Koji su najveći uspjesi i najveći promašaji tokom mandata Petera Sorensena u BiH?

Ključno je posmatrati odnos između EU i BiH kao kolektivni, zajednički rad, odnosno rad cijelog tima EU-a u zemlji, te domaćih institucija.

Naš bilateralni odnos je izrazito sadržajan. Naime, EU je najveći izvor finansijske pomoći Bosni i Hercegovini i naša kancelarija realizira ovu pomoć. Od septembra 2011. godine, potpisali smo 422 ugovora za projekte vrijedne nešto manje od ukupno 300 miliona eura, a trenutačno se provode 202 ugovora u ukupnom iznosu od gotovo 231 miliona eura.

Tu je i cijeli niz pitanja kojima smo se bavili u posljednje tri godine. Međutim, nakon razornih poplava koje su pogodile zemlju u maju ove godine, naša kancelarija je uložila jako puno truda u bavljenje poplavama i njihovim posljedicama.

Naravno, Europska unija je odmah reagirala putem svog Mehanizma civilne zaštite. Riječ je o najvećoj operaciji od uspostavljanja samog mehanizma s 3.000 spašenih i 23 države članice Europske unije koje su pružile pomoć, uključujući motorne čamce, vatrogasce, helikoptere, pumpe i još mnogo više. Oko 800 humanitarnih radnika angažirano je u Bosni i Hercegovini i Srbiji tokom hitne operacije.

Sada provodimo Program EU-a za oporavak od poplava vrijedan 42 miliona eura, i osobno sam jako zadovoljan samim tokom i dinamikom provedbe. Programom je predviđena obnova 4.000 stambenih jedinica, za oko 14.000 građana, stotinu lokalnih putnih pravaca i mostova, 90 obrazovnih institucija, deset objekata kanalizacione i vodovodne mreže, tri zgrade općinskih uprava, četiri centra za socijalni rad, te četiri doma zdravlja. Također, u 24 najugroženije općine predviđena je podrška malim i srednjim preduzećima kako bi im se pomoglo u ponovnom pokretanju djelatnosti, uz zadržavanje oko 2.000 radnih mjesta.

Kao što sada vidimo, žalosno je da unatoč godinama podrške i sredstvima iz EU-a, Bosna i Hercegovina još uvijek nije uspostavila potrebne standarde za izvoz proizvoda životinjskog porijekla, kao što su mliječni proizvodi u EU, uključujući provođenje službenih kontrola i osiguranje učinkovite razmjene informacija unutar lanca kontrola. Vlasti mogu popraviti ovakve stvari i to trebaju uraditi bez odlaganja.

Očito je da smo se svi nadali da će Bosna i Hercegovina ostvariti bolji napredak u procesu europskih integracija nego što je to slučaj. Ali za ljubav je potrebno dvoje! Nadam se da nove vlasti u Bosni i Hercegovini mogu brzo riješiti sadašnji zastoj.

Da li su domaći lideri spremni na ispunjavanje ekonomskih uslova, ekonomskih mjera i provedbu Plana zapošljavanja?

Jasno je da građani Bosne i Hercegovine gube strpljenje. Protesti širom zemlje bili su jasan signal ovakvog stava i vjerujem da su svi, uključujući i bh. političare, svjesni hitnosti situacije. U predizbornoj kampanji, mislim da su se političke stranke fokusirale na ekonomska pitanja više nego je to bio slučaj ranije.

Zadržavanje fokusa na ekonomskim pitanjima zapošljavanja je razlog zašto podržavamo, zajedno s Ambasadom Norveške, Sajam obrazovanja i zapošljavanja koji će se u petak održati u Zenici. Nadamo se da će to biti jedan od načina za one koji su isključeni sa tržišta rada da vide kakve mogućnosti bi mogle postojati za njih.

Biće potrebno donijeti neke nedvosmislene odluke u vezi privrede. U julu, stručnjaci, međunarodne organizacije i građani jasno su napisali u Sporazumu za rast i zapošljavanje šta je to što smatraju da se treba uraditi u cilju pokretanja privrede, a uključuje smanjenje poreskih opterećenja na rad kako bi se olakšalo zapošljavanje novih radnika, povećanje otvorenosti i konkurentnosti na tržištu rada kako bi se olakšalo mladima i nezaposlenim osobama da pronađu posao i osiguralo da se trud isplati, smanjiti uslove i vrijeme koji su potrebni za pokretanje poslovanja, usvojiti unaprijeđen stečajni okvir tako da se preduzeća mogu brže restrukturirati, izraditi jasne, javne e-registre procedura za izdavanje dozvola i odobrenja, smanjiti broj povlaštenih penzija i povećati socijalnu pomoć za one kojima je zaista potrebna.

Sve to je osmišljeno kako bi se pomoglo građanima Bosne i Hercegovine da dobiju bolji životni standard. Isto je prepoznala i nedavna inicijativa Njemačke i Velike Britanije za Bosnu i Hercegovinu, u okviru koje Sporazum za rast i zapošljavanje ima istaknuto mjesto. Sada je na političarima u zemlji da djeluju.

Inicijativa Njemačke i Velike Britanije također uključuje potpisivanje obećanja za provedbu reformi. Postoji li način da se sankcioniraju neodgovorni lideri, čak i ako potpišu obećanje o ispunjenju obaveza?

Bilo da je riječ o dužnosnicima ili ne, svako treba poštovati ono što je potpisao! Vrlo je važno da nakon nedavnih izbora Bosna i Hercegovina ne ostane u zastoju.

Nije korisno sada govoriti o „sankcijama“. U ovom trenutku je potreban novi duh za učinkovitu provedbu reformi, koje su ključne ne samo na putu zemlje u EU, već i radi značajnih poboljšanja života građana. Mislim da se trebamo usmjeriti na ono što želimo postići i uskladiti naše napore kako doći do tog cilja.

Koliko je pohlepa bh. lidera ta koja koči napredak zemlje?

Društva u kojima „pobjednik uzima sve“ dugoročno nemaju prosperiteta, a pohlepa nikada nije dobra stvar. Pogotovo jer su građani ti koji na kraju plaćaju cijenu.

Neću se upuštati u optuživanja, radije bih istaknuo da do sada nije bilo dovoljno političke volje u BiH da se ostvari napredak na ključnim pitanjima, pogotovo u europskim integracijama. I vidimo kakav je rezultat toga. To je nešto što se mora promijeniti za svačije dobro.
 
Izvještaj o napretku je pokazao da je razlog za smanjenje IPA sredstava neuspjeh u usvajanju koordinacijskog mehanizma i strategija na državnoj razini za pojedinačne sektore. Ukoliko BiH ne ispuni svoje obaveze do sljedećeg izvještaja, da li će EU objaviti imena odgovornih?

Izvještaj o napretku za Bosnu i Hercegovinu iz 2014. godine jasno navodi da se trebaju unaprijediti učinkovitost i funkcioniranje političkih institucija na svim razinama vlasti, te uspostaviti funkcionalan koordinacijski mehanizam o pitanjima vezanim za EU, uz utvrđeno učešće svih strana.
 
Usljed izostanka sektorskih strategija širom države, trenutačno postoje ograničeni apsorpcijski kapaciteti za učinkovito korištenje IPA II fondova u BiH, a samim time i BiH neće biti u situaciji da iskoristi pomoć EU u svim oblastima.
 
Za sredstava dostupna za period od 2014. do 2020. godine, proces će biti drugačiji nego ranije. Naime, ukoliko BiH ima sektorsku strategiju, moći će pristupiti EU fondovima. To je razlog zašto ukupna izdvajanja za Bosnu i Hercegovinu nisu objavljena još u septembru. Sada će obim sredstava koje će dobiti Bosna i Hercegovina ovisiti o ispunjavanju obaveza vlasti (poput funkcionalnog koordinacijskog mehanizma i sektorskih strategija širom zemlje).
 
Ponavljam, radije bih da se fokusiramo na obavljanje zadataka, a ne na igre pronalaženja krivaca.

Kako komentirate činjenicu da bh. stručnjaci ne mogu pobjeći iz sjene politike i kako komentirate imenovanja političkih dužnosnika na ključnu poziciju u Razvojnoj banci FBiH?

EU je uvijek podržavala i uvijek će pozivati na imenovanja i unaprjeđenja koja se temelje na stručnosti. Kvalificirani ljudi osiguravaju dobre rezultate neovisno o kojem sektoru je riječ Mislim da ima dosta primjera u Bosni i Hercegovini koji podržavaju ovu tezu i ne treba izdvajati samo jedan, pojedinačni primjer.

Sve u svemu, postoji previše prepreka za radna mjesta u Bosni i Hercegovini. Ovo pitanje je jedno od šest oblasti navedenih u Sporazumu za rast i zapošljavanje. Pristup radnim mjestima treba biti otvoren za svakoga, pogotovo za mlade ljude, te je potrebno ukloniti restriktivne prakse koje štite one koji već imaju posao i „zamrzavaju“ zapošljavanja na tržištu rada.

Bosna i Hercegovina treba donijeti niz reformi tržišta rada kako bi povećala stvaranje novih radnih mjesta, uključujući i revitalizaciju procesa kolektivnog pregovaranja, smanjenje negativnih poticaja za zapošljavanje te posebno promovirati uključivanje mlade populacije u radnu snagu.

Kako komentirate činjenicu da Tužilaštvo BiH vodi istragu protiv nepoznatih lica zbog opstruiranja provedbe presude Sejdić- Finci?

To je pitanje za Tužilaštvo BiH.

Kako komentirate slučaj Mostar? Postoji li mogućnost da građani sami odlučuju o gradu, umjesto da sudbina Grada ostane isključivo u rukama političkih stranaka, koji će riješiti probleme na višim razinama na uštrb Mostara i njegovih građana?

Mostar će ući u treću godinu bez Gradskog vijeća što je potpuno neprihvatljivo. Ovakva situacija predstavlja nedvojbeno kršenje građanskih prava i demokratskih načela. To prije svega ima negativan utjecaj na građane Mostara, ali kršenje europskih normi isto tako kompromitira cijelu BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ekonomski razvoj Mostara također se onemogućava ovakvim političkim zastojem. Umjesto da čine sve što mogu da privuku investicije, otvore nova radna mjesta i unaprijede životni standard, čini se da su vodeće političke stranke u Mostaru zadovoljne sa razvlačenjem ovakve neprihvatljive situacije u nedogled. Građani Mostara su dovoljno trpjeli i zaslužuju bolje.

Očekujemo od političkih stranka provedbu odluke Ustavnog suda o Mostaru, kako bi se pod hitno održali lokalni izbori. Građani i civilno društvo također imaju važnu ulogu. EU pruža kontinuiranu podršku nevladinim grupama da povećaju svoje kapacitete i postanu partner u političkom dijalogu. Također je važno da čujemo glas preduzeća i drugih profesionalnih grupa. Oni najbolje mogu artikulirati načine na koji je njihov posao otežan usljed političkog zastoja. Političari u gradu su stručnjaci u okrivljavanju „druge strane“ za probleme u gradu. Mislim da su i građani siti ove priče, a sada će zahtijevati od političara da sjednu za isti stol i postignu kompromis u interesu svih.

Zašto međunarodna zajednica pere ruke od Mostara?

Mogu shvatiti da su ljudi frustrirani što se situacija u Mostaru ne mijenja. Međutim, Europska unija nije odustala od Mostara. EU osigurava značajna ulaganja u razvoj i obnovu Mostara od rata do danas. Unatoč političkoj situaciji koja obeshrabruje investicije, nastavljamo provoditi nekoliko važnih projekata u gradu koji će poboljšati živote građana. Osigurali smo 2,3 miliona eura za izgradnju novog odlagališta otpada za grad, uključujući i najmodernije recikliranje. Nekih 8 miliona eura naših sredstava usmjereno je na projekat upravljanja otpadnim vodama koji će očistiti rijeku Neretvu, a priključili smo i nekoliko urbanih područja po prvi puta na odgovarajući kanalizacijski sistem. Također smo usmjereni na stvaranje novih radnih mjesta. Nedavno smo finansirali studiju kako razviti ogroman potencijal zračne luke Mostar, a Mostar je izabran za učešće u projektu EU vrijednom 1,3 miliona eura koji podržava razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Ovo su samo neki od projekata koje finansira EU i naše države članice u Mostaru. Mi ćemo i dalje ulagati u Mostar, ali trebaju nam partneri u lokalnoj samoupravi koji mogu raditi s nama na razvoju grada. To je razlog zašto međunarodna zajednica ostaje ujedinjena u svojem stavu da se treba na vrijeme postići sporazum između stranaka u cilju što hitnijeg održavanje izbora u Mostaru.

Da li je Europska unija poražena i možemo li reći da ljudska prava nisu primarni problem, budući da su se uslovi sada prebacili s pitanja Sejdić-Finci na ekonomske probleme?

Ne. Pristup koji su predstavile Njemačka i Velika Britanija u Berlinu podrazumijeva postepenost i tempiranje koraka na putu ka EU, ali sami koraci ostaju isti. Ovim se ne mijenjaju uslovi pristupanja u Europsku uniju i nije riječ o smanjenju standarda.

Ako će se Bosna i Hercegovina pridružiti Europskoj uniji i uživati u prednostima članstva, onda će morati ispuniti uslove za članstvo koji se primjenjuju na sve buduće članice. To i dalje uključuje rješavanje pitanja manjina koji su naglašeni u presudi Sejdić-Finci.

Sadašnji prijedlog odražava postojanje značajnog broja drugih važnih političkih, društvenih i ekonomskih reformi koje također treba provesti, a moguće ih je provesti prije nekih drugih stvari. Tražene su reforme koje bi imale praktične, pozitivne utjecaje na ljude u cijeloj zemlji. To su reforme za mnoge, a ne samo za neke, i uključuju stvaranje novih radnih mjesta u privatnom sektoru kako bi pomogli usporavanje iseljavanja mladih, ponudili nove mogućnosti za stvaranje bogatstva.

Kako komentirate postizborne koalicije i mogućnost ponovnog uspostavljanja platforme na političkoj sceni, koja bi, kao što je bio slučaj i u prethodnom sazivu, mogla opet unazaditi BiH i usporiti napredak?

Saziv budućih vlasti je očigledno stvar političkih stranaka u skladu s odgovarajućim procedurama. Ipak, nadamo se da se svi organi vlasti mogu formirati što je brže moguće kako bi se pozabavili najvažnijim pitanjima od interesa za građane, kao što su nezaposlenost i borba protiv korupcije.

Da li Europska unija ima plan B za Bosnu i Hercegovinu?

Bosna i Hercegovina je imala demokratske izbore prošlog mjeseca, a nakon formiranja nove vlasti, njihovi planovi su ti koji bi trebali biti od najvišeg interesa.

Što se tiče odnosa s Europskom unijom, put pristupanja EU je jedini plan. Vlasti se mijenjaju, ali ono što ostaje isto je da put u Europsku uniju vodi kroz reforme koje pomažu BiH u postizanju standarda uprave i ekonomskog razvoja zemalja članica EU-a.

Međunarodna zajednica ne podrazumijeva nametanje bilo čega ovoj zemlji i ti dani su prošli. Zakoni i odluke u BiH neće se donositi međunarodnim dekretima. Mi želimo da vaše nove vlasti vode proces, a mi ćemo podržati one koji otvaraju put za bolju budućnost.
 
Građani Bosne i Hercegovine žele bolji život, žele radna mjesta i žele svoju zemlju u Europskoj uniji, a to je ono što i mi želimo.