„Nadamo se da će nakon opštih izbora u oktobru doći do vidljivog pomjeranja pažnje i jasnog fokusiranja na pitanja koja su bitna za približavanje EU. Nedavni protesti su pokazali da građani žele upravo to“, kazao je Christian Danielsson, generalni direktor Generalnog direktorata Evropske komisije za proširenje, u intervjuu za Dnevni avaz. Izvadci iz intervjua su objavljeni u ovim dnevnim novinama 13. juna 2014.

Kako biste objasnili odnose sa BiH?
 
Evropska unija, kroz zaključke Vijeća od 14. aprila, ponovila je svoju nedvosmislenu posvećenost perspektivi Bosne i Hercegovine za približavanje EU. Za one koji žele da se pridruže EU ustanovljen je proces pristupanja koji se zasniva na Kopenhaškim kriterijumima kao i sistem za političku i finansijsku podršku zemljama kandidatima kako bi sprovele reforme neophodne za ispunjavanje ovih kriterijuma. Pun potencijal ovog procesa ostvaruje se kroz Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju. Naši odnosi se trenutačno još uvijek temelje na Privremenom sporazumu budući da uslovi za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju još uvijek nisu ispunjeni.
 
Kakvi su vaši stavovi o situaciji u BiH u pogledu njezinog puta ka EU integracijama?
 
Zbog nedostatka političke volje u zemlji proteklih godina Bosna i Hercegovina je ostvarila vrlo ograničen napredak na putu ka integracijama. Pitanja koja su bitna za približavanje EU ne smatraju se prioritetnim. Nadamo se da će nakon opštih izbora u oktobru doći do vidljivog pomjeranja pažnje i jasnog fokusiranja na pitanja bitna za približavanje EU. Nedavni protesti su pokazali da građani žele upravo to. Delegacija EU je stoga zajedno s međunarodnim finansijskim institucijama nedavno u Sarajevu organizovala veliku konferenciju za domaće i međunarodne aktere pod nazivom „Forum za prosperitet i zapošljavanje“. Konferencija se između ostalog fokusirala na ključna ekonomska pitanja za stvaranje radnih mjesta, naročito za mlade, te na unapređenje poslovnog ambijenta i borbu protiv korupcije. Cilj je omogućiti svim segmentima društva u zemlji i njihovim sugestijama da dođu do izražaja – promjena mora početi iznutra. Na konferenciji je uz široku podršku utvrđen čitav niz konkretnih ideja te iniciran „Sporazum za razvoj“ koji će poslužiti kao podsticaj za brži razvoj te kao program za postizanje neophodnih promjena. Pozivamo političke stranke da prije izbora iskažu podršku ovom Sporazumu. Sada je od ključne važnosti da se stavi tačka na partikularističke interese koji ovu zemlju drže u pat poziciji i da se izvrši modernizacija ekonomije s ciljem povećanog stvaranja radnih mjesta. Katastrofalne poplave koje su nedavno pogodile BiH dodatno pojačavaju potrebu za temeljnim i sveobuhvatnim reformama i boljom koordinacijom svih nivoa vlasti.
 
Koliko su zvaničnici BiH ozbiljni u tom procesu? Do sada su zbog nespremnosti BiH otkazana tri sastanka odbora i pododbora. Posljednji je održan bez prisustva svih bosansko-hercegovačkih predstavnika?
 
Pododbori Evropske unije i Bosne i Hercegovine predstavljaju stručne sastanke na kojima stručnjaci detaljno raspravljaju o procesu približavanja zemlje EU. Na ovim sastancima donose se najvažnije odluke koje se tiču naših odnosa. Zbog nemogućnosti Savjeta ministara Bosne i Hercegovine da usaglasi stavove i utvrdi članove delegacije, propušteno je pet pododbora. Time je potkopan Privremeni sporazum, što je u znatnoj mjeri unazadilo naše odnose. Sada je situacija, ipak, bolja: tek je nedavno, tačnije 13. i 14. maja, bilo moguće održati sastanak Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku, što je bio prvi sastanak u okviru šestog ciklusa. Dana 4. i 5. juna održali smo sastanak još jednog pododbora i to o važnim oblastima saobraćaja, energetike, zaštite životne sredine i regionalnog razvoja.
 
EK i GD naporno rade na realizaciji projekata u BiH. Koja je vrijednost tih projekata i koji su planovi za ovu godinu u pogledu realizacije projekata?
 
Evropska komisija trenutačno u Bosni i Hercegovini realizuje projekte vrijedne više od 200 miliona evra. Od ovog iznosa, do kraja tekuće godine planira se realizacija aktivnosti u vrijednosti 100 miliona evra.
 
Ukupno gledano, koliko je do sada realizovano projekata pod pokroviteljstvom EU (u brojevima i procentualno)?
 
Između 2007. i 2013. godine Evropska unija je Bosni i Hercegovini namijenila IPA sredstva ukupne vrijednosti 610 miliona evra. Do sada je od ovog iznosa potrošeno otprilike 280 miliona evra (tj. oko 45%).

Sada sve svoje napore fokusiramo na to da pomognemo Bosni i Hercegovini u prevladavanju posljedica od poplava. Pored hitne humanitarne pomoći koja je pružena u dosadašnjem periodu, Evropska komisija je izdvojila i dodatnih 65 milion evra za prevladavanje posljedica od poplava u Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Od tog iznosa, najugroženijim ljudima u obje zemlje biće pružena humanitarna pomoć u vrijednosti 3 miliona evra kako bi se pomoglo u zadovoljavanju njihovih najhitnijih potreba, naročito onih koje se tiču hrane, zdravlja, higijene, prve pomoći i krova nad glavom.

Preostalih 62 miliona evra je namijenjeno rješavanju kratkoročnih i srednjoročnih pitanja obnove i pružanja drugih vidova pomoći u područjima koja su bila pogođena poplavama. Ova sredstva su preraspodijeljena iz prethodnih IPA programa i biće stavljena na raspolaganje do kraja juna. Ta sredstva će između ostaloga podrazumijevati i podršku javnoj infrastrukturi, poput škola i socijalnih službi, te osnovnu opremu za preduzeća i poljoprivredne proizvođače s ciljem ponovnog pokretanja njihovih aktivnosti.

EU je odlučna da nastavi pružati podršku i u srednjoročnom kao i u dugoročnom periodu kroz nova IPA sredstva koja će biti dodijeljena za period 2014–2020. Tačan obim i iznos tih sredstava biće utvrđeni nakon sveobuhvatne procjene potreba koja će biti realizovana u narednim sedmicama.

Neki briselski mediji i nezavisni istraživački centri tvrde da Generalni direktorat za proširenje kao i funkcija komesara za proširenje više neće postojati poslije izbora za Evropski parlament. Da li je to tačno?

Sastav Komisije i raspodjela individualnih portfelja spadaju u isključivu privilegiju sljedećeg Predsjednika Komisije. Bilo bi prerano sada spekulisati o tome. Uvjeravam vas, međutim, da politika proširenja ostaje ključna politika EU, s veoma intenzivnim programom planiranih aktivnosti.