Bruxelles, 30. svibnja 2017.

Komisija je danas donijela nove inicijative u području školskog i visokog obrazovanja, uključujući prijedlog o praćenju osoba s diplomom, kako bi pomogla državama članicama da prikupe informacije o tome što te osobe rade nakon obrazovanja.

Opći je cilj tih inicijativa pomoći državama članicama da nizom konkretnih mjera osiguraju kvalitetno i uključivo obrazovanje za sve mlade. Mladi bi tako mogli steći znanja i vještine koji su im potrebni za potpuno sudjelovanje u društvu, iskoristiti nove prilike i izazove koje, primjerice, donose globalizacija i tehnološke promjene, te svoje obrazovanje prilagoditi potrebama tržišta rada.

Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, izjavio je: “Ljudski kapital jedina je trajna osnova za konkurentnost Europe. Kvalitetno obrazovanje dostupno svima presudno je za budućnost Europe te je okosnica otvorenih i uspješnih društava. Ključno je za pomoć mladima u suočavanju sa životnim izazovima. Današnji je paket usmjeren na mlade u Europi i na modernizaciju obrazovanja. Obuhvaća rani i predškolski odgoj i obrazovanje te školsko, visoko i strukovno obrazovanje i osposobljavanje, čime se uspostavlja temelj za kontinuirano cjeloživotno učenje.”

Tibor Navracsics, povjerenik EU-a za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, izjavio je: “Dobro obrazovanje temelj je osobnog razvoja i aktivnog građanstva. Ono je ishodište uspješne karijere i najbolja zaštita od nezaposlenosti i siromaštva. No da bi pojedinci i društva iskoristili te prednosti, potrebni su nam kvalitetni obrazovni sustavi u cijelom EU-u. Danas iznesene inicijative i trajna potpora EU-a pomoći će državama članicama i obrazovnim ustanovama da poduzmu potrebne mjere i ponude bolje mogućnosti za sve mlade u Europi, čime će pridonijeti uspostavi pravednih i otpornih društava.”

Mladima je potreban širok spektar kompetencija koje bi im omogućile da budu uspješni u životu, da pronađu posao koji ih ispunjava i budu angažirani građani, bez obzira na socioekonomski status. Obrazovanje u tome ima ključnu ulogu jer im daje sve potrebne preduvjete da to postignu, ali potrebno je poboljšati kvalitetu i učinkovitost obrazovnih sustava u Europi kako bi mogli držati korak s društvenim promjenama te ispuniti potrebe sve djece i mladih. Odluke u području obrazovanja donose se na nacionalnoj i regionalnoj razini, a EU pritom podupire države članice potpuno poštujući načelo supsidijarnosti.

Kad je riječ o školama, prema podacima iz država članica tri su područja u kojima je potrebno djelovati i u kojima potpora EU-a može pomoći:

• povećanje kvalitete i uključivosti škola
• potpora izvrsnim učiteljima, nastavnicima i ravnateljima
• bolje upravljanje školskim obrazovnim sustavima.

Komisija predlaže da se mjere država članica u ta tri područja dopune podupiranjem uzajamnog učenja, prikupljanjem primjera dobre prakse u obrazovanju i pomaganjem u nacionalnim reformama državama članicama koje to žele. Primjeri takve potpore su poticanje razvoja kompetencija i međukulturnog učenja projektima partnerstava škola, mobilnosti i e-Twinninga u okviru programa Erasmus+, jačanje uzajamnog učenja o napredovanju i profesionalnom razvoju učitelja, nastavnika i ravnatelja te uspostava novih instrumenata za potporu državama članicama koje traže pomoć pri oblikovanju i provedbi obrazovnih reformi.

Obnovljena strategija za visoko obrazovanje temelji se na programu modernizacije iz 2011. Komisija je u današnjoj Komunikaciji iznijela planove za četiri ključna područja:

• osigurati da osobe koje završe visoko obrazovanje steknu vještine koje su potrebne njima i modernom gospodarstvu
• izgraditi uključive sustave visokog obrazovanja
• osigurati doprinos visokih učilišta inovacijama u ostalim gospodarskim sektorima
• podupirati visoka učilišta i vlade da što bolje iskoriste raspoložive ljudske i financijske resurse.

Na koncu, kako bi se osiguralo da visoko obrazovanje potiče rast i otvaranje radnih mjesta, sveučilišta moraju prilagoditi kurikulume aktualnim i očekivanim potrebama gospodarstva i društva, a budućim studentima potrebne su ažurirane i pouzdane informacije da bi lakše odlučili što će studirati. Zato Komisija istodobno predstavlja prijedlog Preporuke Vijeća o praćenju osoba s diplomom kao dio novog Programa vještina za Europu, koja će osim osoba sa završenim visokim obrazovanjem obuhvatiti i one sa završenim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem. Time će se potaknuti i poduprijeti tijela država članica da poboljšaju kvalitetu i dostupnost informacija o napredovanju tih osoba u karijeri ili daljnjem obrazovanju.

Komisija je danas predložila i proračun za sljedeće tri godine i posebnu pravnu osnovu za Europske snage solidarnosti.

Kontekst

Danas predstavljenim inicijativama ispunjavaju se obveze iz inicijative Ulaganje u mlade u Europi od 7. prosinca 2016., a posebno vizija poboljšanja i modernizacije obrazovanja, u kojoj je Komisija najavila niz mjera za pomoć državama članicama da osiguraju kvalitetno obrazovanje za sve mlade. Obuhvaćaju niz mjera za pomoć državama članicama i obrazovnim ustanovama da osiguraju kvalitetno obrazovanje za sve mlade, u skladu s prvim ključnim načelom europskog stupa socijalnih prava, prema kojem svatko ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje.

Te su mjere u skladu i s ciljevima iz Rimske deklaracije od 25. ožujka 2017., u kojoj su se čelnici EU-a obvezali na „Uniju u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta” te s Komisijinim dokumentom za razmatranje o svladavanju globalizacije od 10. svibnja 2017. i dokumentom za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017., u kojima podsjeća na to da obrazovanje i osposobljavanje imaju središnju ulogu u određivanju konkurentnosti i budućnosti europskih gospodarstava i društava.

Najnoviji rezultati istraživanja PISA (Međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika) upućuju na nedostatke u razvoju kompetencija na razini školskog obrazovanja. Škole bi mogle imati veću ulogu i u promicanju socijalne pravednosti te se bolje prilagođavati brzim tehnološkim i digitalnim promjenama koje snažno utječu na naša gospodarstva i društva. Visoka učilišta usto mogu doprinijeti poticanju gospodarstva u regijama u kojima se nalaze te su ključni pokretač inovacija.

Dodatne informacije

MEMO/17/1402 – pitanja i odgovori

Informativni članak o razvoju škola

Informativni članak o modernizaciji visokog obrazovanja

Više informacija o Komunikaciji i radnim dokumentima službi Komisije

Politika školstva: http://ec.europa.eu/education/policy/school_hr

Politika visokog obrazovanja: http://ec.europa.eu/education/policy/higher-education_hr