Ovaj intervju je originalno objavljen u dnevniku Večernji list, 23. februara 2015.

Šta trebaju biti prioritetni zadaci nove vlasti u BiH i da li će Evropska unija postavljati nove uvjete?

Kao što je navedeno u zaključcima Vijeća iz decembra 2014. godine, a koje odražava i sama izjava, Bosna i Hercegovina će, uz pomoć Europske unije, raditi na izradi inicijalnog plana reformi, u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Civilno društvo će biti aktivno uključeno u razradu programskog plana reformi. Plan će uključivati reforme u skladu s kriterijima iz Kopenhagena, odnosno socioekonomske reforme, vladavinu prava, dobru upravu, te usaglašavanje pitanja koja se tiču funkcionalnosti, uključujući mehanizam koordinacije sa EU. Okvir za socioekonomske reforme je sadržan u Sporazumu za rast i zapošljavanje, tačnije njegovih šest ključnih preporuka za koje vjerujemo da bi mogle pokrenuti privredu i potaknuti investicije i nova radna mjesta.

Cjelokupno institucionalno i političko vodstvo u zemlji na svim razinama morat će zajednički raditi na europskoj budućnosti ove zemlje za dobrobit svih kako bi se osigurala uspješnost obnovljenog pristupa i programa reformi. Zahtjevi Europske unije, odnosno potreba za reformama koje će BiH omogućiti interakciju s Europskom unijom u punom smislu, ostaju neizmijenjeni. Ono što treba promijeniti su rezultati koje ostvaruju domaći lideri i institucije. Oni su ti koji trebaju provesti potrebne reforme.

Sada je pravi trenutak. Građani i lideri moraju iskoristiti svoju europsku budućnost i to bez odlaganja.

Upoznati ste sa stanjem u BiH, položajem Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Mislite li da će napredak BiH prema EU donijeti promjene i pomake i kada su pitanju prava konstitutivnih naroda i građana u BiH?

Bosna i Hercegovina će uspjeti uz punopravno političko učešće svih njenih naroda i građana, odnosno Hrvata, Srba, Bošnjaka i Ostalih. To je jedini način za ostvarivanje napretka i jedini način za pristup Europskoj uniji.

Ukoliko kod nadležnih postoji politička volja, ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ih ne spriječava u zajedničkom radu na reformama koje su od koristi za sve građane. Ove reforme su upravo sama suština europskih integracija, a podrazumijevaju reforme za unaprjeđenje privrede, obrazovnog sistema i zaštite okoliša, kao i eliminiranje korupcije i unaprjeđenje učinkovitosti i odgovornosti vlasti prema građanima.

Europska unija poštuje prava svih naroda i građana te se zalaže za promociju jednakih prava. Većina ljudi i građana u BiH dijeli zajedničku viziju ove zemlje kao članice Europske unije. Domaće političko rukovodstvo bi se trebalo ujediniti oko ovakve vizije i generirati potrebnu volju za ispunjavanje zahtjeva u procesu europskih integracija. Europski okvir nudi niz rješenja za BiH, ali politička pažnja je često usmjerena negdje drugdje, što je, prema mom mišljenju, pogrešno.

Dopustite mi da ponovim još jednom da stanovništvo širom Bosne i Hercegovine prvenstveno očekuje bolji život i perspektive za sebe i svoju djecu. Stoga bi fokus domaćih političara trebao biti na konkretnim mjerama za ostvarivanje tih ciljeva.

Ove godine se obilježava 20 godina Dejtonskog sporazuma. Koliko je realna njegova promjena ili barem reforma Ustava?

Bosna i Hercegovina treba konstruktivna rješenja, a ne nove podjele.

Potrebne su nam uprave koje učinkovito funkcioniraju u službi građana. U slučajevima gdje je prisutna nepotrebna složenost i neučinkovitost, potrebno je razmotriti ideje za unaprjeđenje. Europska unija je spremna pružiti podršku, a reforma u ovakvom duhu je itekako dio procesa europskih integracija. Potrebno je uključiti što više aktera u diskusiju.

Na institucijama je da pokažu građanima koliko vrijede, a građani onda mogu zauzeti stav da li su zadovoljni ili ne.