Zemlje Evropske unije su preoblikovale svoju ekonomsku i političku perspektivu koja u to vrijeme, prije pola stoljeća, nije nimalo obećavala, a ova transformacija se direktno odnosi i na napore koje poduzimaju zemlje Zapadnog Balkana u nastojanju da se približe Evropskoj uniji, istakli su predstavnici Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske u zajedničkoj kolumni koja je objavljena u današnjoj štampi povodom obilježavanja 50-te godišnjice Rimskog sporazuma.

Ambasadori šest zemalja koje su potpisale Rimski sporazum formirajući zajednicu koja je na kraju prerasla u Evropsku uniju naglasili su u svojoj kolumni, objavljenoj u «Dnevnom avazu», «Dnevnom listu», «Nezavisnim novinama» i «Večernjem listu», da ova transformacija nije ostvarena kroz pasivan nego aktivan proces.

«Svaka od zemalja-osnivača je tokom proteklih pedeset godina prošla kroz radikalne političke i socijalne promjene, svaka se morala suočiti s ogromnim ekonomskim izazovima, i svaka je morala donijeti neke teške odluke o svom statusu države kako bi osigurala efikasniju i produktivniju integraciju s drugim zemljama», istakli su ambasadori. 

«U retrospektivi, možda se može steći dojam da je uspjeh Evropske unije kao zajednice prosperitetnih demokratskih društava koja se pruža od Atlanskog okeana do Crnog mora bio historijski predodređen. No, to nije tako. Taj uspjeh je bio, i jeste, nevjerovatna priča o trijumfu različitosti, koji je ostvaren uprkos čestim i dugotrajnim poteškoćama», kaže se u kolumni.

Ambasadori su takođe istakli da su sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, kada su vođeni pregovori o Rimskom sporazumu, osnovna sredstva za život u zemljama zapadne Evrope još uvijek bila prilično ograničena, zdravstvene i socijalne usluge su bile nedovoljno razvijene, siromaštvo je bilo sveprisutno a građani su živjeli u strahu da je kraj Drugog svjetskog rata, od čega je tada prošlo tek nešto više od deset godina, predstavljao samo stišavanje a ne i okončanje nestabilnosti i sukoba koji su obilježili prošlo stoljeće i historiju evropskog kontinenta.»

«Ove okolnosti su se promijenile zato što su zemlje Evropske unije imale povjerenja u osnovne principe Rimskog sporazuma koje su nastavile poštivati – sloboda kretanja roba, usluga, kapitala i građana. Ovi principi podrazumijevaju i jednu temeljnu pretpostavku – da su svi građani Evrope jednaki pred zakonom», istakli su ambasadori.

Ambasadori su još jednom ponovili: »Bosna i Hercegovina i njeni susjedi imaju svoje mjesto koje im po prirodi stvari pripada, u geografskom, kulturološkom, političkom, ekonomskom i socijalnom smislu, u evropskoj porodici država», naglašavajući da proces integracije u evropsku porodicu ne može biti pasivan, nego da to mora biti aktivan proces.

«Evropa će i dalje vjerovati u slobode i principe sadržane u Rimskom sporazumu, kao i u svoja izričita obećanja građanima Zapadnog Balkana, koja im je dala 2003. godine u Solunu. Bosna i Hercegovina ima partnera na kojeg može računati u svojim naporima da se priključi Evropskoj uniji», naglasili su ambasadori.

«Evropa neće pasivno stajati po strani nego će nastaviti aktivno pružati svoju pomoć. Očekujemo da će uskoro doći do potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čim Bosna i Hercegovina bude ispunila potrebne kriterije. To će predstavljati ogroman korak na dugom putu Bosne i Hercegovine ka našem zajedničkom cilju i članstvu u evropskoj porodici», zaključili su ambasadori.

Kolumnu su potpisali belgijski ambasador Philippe Nieuwenhuys, francuska ambasadorica Maryse Berniau, njemački ambasador Michael Schmunk, italijanski ambasador Alessandro Fallavolita, generalni sekretar luksemburškog Ministarstva vanjskih poslova, ambasador Georges Santer, i nizozemski ambasador Karel Vosskühler.

Cijeli tekst kolumne koju potpisuju ambasadori ovih šest zemalja možete naći na web adresi: www.eusrbih.org.