Evropski komesar za proširenje Štefan File je nakon neuspješnog
sastanka u Sarajevu po pitanju implementacije presude „Sejdić –Finci“
rekao da „BiH trenutno krši svoje međunarodne obaveze, a da odgovornost
za to snose njeni politički lideri“. Posebno je naglašeno da se
konkretne posljedice neuspjeha pregovora izostanak primjene Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju između EU i BiH i nemogućnost podnošenja
kredibilne aplikacije BiH za članstvo u EU. Da li će Delegacija EU u BiH
promijeniti pristup u radu sa predstavnicima vlasti na svim nivoima u
BiH ili čekati izbore?
Izbori za nas ne predstavljaju
značajan faktor zbog toga što su evropske integracije kontinuiran
zadatak za institucije, za trenutnu vladu kao i za sve one koji imaju
ulogu u tome. Očekujemo da će se rad na pitanjima koji se tiču EU
nastaviti i tokom izborne godine kao i u budućnosti.
Proces koji
će u konačnici dovesti do pristupanja EU je isprobana metoda koja
brojne druge zemlje dovela do članstva u EU, i koja je napredovala
prethodnih godina. Tako da se uslovi za pristupanje EU neće mijenjati.
S
druge strane, komesar File i visoka predstavnica/potpredsjednica
Evropske komisije Ešton izrazili su svoju, kao i spremnost zemalja
članica EU da ulože dodatni napor kada je u pitanju Bosna i Hercegovina.
Komesar je već najavio niz inicijativa u ekonomskoj sferi, kao što je
izrada nacionalnog programa ekonomskih reformi te uspostavljanje
programa za konkurenciju i rast.
Iako su dešavanja u Ukrajini
poremetila plan ranijeg dolaska, visoka predstavnica za spoljnu
politiku i bezbjednost, Ketrin Ešton, danas boravi u Bosni i
Hercegovini. Šta mogu očekivati političari, a šta građani od današnje
posjete?
Visoka predstavnica/potpredsjednica će istaći ključnu ulogu i odgovornost institucionalnih i političkih lidera ove zemlje.
Ministri
inostranih poslova zemalja članica Evropske unije će detaljno
razgovarati o BiH nakon posjete visoke predstavnice. Stoga će visoka
predstavnica imati priliku da stekne utiske iz prve ruke o situaciji u
BiH koje će moći prenijeti u predstojećim razgovorima u Briselu.
Nedavno
je u medijima RS objavljeno istraživanje javnog mnijenja koje je proveo
Institut za istraživanje Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i prema
kome se za ulazak u EU opredijelilo tek 30,83% ispitanika. Kako
komentarišete ovo istraživanje, odnosno rezultat?
Nisam imao
priliku vidjeti metodologiju koja je korištena u ovom istraživanju,
tako da ne mogu komentarisati detalje, i nisam siguran koliki je broj
ispitanika. Uspoređujući rezultat koji vi spominjete sa rezultatima
drugih istraživanja u BiH koje sam imao priliku vidjeti, broj od 30.83 %
mi se čini relativno mali. Kada govorimo generalno o mišljenju ljudi
širom zemlje, rezultati pokazuju da oko 70% ili više ispitanika žele da
BiH postane članica Evropske unije, uskoro ili u narednom periodu.
U
svakom slučaju, ova studija pokazuje kako postoji potreba za širom i
bolje informisanom debatom o evropskim integracijama u ovom društvu,
koja bi uključivala različite aspekte o pitanjima o kojima postoji
potreba da se detaljnije razgovara i objasne. To znači uzimanje u obzir
prednosti i nedostataka, pozitivnog i negativnog. Međutim, ovo nije
zadatak za Delegaciju Evropske unije u BiH/Kancelariju specijalnog
predstavnika EU!
S obzirom da postoji generalni konsenzus među
političkim strankama u BiH da se zemlja treba pridružiti Evropskoj
uniji, očekujemo da se političari aktivno uključe u diskusiju koja će
javnosti pomoći da razumije evropsku perspektivu zemlje. Generalno
gledajući, razgovori u BiH o Evropskoj uniji trebaju biti daleko
konkretniji nego što su sada.
Takođe, u nekoliko navrata su
mediji u Republici Srpskoj informisali javnost o tome da ovaj entitet
nema velike koristi od sredstava IPA, već da se radi o ulaganjima u
formiranje agencija, pa čak i novih institucija koje bi trebalo da
nastanu na novou BiH. Nerijetko se to može čuti i od političkih
predstvanika vlasti RS. Imate li podatak koliko sredstava je do sada
uloženo u Republiku Srpsku i koliku korist imaju građani RS od IPA?
Republika
Srpska je direktno i indirektno imala koristi od IPA fondova. Takve
optužbe nisu adekvatno argumentovane. Direktna korist, navodeći samo par
primjera, seže od rekonstrukcije tvrđave Kastel u Banjaluci i gradske
Vijećnice u Novom Gradu do poboljšanja putne infrastrukture u
Mahovljanima. U Bijeljini smo direktno podržali aktivnosti u vezi sa
otpadnim vodama i poboljšanju kvaliteta pitke vode. U Višegradu smo dali
sredstva lokalnim nevladinim organizacijama kako bi ih podržali u
aktivnostima na zaštiti rijeke Drine. U Trebinju i Ljubinju podržali smo
male preduzeća u proizvodnji medicinskih i aromatičnih biljaka. EU je
obezbjedila finansijska sredstva Institutu za statistiku RS za
izvršavanju aktivnosti na prošlogodišnjem popisu stanovništva.
Parlamentarni
Twinning projekat koji je upravo zvanično predstavljen ovog utorka će
pružiti pomoć razvoju Narodne skupštine Republike Srpske. Brojni su
ovakvi i slični primjeri. Također, značajno je napomenuti da i građani
koji žive u Republici Srpskoj, imaju koristi od rada državnih
institucija, posebno ukoliko se IPA projekti tiču poboljšanja. Jedan
takav primjer je i Granična policija BiH.
S obzirom da su mnogo
projekti provedeni širom BiH, nije moguće posebno odvojiti iznos koji je
investiran u RS kao zasebnu kategoriju. Jasna činjenica je da je od
2007. godine preko 600 miliona eura investirano u cijelu zemlju te da je
RS od toga imala višestruku korist, kao i državni nivo, Federacija BiH i
Brčko distrikt. Također bih htio napomenuti da su predstavnici vlasti
RS adekvatno uključeni, kako u planiranje, tako i u provedbu EU fondova.
Svakodneno
svjedočite protestima na ulicama Sarajeva. Dešavaju se i u drugim
gradovima FBiH, a nedavno je održan i jedan u Banjaluci. Do sada postoje
brojne ocjene da su oni „režirani u stranim centrima moći“, sa
varijacijama – od da se ukine RS, do izjave Zlatka Lagumžije da se
„oslabe kantoni sa bošnjačkom većinom“. U tom kontekstu “naručilaca
dešavanja naroda” se jako često pominju SAD, ali i EU. Da li je
Delegacija EU u BiH razgovarala sa domaćim liderima na ovu temu i da li
su i vama prenijeli identične stavove koje zastupaju u obraćanju
građanima?
Protesti su podstakli mnoge smislene izjave, ali i
brojne besmislice. Izjave koje govore o zavjerama i „stranim centrima
moći“ izgledaju mi kao pokušaji da se skrene pažnja od stvarnih
problema. Ljudi u BiH žele bolji životni standard, žele priliku za
zaposlenje, žele efikasno pravosuđe i žele da uspiju zbog toga sto su
sposobni, a ne zbog toga što imaju veze. Svi ovi zahtjevi su apsolutno
racionalni, a političari i institucije bi se trebali pije svega baviti
ovim zahtjevima i ne gubiti dragocjeno vrijeme.
Očigledno je da
naši sagovornici imaju različite stavove i od njih smo mogli čuti
različita mišljenja. Mnogi od njih su shvatili ozbiljnost zahtjeva
demonstranata. Naša poruka svim sagovornicima je bila i ostala vrlo
jednostavna: slušajte građane i djelujte ka rješavanju njihovih
zabrinutosti.
Samim tim, mi se nadamo da će predstojeća izborna
kampanja sadržavati mnogo više razgovora o ekonomiji i socijalnim
reformama, a ne monotonu nacionalističku retoriku i prazne optužbe.
