Govor Jurgisa Vilcinskasa, šefa ekonomskog i političkog odjela Delegacije Evropske unije u BiH

Poštovani gosti govornici i učesnici,
Dame i gospodo,

Pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji je priča o obnovi, o teškim ali ispravnim odlukama i mnogim otkrićima – uključujući istrajnost da se okonča proces priključenja, vjeru u sebe i optimizam!

Kao i mnogi od vas, i ja sam pratio pristupne pregovore Hrvatske od samog početka, oktobra 2005. Na razne načine, to je priča o ekonomskim reformama koje se dešavaju samo jednom u životu, a koje su meni kao ekonomisti bile fascinantnije nego krajnji cilj, tj. samo članstvo, koje ćemo pozdraviti 1. jula u Zagrebu.

Kao i ostale zemlje u regionu, i Bosna i Hercegovina može izvući nekoliko dobrih pouka iz priče o Hrvatskoj.

Prva pouka govori o volji za uspjehom.

Na prvim pogled, perspektiva članstva u EU izgleda kao osvajanje Mont Everesta  – 200.000 stranica evropskih pravnih tekovina, ogromna cijena ekonomskih reformi koja mora da se plati unaprijed, opsežno restrukturisanje pravosuđa i suprotstavljanje korupciji i kriminalu. Za ovo su potrebna stručna znanja, vrijeme i pamet, ali na kraju – moguće je, kao što se vidi iz primjera Hrvatske.

Mislim da svi, a naročito preduzeća i političko rukovodstvo Bosne i Hercegovine, iz ovoga treba da izvuku pouku i podsticaj za svakodnevno djelovanje. Svi treba da pažljivo pogledaju na mapu jugoistočne Evrope i shvate da ne postoji alternativa susjednom evropskom tržištu kada su u pitanju trgovina i investicije.

Druga pouka koju sam ja izvukao jeste da moramo učiti iz grešaka drugih, a ne preslikavati gotova rješenja, pošto svaka zemlja ima svoje specifičnosti, dinamiku i prioritete.

S obzirom na to, od presudnog značaja za politiku proširenja je vrijeme. U protekloj godini bili smo svjedoci snažnog napretka koji su ostvarile zemlje regiona na svom putu ka Evropskoj uniji. Srbija i Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija imaju status kandidata za članstvo u EU. Pristupni pregovori već su otvoreni sa Crnom Gorom. 

EU ostaje čvrsto opredijeljenja da pruža podršku napredovanju Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji kroz postepeno sprovođenje reformi u domenu ekonomije i vladavine prava. Međutim, Evropska unija ne nudi ni prečice, ni olakšice. Bosna i Hercegovina, kao i svi drugi pretendenti na članstvo u EU, moraće da se prilagodi uslovima i standardima Evropske unije.

Pitanje izvoza poljoprivrednih proizvoda Bosne i Hercovine na tržište EU je živopisan primjer o kom ćete govoriti na 2. panelu radionice. Da bi BiH mogla da izvozi svoje proizvode u EU, njeni organi vlasti moraju da obave veliki dio posla u smislu uvođenja strožijih evropskih standarda ispravnosti životnih namirnica. Na njima leži krajnja odgovornost za izradu zakona po mjeri preduzeća, uvođenje standarda i dogovor o jasnoj raspodjeli nadležnosti.

Treća pouka jeste da nije moguće ući u jedan regionalni blok bez riješenih problema koji su prisutni u najbližem susjedstvu.

Put je dvosmjerean – EU odbija da uveze neriješena bilateralna pitanja iz mnogo dobrih razloga, uključujući pouke koje je i sâma izvukla. Međutim, Hrvatske treba da vodi računa o svom najvećem interesu, a to je njeno pristupanje ostvari pozitivan spoljni uticaj, koji će rezultirati prednošću a ne dodatnim troškovima po susjednu zemlju. 

Primjer Hrvatske i BiH danas je i primjer saradnje visokog intenziteta: Hrvatski udio u obimu spoljnotrgovinske razmjene BiH iznosi 15%, sa više od 6 miliona prelazaka granice na godišnjem nivou, da ne pominjemo nosioce dvojnog državljanstva i nepostojanje jezičke barijere. Ove dvije zemlje takođe imaju posebne tranzitne režime za Neum i Ploče, koji pokazuju u kojoj mjeri zavise jedna od druge.

Vjerujem da ravnopravni partneri kao što su ove dvije zemlje s posebnom pažnjom gledaju na ovu uzajamnu zavisnost, gdje su usmjerene ka izradi jasne mape puta za postepeno rješavanje svih neriješenih bilateralnih pitanja. A za svaki slučaj – prisjetite se usput i dobrih pouka iz prethodne runde proširenja na istočnu Evropu! 

Dame i gospodo,

Dozvolite mi na kraju da kažem da kako se EU bude približavala BiH, tako ćemo imati sve veći uvid u  ogromne mogućnosti iz kojih obje zemlje mogu izvući korist.  Bilo da se radi o premještanju proizvodnje ili green-field investicija kako bi se iskoristili niži troškovi radne snage i energenata u BiH ili o izvozu mliječnih proizvoda BiH na hrvatsko/evropsko tržište – otvoriće se nova radna mjesta za nezaposlenu omladinu, platiti porezi i isplatiti penzije. 

Međutim, da bi se to i ostvarilo, na preostalim izazovima koji se tiču promjena u upravljanju granicom i trgovinskom okruženju u periodu nakon CEFTA-e moraju raditi i vlade i privrednici.

Upravo je to razlog zbog kojeg je Delegacija EU, u saradnji sa Savjetom ministara i predsjedavajućim Vjekoslavom Bevandom, ponudila ove meke stolice najvišim državnim službenicima i poslovnoj zajednici.

Neka naš razgovor bude iskren i otvoren, zato što je to jedini način da dođemo do ideja i instrumenata koji će iz hrvatskog članstva u Evropskoj uniji donijeti bolji privredni i investicioni ambijent.

Zahvaljujem na pažnji.