Uvodnik evropskog komesara Dimitrisa Avramopoulosa uoči ministarskog sastanka zemalja Zapadnog Balkana o pravosuđu i unutrašnjim poslovima
U posljednje dvije godine, nezapamćene migracije i sigurnosni izazovi su u brojnim aspektima doveli u pitanje otpornost Europe i njenog neposrednog susjedstva. Istovremeno, ovi problemi su se pokazali i kao prilike za snažniju saradnju, povezivanje i produbljivanje odnosa u Europi kao regiji i kontinentu, mimo nacionalnosti ili članstva u Europskoj uniji. U tom kontekstu, potrebno je još i više produbiti i intenzivirati saradnju EU i Zapadnog Balkana, kako bi takva saradnja postala primjer suočavanja s zajedničkim izazovima u duhu istinske solidarnosti. Jer upravo je solidarnost glavni katalizator takvesnažnije saradnje.
Dok je u 2015. godini preko 800.000 ljudi u potrazi za zaštitom pristiglo na obale Europe na potezu od Grčke preko Srbije do Njemačke, broj dolazaka se u ovoj 2016. godinismanjio na ispod 200.000, zahvaljujući dobroj saradnji u regiji, uključujući i dogovor EU i Turske i bolje upravljanje granicama duž cijele ruteZapadnog Balkana. Istovremeno, Europa je svjedočila nizu krvavih terorističkih napada u 2015. i 2016. godini, koji su pokazali povezanost terorističkih boraca, trgovine oružjem i opasnosti od radikalizacije širom kontinenta. Iako su migracije i sigurnosna pitanja itekako različiti fenomeni, ukazali su na nesumnjivu potrebu europskog odgovora u najširem smislu, temeljenog na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima i snažnijoj saradnji.
Upravo je iz tog razloga saradnja koja nije ograničena samo na EU, već se fokusira na Europu kao regiju, jedan od ključnih elemenata nove europske granične i obalne službe, čije je područje djelovanja sjecište migracija i sigurnosnih pitanja. Bilo da se radi o Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Albaniji ili Crnoj Gori koje su suočene s pritiscima, europska granična i obalna straža će sada moći ponuditi dodatnu podršku kod upravljanja granicama. To je ujedno i razlog za skorašnji angažman oficiraza vezu EuropolanaZapadnom Balkanu kojim ce se jačatisaradnja i razmjena informacija o krijumčarenju migranata, protuterorističkim istragama i radnjama. A to je i razlog zašto želimo intenzivirati našu saradnju sa Zapadnim Balkanom kada je riječ o vatrenom oružju, a kako bi se izbjegao porast stope krijumčarenja nedopuštenog vatrenog oružja u regiji i njegova zloupotreba za nezakonite i terorističke svrhe drugdje u Europi.
Zemlje Zapadnog Balkana imaju mnogo više od dugih i postojanih istorijskih odnosa s Europom u dobrim i u lošimvremenima. Zapadni Balkan jeste dio Europe. Naša prošlost i sadašnjost su neodvojive, kao što je i naša budućnost. Na primjer, upravo je zato važno raditi na očuvanju i osiguranju mobilnosti u EU u okviru bezviznog režima za cijelu regiju Zapadnog Balkana, uključujući i Kosovo. Novi mehanizam suspenzije za vize i predloženi europski sistem za informacije i odobravanje putovanja upravo su i osmišljeni kako bi zaštitili i olakšali mobilnost putnika iz regije te povećali sigurnosne standarde za dobrobit svih.
Blizak i snažan odnos između Zapadnog Balkana i EU je sada ključan, više nego ikada ranije. U vremenima kada mobilnost sve više postaje nerazdvojiv dio 21. vijeka i dok se metode krijumčara i terorista sve više mijenjaju, partnerstvo EU i Zapadnog Balkana će samo rasti. U konačnici, naše partnerstvo je mnogo šire i prevazilazi migracije i sigurnost jer je Zapadni Balkan dio europske porodice, istorijski, kulturno i nadamo se u skoroj budućnosti i institucionalno. Nikada ne smijemo dopustiti da se ovo susjedstvo vrati svojoj prošlosti gdje su još uvijek svježa mračna sjećanja na nacionalizam. Regija Zapadnog Balkana sada u cijelosti mora gledati naprijed u budućnost i taj put jedino može biti europski, put koji vodi u napredak, blagostanje, stabilnost i mir. Jer je upravo to odraz autentične težnje i vizije svih naroda u ovom dijelu Europe.
