Banja Luka, 16. juni 2016. godine
*Uporediti sa izlaganjem!*
Ministri, uvaženi gosti,
Veoma mi je drago što vas danas sve ovdje vidim u drugačijem okruženju, ali u vezi važnih pitanja koja su od ključnog značaja za ovu regiju, kao i za Evropsku uniju.
Saradnja je u samom središtu Evropske unije i ona je ključ za mir i stabilnost i ekonomski prosperitet.
Danas mogu izraziti svoje zadovoljstvo da smo proširili ovaj pristup na naše susjede, a pogotovo na ovu regiju.
Razlike postoje, ali u objema politikama osnove su iste: saradnja na postizanju uzajamno poželjnih ciljeva. Ja bih to čak sveo na jedan cilj, a to je: stabilizacija našeg zajedničkog susjedstva.
Dame i gospodo,
Dozvolite mi da započnem tako što ću zahvaliti Centralnoevropskoj inicijativi i trenutnom predsjedavajućem na organizaciji ovog važnog događaja. Poznato vam je da se približava treći samit o povezivanju u Parizu koji će biti usmjeren na transport, energiju i mlade.
Dozvolite mi da dam kratki pregled trenutne situacije u oblastima regionalne saradnje i EU integracija.
Čvrsto vjerujem da je izgradnja i povezivanje transportne i energetske infrastrukture ključ za jačanje integracije između država Zapadnog Balkana i sa EU, čime ove države napreduju ka svojoj evropskoj perspektivi kroz konkretne projekte.
To znači usmjeravanje ulaganja na uspostavu i poboljšanje transportne i energetske infrastrukture i mreža, kako bi se ojačala okosnica konkurentnosti ekonomija.
Zajednički interes za izgradnju regiona stabilnosti
Ovi projekti stvaraju mogućnosti za poslovne subjekte i građane i također doprinose izgradnji veza u regiji razvojem dobrosusjedskih odnosa i promoviranjem pomirenja i stabilnosti. Važno je zapamtiti da je u zajedničkom interesu kako EU tako i Zapadnog Balkana da se izgradi region stabilnosti, uzajamno povjerenje i prosperitetne ekonomije, što će povećati investicije i trgovinu.
Iz ovoga možemo izvući još jednu jasnu lekciju. Investicije bez reformi nemaju mnogo smisla. U tu svrhu, vlade država Zapadnog Balkana su dogovorile niz specifičnih reformskih mjera vezanih za energiju i transport, koje će dati dodatnu vrijednost prioritetima za ulaganje.
Takve reforme nikad nisu lake, ali su potrebne za očuvanje kredibiliteta Berlinskog procesa i pozitivni impuls u regionalnoj saradnji.
Napredak na provedbi tzv. “mekih mjera” je suštinski važan kako bismo mogli nastaviti naše velikodušno finansiranje Agende za povezivanje – već smo se obavezali da ćemo dati do 1 milijardu eura tokom trenutnog ciklusa finansiranja.
Berlinski proces ima poseban fokus, kako geografski, tako i u pogledu intenziteta aktivnosti koje se trebaju obaviti. Međutim, postoje i drugi mnogo širi primjeri saradnje koja obuhvaća članove Centralnoevropske inicijative.
Izrada “Strategije EU za dunavsku regiju” i “Strategije EU za Jadransko-jonski region”, na što sam se ja posebno fokusirao u mom prethodnom mandatu, pokazuje koliko su se regije razvile. Države članice EU i države koje nisu članice EU učestvuju u obje strategije i ravnopravni su partneri u koordinaciji svog ekonomskog razvoja.
Ove strategije također podvlače odluku država članica EU i država učesnica koje nisu članice EU da odu korak dalje koordinirajući svoje nacionalne politike u cilju postizanja predloženih ciljeva promoviranja održivog ekonomskog i društvenog prosperiteta u dvije regije.
Važno je podsjetiti se na to da provedba EU strategija jeste, i da će uvijek biti, u vlasništvu i pod punom odgovornosti učesnica, uz Evropsku komisiju koja djeluje kao moderator čitavog procesa.
Centralnoevropska inicijativa je odigrala značajnu ulogu u promoviranju ovog vlasništva.
Naravno, Agenda za povezivanje i regionalna saradnja se moraju posmatrati u širem kontekstu odnosa između članica Centralnoevropske inicijative koje nisu članice EU i Evropske unije.
Kao što sam spomenuo, postoje razlike između naših politika za proširenje i politika za susjedstvo, ali postoje i mnoge velike sličnosti koje stoje na istim osnovama.
U tom pogledu, želio bih podvući da vladavina prava, koja uključuje pravosudne reforme, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i temeljna prava svi predstavljaju drugu stranu iste medalje.
Osnove kao podrška investicijama
Vladavina prava, posebno pravna sigurnost i funkcionalan pravosudni sistem, podstiču investicije, trgovinu i ekonomski rast. Jednako tome, ekonomske reforme imaju kapacitet da stabiliziraju države na dugoročnom planu.
Izbjeglička kriza zahtijeva više solidarnosti i odgovornosti
Trenutna izbjeglička kriza je lakmus test za Evropsku uniju, ali i za region i stavlja regionalnu saradnju na probu.
U tom kontekstu, pozdravljam aktivnosti Centralnoevropske inicijative u okupljanju eksperata iz cijele regije u cilju dijaloga i razmjene iskustava o migracijama i trgovini ljudima.
S naše strane, uložili smo mnogo napora da pružimo podršku državama koje su preuzele najveći teret izbjegličke krize povezane sa tekućim oružanim sukobom u Siriji, i nastavićemo to činiti i dalje.
Zapadnobalkanska/Istočnomediteranska ruta je zatvorena i, uz sporazum između EU i Turske, doprinijela je nošenju sa pritiskom migracije.
Međutim, situacija sa migracijom u Libiji i Egiptu stvara sve veću zabrinutost uz mogućnost negativne eskalacije.
Iz tog razloga su, pored fonda za izbjeglice u Turskoj, EU fonda za sirijsku krizu i kompakti koji su u pripremi sa Jordanom i Libanom, tako važne alatke.
Fond za Afriku je također uspostavljen i aktivan. On pruža odgovor na uzroke migracija u državama subsaharske Afrike.
Sve u svemu, naša pomoć u boljem upravljanju migracijskim tokovima je usmjerena na spašavanje života migranata i izbjeglica i borbu protiv ilegalne migracije i trgovine ljudima.
Unaprijed se radujem nastavku opredjeljenosti Centralnoevropske inicijative produbljivanju naše saradnje po ovom i drugim većim pitanjima širom regiona.
Hvala.