Kako biste ocijenili ovogodišnje Opće izbore u BiH? Da li su stvarno bili demokratski imajući u vidu da su mnogi imali pritužbe?

Europska unija je pozdravila svukupno uredno provođenje izbora, te također jasno naglasila potrebu ispitivanja svih tvrdnji o nepravilnostima. Želim pohvaliti veliki broj promatrača iz Bosne i Hercegovine koji su učestvovali, uglavnom u okviru koalicije civilnog društva „Pod lupom“. Također, zahvalni smo na radu promatračke misije OSCE-a/ODIHR-a, a Bosna i Hercegovina će se morati pozabaviti njihovim eventualnim preporukama.

Može li se opet desiti u BiH da građani čekaju duže vremena na formiranje vlasti na državnoj i entitetskoj razini?

Nadam se da ne može. Brzo formiranje vlasti na svim razinama je od ključne važnosti. Novoizabrane vlasti moraju nastaviti rješavati stvarne izazove s kojima se BiH suočava što je prije moguće. Prije svega ekonomski i socijalni problemi su ti koji ne mogu čekati. Sada je na izabranim vlastima da urade svoj posao u naredne četiri godine.

Koja su prioritetna područja na koja bi se trebala usmjeriti nove vlasti na svim razinama?

Naravno, tu su i neka dobro poznata pitanja. I građani BiH i Europska unija žele da ova zemlja postane članica EU. Svako istraživanje pokazalo je da građani žele bolji život, žele radna mjesta, bolje plate i penzije, dobre obrazovne i zdravstvene sisteme, snažnu borbu protiv korupcije.
 
Tako da sam mišljenja da svako ko radi u politici i institucijama ima odgovornost za pokretanje socijalne i ekonomske reforme koja će otvoriti nova radna mjesta, osigurati adekvatnije korištenje javnih sredstava i olakšati poslovanje. To je način za izgradnju većeg prosperiteta. S tim u vezi, očigledno postoji potreba za ostvarenjem napretka po pitanju obaveza u vezi sa Europskom unijom, a što uključuje okončanje diskriminacije u određenim aspektima izbora i postizanje sporazuma o koordinacionom mehanizmu tako da BiH može nastupati prema Europskoj uniji jedinstvenim glasom Ako se te stvari mogu realizirati, smatram da Bosna i Hercegovina može napredovati prvenstveno u smislu vlastitog blagostanja, a podjednako tako i na svom europskom putu.

Kako komentirate BiH nakon Vašeg angažmana na funkciji specijalnog predstavnika EU-a?

Imajući u vidu obim i sadržajnost djelovanja Europske unije u zemlji, ono što je važno je cjelokupni odnos između Europske unije i Bosne i Hercegovine, te cijeli moj tim, svakako ne samo ja.

Riječ je o suštinskoj i dubokoj povezanosti. Naime, Europska unija je najveći izvor finansijske pomoći u zemlji, a moj ured osigurava realizaciju tih sredstava. Od septembra 2011. godine, osobno sam potpisao 422 ugovora za projekte vrijedne nešto manje od 300 miliona eura. Trenutačno je u fazi implementacije 202 ugovora u ukupnom iznosu od gotovo 231 miliona eura.
 
Razvili smo vrlo jasnu i opsežnu komunikaciju između Bosne i Hercegovine i Brisela, uz mnogo bolje razumijevanje ovdje u zemlji o tome kako doista izgleda put u Europsku uniju. Vi sada bolje znate šta to podrazumijevaju europske integracije, a mislim da i mi radimo imajući u vidu situaciju i specifičnosti Bosne i Hercegovine.

Općenito, Europska unija je bila prisutna širom zemlje kroz naše posjete, naše urede u regijama, naša javna događanja i komunikacijske aktivnosti. Sve to govori u prilog postojanju stvarnog partnerstva koje se razvija između BiH i EU. Dobre stvari se dešavaju. Takvo snažnije partnerstvo je samo po sebi uspjeh.

Šta smatrate svojim najvećim uspjehom, odnosno najvećim neuspjehom kada je u pitanju BiH?

U posljednje tri godine razmatran je cijeli niz pitanja. Međutim, nakon razornih poplava koje su pogodile zemlju u maju, naš Ured je uložio značajan dio napora na rješavanje krizne situacije i njenih posljedica.

Naravno, Europska unija je odmah odgovorila putem Mehanizma za civilnu zaštitu. Zapravo je to i najveća operacija od uspostavljanja mehanizma. Spašeno je 3.000 ljudi, a 23 zemlje članice Europske unije osigurale su pomoć, uključujući vatrogasce, motorne čamce, helikoptere, pumpe i još mnogo toga. Tokom vanredne operacije, u Bosni i Hercegovini i Srbiji djelovalo je oko 800 humanitarnih radnika.

Sada smo u fazi provedbe Programa EU za oporavak od poplava, vrijednom 42 miliona eura i osobno sam jako zadovoljan načinom i dinamikom provedbe. Program predviđa obnovu 4.000 stambenih jedinica za oko 14.000 ljudi, stotinu lokalnih puteva i mostova, 90 obrazovnih institucija, deset vodovodnih i kanalizacionih objekata, tri zgrade općinske uprave, četiri centra za socijalni rad te četiri doma zdravlja. Također, u 24 općine koje su najteže pogođene poplavama predviđena je podrška malim i srednjim preduzećima za ponovno pokretanje poslovanja uz zadržavanje oko 2.000 radnih mjesta.

Ovih dana sam prisustvovao otvaranju škola i obdaništa. Pravo je priznanje i osjećate se kao da stvarno nešto mijenjate kada možete predstaviti obnovljene i moderne obrazovne sadržaje za djecu u Bosni i Hercegovini.

Također bih istakao Popis stanovništva i domaćinstava. Mnogi su nam rekli da popis ne može biti proveden. Ali, zajedno sa tri zavoda za statistiku, popis je sada proveden!
 
Naravno, svi smo se nadali da će Bosna i Hercegovina ostvariti bolji napredak u procesu integracija nego što je to slučaj. Ali, neophodan je angažman obje strane! Nadam se da će Bosna i Hercegovina brzo riješiti postojeći zastoj.

Prema Vašem mišljenju, da li bi bilo dobro za BiH da koalicije na svim razinama vlasti formiraju iste političke stranke i da li bi se BiH u tom slučaju brže kretala na svom europskom putu?

Svakako da smo svjesni medijskih istupa različitih političkih stranaka o formiranju vlasti na svim razinama, ali mi se ne bavimo formiranjem političkih koalicija u Bosni i Hercegovini. Građani su glasali za svoje političke predstavnike i političke stranke će raspravljati o budućim koalicijama. Bosna i Hercegovina bi trebalo da dobije nove vlasti što je prije moguće, jer ih čeka mnogo važnog posla.

Da li je međunarodna zajednica bila previše uključena u izborni proces u BiH, jer su mogli čuti i takvi komentari?

Ja mogu govoriti isključivo u ime Europske unije i smatram da je Unija angažirana na odgovarajući način. 12. oktobra imali smo veliku grupu izbornih promatrača u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a i sȃm sam posjetio biračka mjesta. Sve to doprinosi transparentnosti procesa.

Šta očekuje Vašeg nasljednka ovdje i šta bi po Vašem mišljenju trebali biti njegovi prioriteti?

Kada jednom odete, onda je gotovo. Ne bih se usudio utvrđivati plan rada za svog nasljednika. Ustvari, mislim da je pravi posao u rukama vlasti u Bosni i Hercegovini i to da ispune očekivanja građana, pogotovo nakon izbora.

Želio bih istaknuti da se suočavate s izrazito ozbiljnom ekonomskom situacijom. To je glavni prioritet. Biće potrebno donijeti neke jasne odluke. U julu, stručnjaci, međunarodne organizacije i građani su naveli konkretne mjere u Sporazumu za rast i zapošljavanje za koje smatraju da trebaju biti provedene kako bi se pokrenula privreda. Konkretnije, mjere uključuju smanjenje poreskih opterećenja na rad kako bi se olakšalo zapošljavanje novih radnika; povećanje otvorenost i konkurentnost na tržištu rada kako bi se olakšalo mladima i nezaposlenima da pronađu zaposlenje i kako bi se osiguralo da se trud isplati; smanjenje potrebnih uslova i vremena potrebnog za pokretanje poslovanja; unapređenje stečajnog okvira za brže restrukturiranje preduzeća; izrada jasnih i javnih e-registara procedura za izdavanje dozvola i odobrenja; smanjenje broja povlaštenih penzija i povećanje socijalne pomoći za one kojima je zaista potrebna.

Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija tražio je od Vas da pokažete uplatnicu s donatorskim sredstvima za poplavljena područja, navodeći da sredstva nisu upućena, te također upitao koje su to vlasti navodno iskoristile donatorska sredstva za popunjavanje budžetskih rupa jer su takve tvrdnje dolazile iz međunarodne zajednice, pa čak i od EU-a?

Europska unija nije iznosila takve tvrdnje. Mi možemo govoriti i govorimo isključivo o vlastitim sredstvima, odnosno prvih 42 miliona eura sredstava za oporavak, koje upravo realiziraju UNDP, UNICEF i IOM. Prema mom shvatanju, sredstva MMF-a i Svjetske banke su prebačena u BiH. Ostali bilateralni donatori su spremni prebaciti sredstava nakon što domaće vlasti definiraju relevantne kriterije za raspodjelu. Neovisno o organizaciji donatorske konferencije od strane Europske komisije, zajedno s Francuskom i Slovenijom, vlasništvo nad koordinacijom donatorskih sredstava očigledno je u rukama domaćih vlasti i u tom smislu, zadovoljni smo što je BiH održala koordinacijski sastanak donatora 16. oktobra.

Nedavno je Europska komisija objavila godišnji Izvještaj o napretku za koji mnogi kažu da je najgori do sada. Neki domaći dužnosnici ističu da EU ima velika očekivanja od BiH, te da Brisel treba preuzeti dio odgovornost za zastoj. Prema mišljenju domaćih dužnosnika, vidljivo je da u Izvještaju odgovornost za većinu problema leži u Federaciji BiH. Kako to komentirate?

Ovogodišnji Izvještaj o napretku za Bosnu i Hercegovinu je potpuno jasan – zemlja kao jedna cjelina je ostvarila jako ograničen napredak u rješavanju političkih kriterija i nije prevladala zastoj u procesu europskih integracija, dok većina ostalih zemalja u regiji odlučno napreduje.

Ovakvo žalosno stanje je najvećim dijelom uzrokovano nedostatkom kolektivne političke volje na strani vodstva u cjelini. Potrebno je unaprijediti učinkovitost i funkcionisanje političkih institucija na svim razinama vlasti, te hitno uspostaviti funkcionalan mehanizam koordinacije o pitanjima koja se tiču Europske unije, sa određenim učešćem svih.

Europska unija je tu i spremna je pružiti podršku i pomoć. Ali, moramo vidjeti i istinsku zajedničku odlučnost iz Bosne i Hercegovine da se prepreke prevladaju.