U ovogodišnjem izdanju Pregleda obrazovanja i osposobljavanja ( Education and Training Monitor) Europske komisije govori se o napretku u ostvarenju važnih ciljeva EU-a, ali i ističe da države članice svoje obrazovne sustave moraju učiniti relevantnijima i uključivijima, posebice u pogledu integracije novopridošlih izbjeglica i migranata.
Europa se oslanja na učinkovite obrazovne sustave koji mladima omogućuju vještine koje su im potrebne u građanskom i profesionalnom životu. Škole, sveučilišta te ustanove strukovnog obrazovanja i osposobljavanja temelj su rasta, zapošljavanja, inovacija i socijalne kohezije. U danas objavljenom Pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2016. Europska komisija analizira stanje u Europskoj uniji i stanje nacionalnih sustava te ukazuje na to da je pred državama članicama dvostruka zadaća osiguravanja odgovarajućih ulaganja te visokokvalitetnog obrazovanja za mlade neovisno o njihovu podrijetlu, uključujući izbjeglice i migrante.
Tibor Navracsics, povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je: Europski obrazovni sustavi mogu i nam znatno pomoći pri rješavanju važnih problema kao što su dugotrajna nezaposlenost mladih i usporen gospodarski rast, kao i novih izazova kao što je izbjeglička kriza. Međutim, to će biti moguće samo uz dobre rezultate obrazovanja. Danas više no ikad moramo se pobrinuti da obrazovani sustavi omoguće mladima da postanu aktivni ,neovisni građani te da rade ispunjavajući posao. Time se ne osiguravaju samo održiv rast i inovacije. To je i pitanje pravednosti.
Komisija podržava države članice u reformi i unapređenju njihovih obrazovnih sustava putem političke suradnje, postavljanja mjerila i programa financiranja kao što je Erasmus+ . Pregled je sastavni dio tog posla. Predstavljanjem brojnih političkih mjera koje su provjerene na terenu i poticanjem dijaloga Pregled državama članicama pomaže pri uvođenju poboljšanja u obrazovne sustave.
Kada je riječ o ulaganju u obrazovanje, najnoviji podaci navedeni u Pregledu (2014.) pokazuju da javna potrošnja u području obrazovanja u EU-u ponovo raste, nakon tri uzastopne godine opadanja. Javna ulaganja na razini EU-a godišnje su rasle 1,1 %. Rast je zabilježen u oko dvije trećine država članica. Rast je bio viši od 5 % u šest zemalja (Bugarska, Mađarska, Latvija, Malta, Rumunjska i Slovačka). Za razliku od njih, u deset država članica 2014. smanjena je potrošnja za obrazovanje u usporedbi s 2013. (Austrija, Belgija, Hrvatska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Italija, Litva i Slovenija).
Istodobno, potrebno je uložiti više napora u povećanje uključivosti obrazovnih sustava. Obrazovanje ima važnu ulogu u integraciji mladih iz obitelji migranata. Međutim, oni i dalje prolaze lošije od mladih koji su rođeni u EU-u. Oni su 2015. imali više stope ranog napuštanja školovanja (19 %) i niže stope u stjecanju tercijarnog obrazovanja (36,4 %) od autohtonog stanovništva (10,1 % u usporedbi s 39,4 %).
To ukazuje na potrebu da države članice udvostruče svoje napore – osobito s obzirom na rast broja izbjeglica i migranata koji dolaze u EU (1,25 milijuna 2015. u usporedbi s 400 000 2013.). Oko 30 % novopridošlih izbjeglica i migranata mlađe je od 18 godina, a većina ih je mlađa od 34 godine. S obzirom na to, obrazovanje je izuzetno snažan instrument za promicanje njihove integracije u društvo.
Prema Pregledu obrazovanja i osposobljavanja nekoliko država članica radi na rješavanju tog problema. U izvješću se ističe niz mjera, od znatne proračunske potpore do posebnih i inovativnih mjera za uklanjanje problema nedostatka vještina. Primjerice, u Austriji je uvedena tranzicijska nastava u ustanovama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te u općem obrazovnom sustavu. Njemačka je razmatra zapošljavanje više od 40 000 učitelja i tisuće socijalnih radnika radi potpore otvaranju oko 300 000 novih mjesta u svojem obrazovnom sustavu, od ranog obrazovanja i skrbi za djecu do SOO-a. Švedska je reformirala pravila o prihvatu i školovanju novopridošlih studenata, uspostavljajući rani sustav ocjene vještina (u roku od dva mjeseca nakon njihova dolaska u škole). Finska je povećala financijsku potporu općinama u organiziranju pripremne nastave. Francuska planira, uz ostale inicijative, uvesti program „otvorimo škole roditeljima za uspjeh integracije”, a Belgija je povećala kapacitet nastave za izbjeglice i migrante te broj nastavnika jezika.
Kontekst
Pregled obrazovanja i osposobljavanja Europske komisije za 2016. peto je izdanje tog godišnjeg izvješća u kojemu se na temelju brojnih podataka prikazuje razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja u Europi. Njime se mjeri napredak Europe u ostvarivanju glavnih ciljeva strategije Europa 2020. u području obrazovanja u okviru šire strategije EU-a za rast i zapošljavanje.
U Pregledu se analiziraju najveći izazovi za europske obrazovne sustave i predstavljaju političke mjere za njihovu prilagodbu društvenim potrebama i potrebama tržišta rada. Izvješće sadržava usporedbu po državama, 28 detaljnih izvješća za svaku državu te posebnu internetsku stranicu s dodatnim podacima i informacijama. Plan ulaganja za Europu, program Erasmus+, europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, kao i Obzor 2020. pridonose poticanju ulaganja te podupiru ostvarenje prioriteta politike u području obrazovanja.
Dodatne informacije
Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016.
