenjivanje učinka pravosudnih reformi. Ako se Pregledom stanja utvrde loši rezultati, uvijek je potrebno provesti dubinsku analizu razloga. To se ocjenjivanje, po državama i u kontekstu procesa europskog semestra, obavlja putem bilateralnog dijaloga s uključenim nadležnim tijelima i dionicima. Tijekom ocjenjivanja uzimaju se u obzir posebnosti pravnog sustava i kontekst tih država članica. Komisija slijedom toga Vijeću može predložiti donošenje preporuka za pojedinačne države članice za unaprjeđenje nacionalnih pravosudnih sustava.
Kako učinkoviti pravosudni sustavi pridonose rastu?
Učinkoviti pravosudni sustavi imaju važnu ulogu u stvaranju povjerenja u cijelom poslovnom ciklusu. Kada se pravosudnim sustavima jamči izvršenje prava i ugovora, vjerovnici spremnije posuđuju, poduzeća su nesklonija oportunističkom ponašanju, transakcijski su troškovi niži, a inovativna poduzeća koja se često oslanjaju na nematerijalnu imovinu (npr. prava intelektualnog vlasništva) sklonija su ulaganjima. Pozitivan učinak nacionalnih pravosudnih sustava na gospodarstvo ističe se u literaturi i istraživanjima, uključujući literaturu i istraživanja Europske središnje banke, Međunarodnog monetarnog fonda, OECD-a, Svjetskog gospodarskog foruma te Svjetske banke.
Šta se mjeri Pregledom stanja u području pravosuđa u EU za 2016.?
U Pregledu se rabe pokazatelji kojima se ispituju tri glavna parametra učinkovitog pravosudnog sustava: učinkovitost, kvaliteta i neovisnost.
Pokazatelji povezani s učinkovitošću postupka obuhvaćaju duljinu sudskih postupaka (vrijeme potrebno za donošenje odluka); stopu rješavanja predmeta (omjer između broja riješenih predmeta i broja novih predmeta) te broj neriješenih predmeta.
Jednostavan pristup pravosuđu, primjereni resursi, učinkoviti alati za procjenu i primjereni standardi ključni su čimbenici koji pridonose kvaliteti pravosudnih sustava. U Pregledu se koriste različiti pokazatelji kojima su obuhvaćeni ti čimbenici, primjerice, pokazatelji o elektroničkom podnošenju zahtjeva, komunikaciji između sudova i stranaka, osposobljavanju sudaca, financijskim resursima, sustavima IKT-a za upravljanje predmetima i standardima.
U vezi s neovisnosti pravosuđa, Pregledom se analizira percepcija neovisnosti u općoj javnosti i među poduzećima te se predstavljaju informacije o pravnim zaštitnim mjerama u državama članicama za određene situacije u kojima bi neovisnost pravosuđa mogla biti ugrožena.
Koja se metodologija upotrebljava u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU?
Pregledom stanja objedinjuju se podatci iz različitih izvora. Velik dio kvantitativnih podataka dostavlja Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ), s kojom je Komisija sklopila ugovor za provedbu posebne godišnje studije. Ti su podatci iz razdoblja 2010. – 2014., a države članice dostavile su ih u skladu s metodologijom CEPEJ-a. U studiji su dostupni i detaljni komentari i obrasci s podatcima za pojedinačne države iz kojih se vidi širi kontekst te bi se trebali čitati zajedno s brojčanim podatcima.
Drugi izvori podataka obuhvaćaju grupu osoba za kontakt u nacionalnim pravosudnim sustavima, Europskoj mreži sudbenih vijeća (ENCJ), Mreži predsjednika vrhovnih sudova Europske unije , Udruženju državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova EU-a (ACA), Europskoj mreži za tržišno natjecanje, Vijeću odvjetničkih komora Europe (CCBE), Odboru za komunikacije, Europskoj promatračnici za povrede prava intelektualnog vlasništva, Mreži za suradnju u zaštiti potrošača, Eurostatu, Europskoj mreži za pravosudnu izobrazbu (EJTN), Svjetskoj banci i Svjetskom gospodarskom forumu. Metodologija primijenjena u Pregledu za 2016. poboljšana je većim uključivanjem skupine osoba za kontakt u nacionalnim pravosudnim sustavima.
Zašto neki podatci nedostaju?
Iako je u prikupljanju podataka za Pregled stanja u području pravosuđa za 2016. sudjelovalo više država članica nego prije, prikupljanje podataka o ključnim elementima pravosudnih sustava svih država članica i dalje je izazov. Mogući su uzroci različiti, uključujući nedostatak dostupnosti podataka zbog nedovoljnog statističkog kapaciteta.
U kojem su odnosu Pregled stanja u pravosuđu u EU i okvir EU za vladavinu prava koji je Komisija donijela 2014.?
Riječ je o zasebnim alatima koji se koriste u različite svrhe.
Pregledom stanja u području pravosuđa u EU osiguravaju se godišnji pouzdani i usporedivi podatci o učinkovitosti, kvaliteti i neovisnosti nacionalnih pravosudnih sustava koje je moguće iskoristiti kao potporu preporukama danih državama članicama u kontekstu Europskog semestra.
Okvir EU za vladavinu prava (IP/14/237) Komisiji omogućuje otvaranje političkog dijaloga s pojedinačnom državom članicom kako bi se spriječila daljnja eskalacija nove sistemske prijetnje vladavini prava.
Koji su sljedeći koraci?
Nalazi iz Pregleda stanja za 2016. uzimaju se u obzir tijekom aktualnog ocjenjivanja pojedinačnih država koje se provodi u kontekstu europskog semestra za 2016. Izvješća po državi za 26 država članica objavljena su 26. veljače 2016. te obuhvaćaju nalaze o pravosudnim sustavima niza država članica (BE, BG, HR, ES, HU, IE, IT, LV, MT, PL, PT, RO, SI i SK) (za najnovija izvješća o europskom semestru 2016. vidjeti IP-16-332 i MEMO-16-334).
Komisija će potaknuti države članice da uzmu u obzir nalaze Pregleda pri uporabi europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za potporu svojim pravosudnim reformama.
Komisija će i dalje poticati pravosudne mreže da prodube svoju ocjenu učinkovitosti pravnih zaštitnih mjera usmjerenih na zaštitu neovisnosti pravosuđa.
Hoće li Pregled stanja u području pravosuđa u EU zamijeniti Mehanizam suradnje i provjere?
Ne, Pregled stanja u području pravosuđa u EU i Mehanizam suradnje i provjere (CVM) imaju različite ciljeve i opsege.
Mehanizam suradnje i provjere specifičan je za Bugarsku i Rumunjsku. Kada su se Rumunjska i Bugarska pridružile EU 1. siječnja 2007., i dalje su morale ostvariti napredak u području pravosudne reforme i u borbi protiv korupcije, a u slučaju Bugarske i u borbi protiv organiziranog kriminala. Kako bi olakšao pristupanje obje zemlje i istovremeno zaštitio funkcioniranje svojih politika i institucija, EU je odlučio uspostaviti poseban „mehanizam za suradnju i provjeru” kako bi im olakšao otklanjanje preostalih nedostataka.
Pregled stanja usporedni je alat koji obuhvaća sve države članice te je usredotočen na građansko, trgovačko i upravno pravo. Njime se žele prikazati trendovi u funkcioniranju nacionalnih pravosudnih sustava tijekom vremena. Pregled stanja nije obvezujući mehanizam. Namijenjen je lakšem utvrđivanju pitanja koja zahtijevaju posebnu pažnju.
