Brisel, 16. juli 2014.

Poštovani predsjedniče Izetbegović, poštovani predsjedniče Nikolić, premijeri, ministri, ambasadori, ugledni gosti, poštovane kolege.

Hvala vam što ste došli u Brisel na današnju međunarodnu donatorsku konferenciju organizovanu u znak podrške narodima Bosne i Hercegovine i Srbije nakon razornih poplava koje su zahvatile obje zemlje. Posebno mi je zadovoljstvo pozdraviti predsjednika Izetbegovića i predsjednika Nikolića, koji su danas sa nama. Želio bih da se zahvalim premijerki Bratušek i ministru spoljnih poslova Fabiusu, budući da su Slovenija i Francuska bile inicijatori konferencije.

Dozvolite mi da svoje izlaganje započnem sa četiri konstatacije.

Prvo: Ne zaboravimo da su poplave uzele strašan danak u ljudskim životima. Ponosan sam na energičnu i brzu reakciju Evropske unije preko Mehanizma unije za civilnu zaštitu, nakon koje je uslijedila i brza dostava humanitarne pomoći u cilju rješavanja trenutnih potreba najugroženijeg stanovništva. To je bila najveća operacija od 2001. godine, kada je ustanovljen ovaj mehanizam. Ukupno 23 države članice EU ponudile su pomoć u motornim čamcima, helikopterima, pumpama i humanitarnim paketima, a na terenu tokom hitnih operacija u ovim dvjema zemljama bilo je raspoređeno oko 800 humanitarnih radnika.

Drugo: Mi to dugujemo žrtvama ove katastrofe, ali i onima koji su ostali bez svojih domova – moramo pomoći Srbiji i Bosni i Hercegovini da poprave štetu izazvanu poplavama. Trenutno je najbitnije stambeno zbrinuti one koji su ostali bez krova nad glavom te ponovno povezati ključnu infrastrukturu kako bi se omogućila obnova i oporavak zajednica.

Treće: Takođe je važno podsjetiti da je tokom spasavanja, od 23 države članice koje su učestvovale u akciji, Slovenija bila prva koja je stigla na teren, a Francuska jedna od posljednjih koja je otišla. Premijerka Bratušek, ministar Fabius, vi zajedno predstavljate najbolji simbol kontinuiteta djelovanja država članica EU od prvog do posljednjeg dana.

Četvrto: Želim takođe da se zahvalim drugim državama i organizacijama van EU, od kojih su mnoge poslale svoje predstavnike na današnju konferenciju, na iskazanoj solidarnosti i pruženoj hitnoj pomoći kada je to bilo najpotrebnije. Bilo da se radi o ruskim avionima i timovima za vanredne situacije, američkim helikopterima, turskim timovima za potragu i spasavanje, ili donacijama iz Norveške, Irana, Bjelorusije ili UN: niko nije ostao ravnodušan, a ljudi i države širom svijeta odmah su ponudili svoju pomoć.

Evropa i Evropska unija treba da služe kao primjer. Kasnije tokom dana Evropska komisija će obznaniti suštinu našeg obećanja zemljama koje su naši susjedi u srcu Evrope i koje teže da postanu naše države članice.

Međutim, cilj današnje konferencije nije samo prikupiti obećanja za pružanje finansijske pomoći za obnovu. Nadamo se, takođe, da možemo iskoristiti ovu priliku i za izradu politika i projekata koje će Srbiji i Bosni i Hercegovini pomoći da se ubuduće bore sa sličnim prirodnim katastrofama.

Ovo su bile najgore poplave u regionu u posljednjih 120 godina otkako se vrše mjerenja. Ne smijemo ignorirati upozorenja: naučne analize pokazuju da će, zbog klimatskih promjena, region zapadnog Balkana u budućnosti biti izloženiji ekstremnim vremenskim pojavama kao što su toplotni talasi, suše, poplave, cikloni i požari. Stoga treba da razmišljamo o tome kako da poboljšamo prevenciju poplava, upravljanje poplavama, upravljanje riječnim slivovima i civilnu zaštitu.

Takva poboljšanja su teška i skupa. Ali ona će uvijek biti jeftinija od obnove nakon katastrofe. Svaki euro uložen u smanjenje rizika od katastrofa vraća se 4 do 7 puta višestruko u smislu smanjenja troškova uslijed nastalih šteta.

Nadam se da možemo iskoristiti ovaj trenutak solidarnosti da osiguramo da zemlje ovog regiona više nikada ne moraju doživjeti razaranja kojima smo svjedočili u maju. To možemo postići samo kroz poboljšano upravljanje i prekograničnu saradnju u regionu. Rijeke koje se izlivaju iz svojih korita protiču kroz nekoliko zemalja, pa stoga više njih treba da bude uključeno u sprečavanje budućih šteta. To podrazumijeva primjenu mjera povećanja otpornosti na klimatske pojave prilikom izrade planova upravljanja rizicima od poplava, kao i infrastrukturne i preventivne sisteme u riječnim slivovima.

Moramo, također, dati podršku planovima za upravljanje rizicima od poplava i upravljanje riječnim slivovima kako mjere koje se poduzimaju u jednoj zemlji ne bi pogoršale poplave u zemljama uzvodno i nizvodno u istom riječnom slivu. Ovo podrazumijeva definiranje i uvođenje pravilnog planiranja upotrebe zemljišta, uključujući promoviranje održivih praksi upotrebe zemljišta koje poboljšavaju zadržavanje vode. Potrebno je također izvršiti diversifikaciju proizvodnje energije kako bi se izbjegla ovisnost o proizvodnim kapacitetima (uključujući rudnike) koji su izloženi riziku od poplava.

Ako postoji jedna pouka koju bih izvukao iz ove dramatične prirodne katastrofe to bi onda bio hitan poziv za jačom regionalnom koordinacijom. Ovo što se desilo je bila regionalna katastrofa i potrebno je da zemlje djeluju zajedno kako bi osigurale da se ona više nikada ne desi.

Više smo nego spremni podržati nastojanja regije da ojača koordinirane mjere u odnosu na sprječavanje poplava i upravljanje riječnim slivom. Stoga namjeravamo odrediti pomoć u ovom smislu, uključujući i korištenje vlastite podrške iz Investicionog okvira za zapadni Balkan kako bi usmjerili investicije u projekte u ovoj oblasti.

Dame i gospodo,

Također bih htio da istaknem ulogu mehanizma civilne zaštite u odnosu na ciljeve politike. Pozivam Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da izraze interes za priključivanje Mehanizmu unije za civilnu zaštitu. Nadamo se da će vam ovo pomoći da usvojite najbolje prakse, uskladite postupke sa drugim državama članicama Evropske unije i da će vam donijeti korist od međunarodne saradnje u ovom polju uz istovremeno unaprjeđenje vlastitih sposobnosti za razvoj domaćih sistema civilni zaštite.

Dame i gospodo,

Naša privrženost vama će biti trajna: kako vrijeme bude odmicalo ostat će jednako čvrsta. Komisija će za šest mjeseci organizirati konferencije kako bi se utvrdio napredak u odnosu na obećanja iznesena danas.

U međuvremenu pozivam Srbiju i Bosnu i Hercegovinu da nastave preuzimati odgovornost za vlastitu obnovu. Komisiji je čast da bude domaćin današnjeg skupa, ali je odgovornost za provedbu na zemljama korisnicama. Mi kao donatori ćemo biti ohrabreni ako Srbija i Bosna i Hercegovina preuzmu odgovornost za koordinaciju donatora.

Vjerujem da će za šest mjeseci kada se održi skup za utvrđivanje ostvarenog napretka  hitne aktivnosti biti okončane i da će zahvaljujući vašem napornom radu i našoj solidarnosti aktivnosti na obnovi biti u završnoj fazi. Nadam se da ćemo biti u stanju reći da poduzimamo mjere kako bi osigurali da buduće poplave više nikada ne prouzrokuju ovakvo razaranje.

Svima vam želim uspješan sastanak i sada bih pozvao Komesarku Georgievu, koja će vam se kasnije obratiti, da uzme riječ – ukoliko želi – i da iznese nekoliko uvodnih napomena vezano za neposredne reakcije na katastrofu koje su u njenoj nadležnosti.

Hvala vam na pažnji.