Evropska unija je odigrala ključnu ulogu u postizanju historijskog sporazuma u Parizu gdje je 195 zemalja pristupilo novom univerzalnom, pravno obavezujućem klimatskom sporazumu.

U ambicioznom i izbalansiranom sporazumu, prvom velikom multilateralnom dogovoru u 21. vijeku, izložen je akcioni plan za globalnu borbu protiv štetnih klimatskih promjena ograničavanjem globalnog zagrijavanja na ispod dva stepena celzija.

Ovaj sporazum je rezultat višegodišnjih napora međunarodne zajednice na usvajanje univerzalnog multilateralnog sporazuma o klimatskim promjenama. Nakon Protokola iz Kjota koji nije usvojio dovoljan broj zemalja i neusvajanja sporazuma u Kopenhagenu 2009, EU je gradila široku koaliciju razvijenih i zemalja u razvoju kako bi ostvarila pozitivne rezultate na konferenciji u Parizu. Sporazum iz Pariza šalje jasan signal investitorima, preduzećima i tvorcima politika o tome da je prelazak na čistu energiju neminovan, te da se mora odustati od fosilnih goriva.

Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je izjavio: „Svijet se danas ujedinio u borbi protiv klimatskih promjena. Ovo je posljednja slamka spasa i šansa da budućim generacijama ostavimo u naslijeđe stabilniji svijet, zdraviju planetu, pravednija društva i prosperitetnije ekonomije. Ovaj cjeloviti sporazum će voditi svijet ka čistijoj energiji. Sporazum, osim toga, predstavlja uspjeh i za samu Evropsku uniju. Mi smo već dugo lideri u borbi protiv klimatskih promjena, a sporazum iz Pariza je našu ambiciju prenio na čitav svijet. Želim da se zahvalim šefu pregovaračkog tima EU, komesaru Miguelu Ariasu Cañeteu i njegovim saradnicima koji su danonoćno radili na postizanju sporazuma, a zahvaljujem im se i na tome što je Evropska unija zbog njihovog rada do kraja pregovora zadržala centralnu ulogu. Ponosan sam na sve vas.”

Komesar EU za energetiku i klimatska pitanja Miguel Arias Cañete je rekao: „Ovaj sporazum znači veliku pobjedu za Evropu. Međutim, ono što je još važnije, ovaj sporazum je pobjeda za međunarodnu zajednicu. Evropa je predvodila napore na postizanju ambicioznog i pravno obavezujućeg sporazuma u Parizu. Naši ključni ciljevi, odnosno petogodišnji ciklus revizije i transparentnost, utkani su u sporazum. Sporazum potvrđuje i globalnu posvećenost pružanja podrške onima kojima je pomoć potrebna. Uspjeli smo. Sada treba ispuniti data obećanja. Evropa će i dalje biti na čelu napora za prelazak na čistiju energiju.”

Tekst Sporazuma iz Pariza:

http://unfccc.int/documentation/documents/advanced_search/items/6911.php?priref=600008831 (trenutno dostupan na engleskom jeziku)

Klimatski sporazum iz Pariza

Sporazum iz Pariza treba da premosti aktuelne politike i klimatsku neutralnost do kraja vijeka. Vlade su u Parizu postigle sporazum o cilju, posvećenosti i solidarnosti.

Cilj: Vlade su se složile oko dugoročnog cilja, odnosno da će ograničiti globalno zagrijavanje na ispod dva stepena celzija u odnosu na predindustrijski period i da će se truditi da ograniče rast temperature na 1,5 stepena celzija, jer će se na taj način u velikoj mjeri smanjiti rizici i uticaj klimatskih promjena. Sporazum poziva na obuzdavanje emisija štetnih gasova, uzimajući u obzir da će zemljama u razvoju trebati više vremena da preduzmu mjere za brzo smanjivanje emisija štetnih gasova u skladu sa najboljim naučnim praksama. Prije i tokom konferencije, države su objavile sveobuhvatne akcione planove za smanjenje emisija. Ukupan broj od 185 namjeravanih nacionalnih doprinosa za ublažavanje klimatskih promjena koji su pripremljeni prije konferencije ipak nije dovoljan za postizanje osnovnog cilja. Međutim, sporazum otvara put za postizanje ovog cilja.

Posvećenost: Da bi ova zajednička ambicija bila realizovana, vlade su se dogovorile da na svakih pet godina definišu još ambicioznije ciljeve u skladu sa naučnim preporukama. Radi transparentnosti i nadzora, složile su se da jedna drugu izvještavaju o tome kako napreduju u realizaciji ciljeva. Globalna revizija će se odigravati na svakih pet godina. Sistem za transparentnost i odgovornost na globalnom nivou će bilježiti napredak ka postizanju dugoročnog cilja.

Solidarnost: EU i druge razvijene zemlje će nastaviti da podržavaju mjere za ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje emisija štetnih gasova, kao i mjere za jačanje otpornosti zemalja u razvoju na posljedice klimatskih promjena. Druge zemlje su potaknute da ovakvu podršku pružaju na dobrovoljnoj osnovi. Zemlje u razvoju će dobiti veću međunarodnu podršku za prilagođavanje posljedicama klimatskih promjena. Razvijene zemlje namjeravaju nastaviti sa naporima za mobilizaciju 100 milijardi dolara godišnje do 2025. kada će biti definisan novi zajednički cilj.

Gubici i šteta

Sporazum iz Pariza sadrži i član na temu gubitaka i štete koji nastaju kao posljedica klimatskih promjena. Države su prepoznale potrebu za saradnjom i unapređenjem razumijevanja, aktivnosti i podrške u različitim oblastima poput sistema za rano upozoravanje, pripremljenosti za vanredne situacije i osiguranja od rizika.

Akcioni plan Lima-Pariz

Akcioni plan Lima-Pariz, inicijativa peruanskog i francuskog predsjedništva konferencije koja za cilj ima preduzimanje mjera od strane velikog broja zainteresovanih strana, okupio je nezapamćeni broj zemalja, gradova, preduzeća i članova civilnog društva koji žele pojačati saradnju kako bi podržali provođenje novog sporazuma. Inicijativa je pokazala da je svijet spreman usmjeriti napore ka borbi protiv klimatskih promjena čak i prije stupanja sporazuma iz Pariza na snagu 2020. godine. Tokom dvije sedmice koliko je trajala konferencija, predstavljen je i niz inovativnih inicijativa.