Ambasador Sorensen: Hvala vam svima, hvala što ste došli. Ovo će biti moja posljednja konferencija za novinare u ovom svojstvu. Zapravo sam se lomio da li da vam organiziram zabavu ili da održim konferenciju za medije iz razloga što je glavna svrha današnjeg obraćanja jedno veliko hvala vama za saradnju koju smo imali u protekle tri godine.

Zapravo, kada sam tek stigao, jedna od ključnih stvari je uključivala i razmatranje mogućnosti izgradnje partnerstva s vama budući da je vaš rad apsolutno neophodan u onome što mi iz ove zgrade pokušavamo učiniti. Rad medija uključuje izvještavanje, postavljanje pitanja, formiranje i osiguranje informiranog javnog mnijenja. U tom smislu, za mene osobno, ključno je uspostaviti odnos s vama i moram reći da se u tome neprevaziđeni. Nikada me niste prevarili, nisam ni ja vas, ali to sam vam i obećao od prvog dana. Ali također ste bili i dobar partner u naporima u komuniciranju poruke koju smo željeli uputiti u javnost.

Zajedno s institucijama, političkim strankama, civilnim društvom, socijalnim partnerima i tako dalje, svi vi imate vrlo važnu ulogu u onome što radimo. Želim reći, kao jedno od svojih zaključnih izjava, da je Bosna i Hercegovina europska zemlja. To je zemlja koja pripada unutar EU-a, to je zemlja koja pripada zajedno s nama. Da biste tamo i stigli, postoji nekoliko stvari koje treba uraditi i to je ono na čemu smo radili posljednje tri godine. Postoje određeni politički kriteriji, uključujući i pitanja kao što su presuda Sejdić-Finci i druge stvari. Postoje i određeni ekonomski kriteriji kojima se bavi ovo što vidite iza mojih leđa i danas.

To je ono na čemu sam radio u posljednje tri godine, ali zajedno sa mnom, a to je još jedna velika zahvala koju želim danas uputiti, stoji nevjerojatno posvećeno i kompetentno osoblje koje imate u ovoj zgradi. Mi smo jedna od najvećih delegacija koje EU ima. To vam mogu potvrditi sa sigurnošću, kao i što mogu potvrditi da su ovi ljudi među najboljima, ako ne i najbolji u svom radu. Mogli ste to i sami vidjeti, kada smo pokazali solidarnost tokom poplava. Nikada ranije niste mogli vidjeti Europsku uniju da djeluje takvom brzinom i učinkovitošću, kao što je to ovdje bio slučaj. Jednostavno nezabilježeno. A na tome zahvaljujem ovom osoblju koje je neumorno radilo, koje je prihvatilo moju metodologiju rada a koja u osnovi podrazumijeva svakodnevni rad, svakog sata, tokom dana i noći. Pitajte njih u koja doba su im stizali SMS-ovi i e-mailovi! Ali oni su to sve prihvatali u najboljem duhu, imajući u vidu samo jednu jedinu stvar, a to je da ova zemlja uđe u EU što je brže moguće. Dakle, puno im hvala na tome.

Tokom protekle tri godine smo vas bolje upoznali i vi ste nas bolje upoznali. Kada sam tek došao ovamo, bio sam iznenađen koliko je malo informacija prisutno u javnosti o tome šta mi to zapravo radimo i to je nešto što smo morali dosta objašnjavati. Ali ste vi pomogli u tom procesu. Hvala vam i na tome.

Ali sada još uvijek predstoji veliki zadatak. Mi smo spremni pomoći vam u tome. Neposredno prije izbora sam htio bolje razumjeti stavove stanovništva po ovom pitanju i potpuno je jasno da postoji jaz između očekivanja stanovništva i onoga što im je osigurano. 87% izbornog tijela smatra da se pitanja koja su njima važna ne odražavaju u aktivnostima na političkoj sceni u ovoj zemlji. To nije dobro. To je nepovezanost koju treba mijenjati. 78% istog tog biračkog tijela ne smatra da su aktivnosti u kontekstu privrede tamo gdje bi trebale biti. To nije dobro, jer to je ista ta nepovezanost koji treba mijenjati. I to su, naravno, zadaci koje ostavljam svom nasljedniku. No, još važnije, to je nešto na čemu trebaju raditi novoizabrane vlasti.

Ovo je dobar trenutak za mene da se oprostim jer će neko drugi doći na moje mjesto. Taj neko drugi će raditi s novim vlastima u novom mandatu, a koji će pred sobom imati isti zadatak. Ali sada je lakše nositi se s ovim zadaćama, u odnosu na prije tri godine. Naime, sada znate šta trebate učiniti, mi znamo šta možemo očekivati od vas, znamo gdje možemo pomoći i to je ono što nam je i zadatak da uradimo.

Dakle, još jednom – hvala vam što ste došli danas. Nisam vas očekivao u tako velikom broju. Hvala vam mnogo na dolasku, nastavite raditi kao što ste i do sada i molim vas da mog nasljednika prihvatite jednako korektno kao što ste i mene prihvatili. Molim vas da uspostavite jednako dobar odnos s tom osobom kao što ste ga uspostavili sa mnom. Sretno i vidimo se uskoro u Europskoj uniji.

TV1: Ambasadore Sorensen, znate li ko je Vaš nasljednik? Pominjalo se ime Jelka Kacina i u tom kontekstu neodobravanje predsjednika RS, Milorada Dodika. Ako možete, koliko će se neko u BiH uopće pitati ko će biti nasljednik?

Ambasador Sorensen: Ne znam ko će biti, a ne znam ni kada će doći. Imenovanje specijalnog predstavnika EU-a i šefa Delegacije odvija se u skladu s uobičajenim diplomatskim procedurama. Dakle, tako je kako je.

Radio BiH: Već tri godine ste ovdje. Odlazite li s dozom razočaranja i smatrate li da je u ovo proteklo vrijeme politika u BiH mogla biti razumnija i mogla postići konkretnije rezultate u smislu očekivanja EU-a od BiH, a svi znamo šta je to?

Ambasador Sorensen: Ne odlazim razočaran. Odlazim s osjećajem da je u nekim stvarima propuštena prilika. Nadao sam se da bismo mogli započeti pregovore ili barem biti vrlo blizu tome tokom mog mandata ovdje. To je taj neki osjećaj s kojim odlazim. Šteta je. Imali smo dogovor postignut, ali nije realiziran. Rekavši to, postoji nekoliko stvari, a tako je uvijek u politici i mnogim drugim aspektima života. Radite na nečemu naporno i ništa se ne događa i odjednom dođe veliki preokret. Mislim da će se ista stvar desiti i ovdje.

Dosta smo i pokrenuli po nekim pitanjima. Vjerujem da i ne pomaže puno što svake dvije godine imate izborni ciklus. Time se zapravo ubija mogućnost niza političkih pregovora. Druge zemlje imaju duže vremena. Osobno smatram da bi vam bilo bolje sa dužim izbornim ciklusom. To će vam dati više vremena da postignete politički kompromis koji trebate napraviti. Ali, opet, imate sistem takav kakav jeste. Možete ga mijenjati ako želite. Ali, vjerujem da postoje problemi koji se mogu i trebaju pokrenuti poput koordinacijskog mehanizma. Mislim, bili smo jako blizu, pa čak bih i išao tako daleko da kažem da smo imali sporazum postignut u ovim prostorijama, trebalo je da ga svi potvrde i par sati kasnije, dogovora više nije bilo. Ali to ne znači da dogovor neće doći. Znači da je jako blizu.

Vjerujem da ko god bude tu nakon formiranja vlasti sada, da će to biti prvi zadatak na kojem će trebati raditi, da se pokrene koordinacijski mehanizam kako bi osigurali sredstva EU. Ako govorimo o razočaranju, vjerovatno bi to bilo što ovo nije dogovoreno, jer sam vjerovao da jeste te noći kada smo završili sa sastankom.

BH Radio 1: Još jedno pitanje. Izbori su iza nas. Odlazite u najboljem ili najgorem trenutku za Bosnu i Hercegovinu, ne znamo još ko će biti u vlasti, ali znamo koje stranke su pobijedile na izborima. Neke političke snage su se promijenile. Da li Bosna i Hercegovina, iz vaše perspektive, sada kada odlazite, ima veće šanse za postizanje dogovora? Znamo da su se određene političke snage promijenile, tako da ipak ima nekih promjena u Bosni i Hercegovini.

Ambasador Sorensen: Mislite zato što ja odlazim da su bolje šanse? [Smijeh] Nemam ništa s tim. Mislim da odlazim u trenutku kada su ovi pregovori u toku i mislim da imaju dobru šansu da uspiju u formiranju vlasti. Ne vjerujem da Bosna i Hercegovina ima luksuz da ponovo potroši 11, 12 mjeseci, kao što je to bio slučaj zadnji put, na formiranje vlasti. Ali vjerujem – i tu vidim cjelovitu i temeljnu promjenu atmosfere – da je sada potpuno drugačija atmosfera, politički svako razumije da to jednostavno više nije to. Ne možete imati sistem kao što imate ovdje i onda imati takve zastoje u formiranju vlasti. Mislim da će se vlasti formirati brže nego prošli put. Mnogo brže nego prošli put.

RTRS: Kad pogledate unazad na svoje tri godine ovdje u BiH, šta bi naveli kao svoj najveći uspjeh, a možda i neku vrstu razočaranja? Pogledajte pregovore s brojnim političarima u BiH? S kim je najteže bilo pregovarati?

Ambasador Sorensen: Svi. Svi. [Smijeh]. Mislim, jedna od stvari koje sam pokušavao u ove tri godine je da ne bude ovdje riječ o meni. Nema ovo veze sa mnom. Nije bitno ko stoji ovdje pred vama u odijelu. Riječ je o Europskoj uniji. Riječ je o politici i politika ostaje ista bez obzira da li sam tu ja ili ne. I vidjet ćete to i sami, jer je i to jedno od naših najvećih postignuća. Jasno smo istakli i vama i građanima Bosne i Hercegovine da je naša želja da postanete dijelom Europske unije jedna od politika EU-a. Vaše obaveze da uradite dosta toga su stvar politike EU-a i to se ne mijenja bez obzira na to ko sjedi u ovoj stolici.

A velika je razlika možda i u načinu na koji su stvari ovdje shvaćane zbog drugačijeg istorijata u smislu EU politika. Tako je rečeno od strane 28 država članica koje mi izravno daju smjernice i to je ono što radim. Dakle, ovo je uspjeh, jer i vi to sada razumijete. Možete me maltretirati koliko god želite, ali je politika ta koja diktira rad. Kada su u pitanju stvari koje bih ja želio da su bile drugačije u odnosu na prethodni odgovor, volio bih da sam vidio uspostavljen  koordinacijski mehanizam, jer bi se time riješile, kao što sam to istakao nekima od vas koji su bili ovdje kada smo predstavljali Izvještaj o napretku, da se 80 do 85 posto problema u Izvještaju može riješiti uspostavljanjem koordinacijskog mehanizma. Zašto to onda i ne uradi? Mi znamo zašto.

No, to je ključna stvar, a kao što sam rekao vezano za pitanje ko mi je najteži – svi! To je politika. Tako je to. I ja sam odrastao s politikom u svojoj porodici kod kuće, to je jednostavno tako, meni to nije izvor frustracija, već naprotiv, meni je politika intrigantna, mislim da je interesantno, a to je vjerojatno i razlog zašto sam se odlučio za ovaj posao, umjesto da radim kao pravnik koji sam mogao biti. Jednostavno je tako. Nisam sklon frustracijama. Nemam taj gen u sebi.

Dnevni avaz: Pošto ste rekli da Vas možemo maltretirati, evo pitanja. Strukturni dijalog o pravosuđu s EU traje već godinama, a sada praktički možemo vidjeti situaciju u kojoj se pravni sistem ove zemlje raspada. Čelnici agencija za provedbu zakona tvrde, čak i tuže jedni druge, a čelnici državnog tužilaštva i suda se međusobno optužuju. Da li je to jedan veliki rizik za EU i koje je Vaše mišljenje o stanju pravosuđa i odnosima među pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Ambasador Sorensen: Seade, sada ću Vas iznenaditi i šokirati kada kažem da to apsolutno nije neuspjeh Europske unije. Naravno, da nije. Proces koji smo pokrenuli 2011. godine je pokrenut da bi Vama pomogao, da bi se pomoglo vašim vlastima u provođenju niza reformi, utvrđivanja koje su to reforme koje se trebaju provesti, podrška reformi koja je pokrenuta za pravosuđe. Rekao bih da je Bosni i Hercegovini sasvim jasno, a to je opet nešto što se provlači kroz Izvještaj o napretku, da cijeli niz tamo pobrojanih stvari ne bi ni bio tamo da se pravosuđe nije suočavalo s izazovima. S tim na umu, dosta je napretka ostvarenog u pravosuđu, ali je to sve jedan neprekidni  rad i nešto s čime ćemo nastaviti.

Kao što znate, po tome niste posebni. To je pitanje koje smo utvrdili za sve zemlje u regiji. Da se poglavlje o pravosuđu prvo otvara i posljednje zatvara u pregovorima. Jer to je jednostavno najveći izazov za sve zemlje. Dakle, znam da želite napraviti priču o tome ovdje s vremena na vrijeme, ali to nije, to jednostavno nije nešto po čemu ste jedinstveni. Pravosuđe je najteži dio i ne govorim to zato što sam pravnik, već zato što je ključno kao stvar od koje su društva satkana – da imaju pravosuđe koje je u potpunosti u skladu s Europskom unijom. To je jedan od izazova pred Vama, a mi smo tu da vam damo podršku. Još uvijek ima puno toga za napraviti. Još uvijek ima puno posla, pogotovo u građanskom pravu, imate niz pitanja vezanih za načine funkcioniranja vašeg pravosudnog sistema, ali niste posebni po tome. Žao mi je, ali jednostavno je tako.

Dnevni avaz: A šta je s odnosima između čelnika i institucija u pravosuđu …?

Ambasador Sorensen: Nije moje da komentiram loše odnose i kakvi su odnosi. Ove institucije trebaju funkcionirati na način kao i u društvima u kojima imate vladavinu prava iz kojih mi dolazimo i kojima se želite pridružiti. Dakle, ove stvari se moraju srediti i to je sasvim jasno. Ali, kao što ste mogli vidjeti u našem procesu proširenja, to je proces koji zahtijeva vrijeme, to je nešto što se mora uraditi i nećete me uvući u raspravu ko je rekao ovo ili ono jer nije zanimljiva. Stvar je u tome da je potrebna funkcionalnost. Morate osigurati da vladavina prava funkcionira u ovom društvu. To vrijedi za krivično pravo, za građansko, to će utjecati na korupciju i brojne druge stvari, a onda dolazite do pitanja koja su jako teška. Ali takav je proces proširenja, to je ono što se radi, to je proces kojim se zemlje reformiraju u moderna društva i to je ono gdje vas želimo vidjeti.
Puno vam hvala.