13. juni 2014.
“G. Genjac, g. Borenović, g. Softić, Vaše ekselencije, članovi Parlamenta.
Dopustite
mi, prije svega, da kažem da mi je čast i zadovoljstvo biti sa vama
ovdje danas, u društvu dugogodišnjih političara i predsjedavajućih
odbora za evropske integracije, gdje sam pozvan da dam kratak osvrt na
stanje bosanskohercegovačkog evropskog programa, onako kako ga ja vidim.
Ali, prije svega, dozvolite da se od sveg srca zahvalim svim prisutnim
zastupnicima za sve što su do sada učinili i što će činiti za evropsku
budućnost ove zemlje. Dozvolite, također, da se zahvalim fondaciji
Westminster koja je omogućila ovaj forum.
Dame i gospodo,
O
vašim aktivnostima, vašoj kreativnosti i, na koncu, o vašim olovkama i
glasovima ovisit će način na koji čete transponirati pravnu stečevinu
Evropske unije u svoje zakonodavstvo na državnoj razini, na razini
entiteta, Brčko Distrikta i kantona u BiH. Usvajanje pravne stečevine je
način da postanete članom Evropske unije. Upravo vaš dosljedan nadzor
će vlade držati fokusiranima na članstvo BiH u Evropskoj uniji. Kao
prijatelj BiH, kao lični prijatelj BiH, reći ću da će se o uspjehu
suditi po tome koliko smo u mogućnosti okupiti ljude ove prekrasne
zemlje da se pridruže teškim i dugo očekivanim reformama, koje moraju
krenuti već sada.
Nije tajna da će to biti put, i taj dugi put
je pred nama. To je put koji trebamo preći da bismo došli do onoga što
jeste vaš strateški vanjskopolitički cilj – članstvo u Evropskoj uniji.
IPA je jedan od glavnih alata koji će, ako ga ispravno koristite,
ubrzati tranziciju Bosne i Hercegovine u konkurentu tržišnu ekonomiju i
prosperitetno društvo. Dosadašnja iskustva korištenja IPA pomoći, koja
su ko-panelisti jutros pomenuli, ne trebaju pojašnjenja: dovoljno je
pogledati malo zapadnije, u Hrvatsku, ili sjevernije, na zemlje koje su
ušle u Evropsku uniju tokom proširenja 2004. godine pa da vidimo šta su
IPA sredstva donijela tim društvima.
Može se vidjeti kako je IPA
promijenila kvalitetu javne uprave ili kako je promijenila kvalitetu
pitke vode, kako je poboljšala život poljoprivrednika i pomogla malim i
srednjim preduzećima da stvore nova radna mjesta, osigurala granice ili
reformirala pravosuđa. Te zemlje su prošle kroz opsežne reformske
procese, a to su učinili uz pomoć IPA sredstava.
S druge strane,
iskustvo iz provedbe IPA projekata u Bosni i Hercegovini je, uistinu,
priča sa mnogim obratima i neprijatnim labirintima i skretanjima, zbog
kojih vanjski posmatrač ne može afirmativno klimati glavom u znak da je
shvatio zašto ova zemlja često ne uspijeva iskoristiti novac poreznih
obveznika Evropske unije koji smo vam stavili na raspolaganje da
unaprijedite svoju zemlju.
U više navrata, moji prethodnici i ja
samo svjedočili nepostojanju domaćeg vlasništva nad projektima i
neiskorištavanju ostvarenih rezultata. Svjedočili smo ogromnim
problemima u koordinaciji pomoći između vlasti na različitim razinama,
svjedočili smo zastalim projektima i gubitku novaca koji smo posvetili
za BiH – najsvježiji takav primjer su poljoprivreda i ruralni razvoj.
Naravno,
moram naglasiti da to ne može i ne treba zasjeniti mnoge uspješne priče
o korištenju sredstava poreznih obveznika EU – mnoge od tih priča
možete pronaći na našoj stranici www.europa.ba, ako već ne znate o njima
od ranije. U protekle tri godine udružili smo zajedničke napore kako
bismo sakupili sve napore koji su poduzimani od 1996. godine naovamo i
napravili smo zaista impresivan katalog. Niko nije ulagao u Bosnu i
Hercegovinu kao što je to učinila Evropska unija. Moram reći, međutim,
da su poteškoće na koje smo nailazili ostavile pomalo gorak okus, kojeg
se moramo riješiti.
Neiskorištavanje sredstava iz programa IPA I
(2007 – 2013) ima konkretnu “cijenu”. To je zapanjujućih 45 miliona
eura, brojka koju svi sad već napamet znamo. Gotovo polovina programa
IPA 2013 je izgubljena zbog nemogućnosti Bosne i Hercegovine da provede
presudu u predmetu Sejdić–Finci, da uspostavi djelotvoran mehanizam
koordinacije i odgovori na naš zahtjev za saradnju u provedbi programa.
Kad imamo novac, trebamo ga iskoristiti. Ne možemo ga držati neaktivnim
jer će se isti, u suprotnom, usmjeriti ka drugim zemljama koje će ga
iskoristiti. To trebamo izbjeći. Ali ono što je još važnije u ovom
trenutku je da vlade nauče lekciju iz grešaka i neslaganja koja su često
manifestirana u okviru programa IPA I i da se pobrinu da to ne prenesu u
IPA 2.
Iskreno se nadam da će te lekcije pomoći da politički
establišment “iznova razmotri” način korištenja IPA programa i njegove
koristi za građane i javnu upravu ove zemlje. Posljednje, ali ne i
najmanje važno, sredstva iz paketa IPA 2 za period 2014.-2020. će biti
manja za više miliona dolara ukoliko BiH ne ispuni dva ključna uvjeta.
Dozvolite mi da podcrtam te ključne uvjete:
• prvo, država
mora razviti efikasan mehanizam koordinacije sa Evropskom unijom, ne
samo za upravljanje pomoći već i za političku koordinaciju. Ne možemo
priuštiti situacije kakve smo imali sa programom IPA I – gdje napravimo
dogovor sa BIH, kojeg se vi dan kasnije odreknete. To se više ne može
desiti, a vi ste jedina država koja je to ikada učinila.
•
drugo, dogovoriti strategije na razini cijele države u ključnim
sektorima kao što su poljoprivreda, energetika, promet i okoliš, kako bi
se omogućilo da naše investicije podrže poduzetnike, ekonomiju i,
jednostavno, viši životni standard!
Vi to dugujete svojim građanima i
dugujete to nama. Ne zaboravite da mi taj novac uzimamo od naših
poreznih obveznika i dajemo ga vama. Prema tome, trebate provesti te
dvije stvari. Ova dva kriterija su poznata već neko vrijeme, ali ih mi
ponovo i iznova naglašavamo. I dozvolite da posljednji put kažem,
programa IPA 2 neće biti ukoliko ne realizirate ove dvije stvari.
Da
sada skrenem s političkih tema. Moram reći da EU, naravno, neće
ostaviti građane BiH na cjedilu dok zemlja trpi posljedice najveće
prirodne katastrofe koja ju je zadesila u posljednjih sto godina. EU je
brzo mobilizirala svoje napore i privodi kraju proces preraspodjele
42,24 miliona eura iz programa IPA I. Istražujemo mogućnost
dodjeljivanja 15 miliona eura iz programa za 2014. godinu, tako da ćemo,
zapravo, prikupiti prilično značajan iznos novca koji ćemo uložiti u
sanaciju posljedica ove strašne nepogode. Novac ćemo staviti na
raspolaganje kroz posebnu skraćenu proceduru odlučivanja s naše strane.
Stoga, imajte na umu, ukoliko novac ne stigne do vas, da su prepreke na
vašoj strani.
Potrebno je da BiH vrlo brzo ratificira neophodne
sporazume o finansiranju. Nastupilo je ljeto i nadam se da to neće
blokirati proces, jer kao što sam rekao, EU je obezbijedila novac, a
sada BiH treba da uradi svoj dio posla.
Kako domaće vlasti, EU i
njeni partneri (UN, Svjetska banka) privode kraju izradu Izvještaja o
procjeni potreba za oporavak, koji treba biti gotov do 18. juna, jasno
je da će ekonomski oporavak još više ovisiti o hitnim ekonomskim i
socijalnim reformama, koje su odgađane godinama.
Vaši susjedi u
Srbiji su bili vrlo jasni. Oni su također rekli: možda jesmo pogođeni
poplavama, ali program reformi se ne zaustavlja. Isto vrijedi i za BiH.
Potrebno je da pokažete spremnost za provođenje neophodnih ekonomskih
reformi kako biste opravdali pomoć koja pristiže.
Ovim reformama
bi vaše kompanije trebalo da postanu konkurentnije na evropskom tržištu
kroz smanjenje birokratskih procedura i stvaranje zdravog poslovnog
okruženja, te usaglašavanje domaćeg zakonodavstva i standarda s
evropskim, poput onog o sigurnosti hrane.
Namjera nam je da
pružimo podršku svim ovim reformama, uključujući i direktnu finansijsku
podršku za potrebe lokalnog ekonomskog razvoja (što uključuje MiSP) sa
sredstvima iz programa IPA 2, sredstvima iz programa regionalnog
višekorisničkog finansiranja te sredstvima međunarodnih finansijskih
institucija.
I to nije sve. U skladu s ukupnim pojačanim fokusom
na poboljšanje ekonomskog upravljanja koji je komesar Fuele najavio u
februaru, namjera nam je da naš program proširimo i na pitanja koja se
tiču ekonomije. Evropska unija će tokom ove godine, zajedno s partnerima
(MMF, SB, EBRD), predložiti Sporazum za razvoj.
U pripremi za
ovaj Sporazum, krajem maja sam, u svojstvu domaćina, organizirao prvu
aktivnost u okviru Sporazuma – „Forum za prosperitet i zapošljavanje“.
Ovom događaju je prisustvovalo oko 400 predstavnika svih segmenata
društva, akademske zajednice, političkih stranaka, nezavisnih
istraživačkih centara i poslovne zajednice. Ono što je još važnije,
pored 400 ljudi koji su bili prisutni u sali, ostvarili smo interakciju i
sa 4.000 ljudi preko društvenih medija. Ovaj forum za prosperitet i
zapošljavanje, u stvari, ima veoma široku bazu u društvu. Rekao bih čak
najširu bazu, najširu diskusiju koja je ikada sprovedena u BiH.
Forum
je okončan određivanjem šest konkretnih, prioritetnih oblasti za
reforme prije i poslije predstojećih izbora. Volio bih da ih podijelim
sa vama jer su to ujedno i oblasti na koje će EU i međunarodne
finansijske institucije usredsrediti svoju pažnju i finansijske resurse u
narednim godinama. Prioritetne oblasti su:
1. Poreske obaveze za zaposlene (podsticanje zapošljavanja i poboljšanje konkurentnosti kroz smanjenje troškova rada)
2.
Snižavanje barijera zapošljavanju (revitalizacija procesa kolektivnog
pregovaranja i promoviranje uključivanja mlade populacije u radnu snagu)
3.
Poslovna klima (poboljšanje konkurentnosti odobravanjem plana
zasnovanog na rezultatima u cilju poboljšanja indikatora i njihovog
približavanja regionalnom prosjeku)
4. Preduzeća (rad na
reformama neophodnim za jačanje okvira za stečaj, stimuliranje
privatizacije i stvaranja novih poslovnih subjekata)
5.
Korupcija (ona ubija inicijativu i investicije u privredu. Borba protiv
korupcije će zahtijevati dosljednije poštivanje vladavine prava i
dubinsku reformu javne uprave.)
6. Usmjeravanje socijalne
zaštite (poboljšati usmjeravanje socijalne pomoći kroz niz mjera pomoću
kojih će se politike socijalne zaštite učiniti djelotvornijim,
efikasnijim i pravičnijim).
Forum je predstavljao početak debate o
ekonomskim reformama, koja će se nastaviti i u narednim mjesecima. To
će biti osnova za našu pomoć, stoga pozdravljam učešće predstavnika
institucija, zastupnika i drugih.
Na kraju da poželim uspjeh onima
koji će se ponovo kandidirati za poslanička mjesta u parlamentima i da
ponovo naglasim – zemlja s takvim bogatstvom prirodnih i ljudskih
resursa kao što je BiH treba da nađe hrabrosti da se reformira i
odgovori potrebama građana. Međutim, za nas je još važnije to da
pristupi rješavanju postojećih prepreka i ostvarenju ciljeva za
učlanjenje u EU.
Veoma je jasno da je ponuda za članstvo
otvorena. Jasna je i naša ponuda da vam pomognemo u procesu sticanja
članstva. Jasno je, međutim, da postoje problemi, iz razloga koje svi
znamo i razumijemo, a tome svjedoči i 20 godina historije. Problema u
provođenju IPA programa ne bi trebalo biti i moramo ih prevazići.
S
ovim riječima još jednom vam se zahvaljujem što ste me pozvali da vam
se obratim jutros. Također bih vam se zahvalio na organizaciji ovog vrlo
dobrog događaja jer mislim da je preusmjeravanje fokusa na pitanja
korištenja IPA sredstava upravo ono što nam je potrebno.
Hvala
