U Europskoj uniji, 31 milion radnih mjesta ili više od 14% od ukupnog broja zaposlenih ovisi o izvozu u treće zemlje, a svaka dodatna milijarda eura izvoza podržava  dodatnih 14.000 radnih mjesta širom EU.

Važnost trgovinskih sporazuma u podršci i jačanju privrede EU istaknuta je u izvještaju Europske komisije, koji je poslužio kao temelj za diskusiju između država članica na ovosedmičnom neformalnom sastanku ministara trgovine u Rigi.

Godišnji izvještaj o provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) između EU i Južne Koreje, predstavljen je danas i sadrži dodatne potvrde o doprinosu trgovine privredi. U izvještaju se navodi da je izvoz roba iz EU u Koreju porastao za 35% od 2011. godine, tokom prve tri godine ugovora. Izvoz potpuno liberalizirane robe, poput mehanizacije, električnih aparata, odjeće i većine hemikalija, povećan je ukupno za 46%, a izvoz za djelomično liberaliziranu robu za 37%, što čini ukupno 4,7 milijardi eura dodatnog izvoza iz EU svake godine. Izvoz EU je povećan u svim sektorima, posebno za automobile, gdje je gotovo udvostručen (do 90%), kao i transportnu opremu (do 56%).

„Sporazum između EU i Južne Koreje je odličan primjer zašto nam je potrebna slobodna trgovina. Sporazum je dao poticaj trgovini i stvorio nove poslovne mogućnosti na brzorastućem istočno-azijskom tržištu“, navodi europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström. „Ovo potvrđuje da su europske kompanije i potrošači dobro pozicionirani kako bi imali koristi od povećanja međunarodne trgovine, jer je EU najveći svjetski izvoznik i uvoznik”.

Treći godišnji izvještaj o provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje na snazi je od jula 2011. godine i predstavlja do sada najambiciozniji trgovinski sporazum koji EU provodi. Prvi je iz nove generacije sporazuma o slobodnoj trgovini, dalekosežniji je od svojih prethodnika, a također je i prvi trgovinski sporazum koji je EU zaključila s nekom azijskom zemljom.

Podaci pokazuju da je u prve tri godine sporazuma, izvoz roba EU u Koreju porastao je za 35%, sa 30,6 milijardi eura u godini prije stupanja Sporazuma na snagu na 41,5 milijardi eura. Bez trgovinskog sporazuma na snazi, za sadašnju razinu izvoza EU u Koreju, europske kompanije bi samo u prošloj godini morale platiti 1,6 milijardi eura dažbina.

Izvoz EU u Koreju za potpuno liberaliziranu robu porastao je za 46%, što je porast od preko 35% u ukupnom izvozu. Također uvoz robe iz Koreje koja je potpuno liberalizirana prema Sporazumu o slobodnoj trgovini bilježi dvocifreno povećanje od 21%.

Među sektorima koji su imali najviše koristi su mehanizacija i aparati, koji čine gotovo 34% ukupnog izvoza EU u Koreju i povećanje za više od 23%. Izvoz transportne opreme povećan je za više od 56% nakon stupanja Sporazuma na snagu. Izvoz motornih vozila u Koreju porastao je za 90%, sa 2 milijarde eura u godini prije stupanja Sporazuma o slobodnoj trgovini na snagu na 3,8 milijardi eura u trećoj godini provedbe.

Udio izravnih stranih ulaganja u Koreji 2013. godine iznosio je 32,6 milijardi eura, a korejska izravna strana ulaganja u EU iznosila su 18,9 milijardi eura.

Uvoz EU iz Koreje ostao je uglavnom stabilan tokom istog razdoblja, iako je zabilježeno povećanje od 6% u trećoj godini Sporazuma odnosu na prethodnu godinu.

Premda trgovina cvjeta, biće potrebno osigurati kontinuiranu pozornost za cjelovitu provedbu Sporazuma, kako bi se osiguralo da izvoznici uživaju očekivane koristi slobodne trgovine. EU je predložila dalja poboljšanja Sporazuma kako bi naši izvoznici mogli koristiti svoje tradicionalne centre u trećim zemljama, poput Singapura i Hong Konga, prilikom izvoza u Koreju u okviru Sporazuma, umjesto da moraju izravno slati robu na korejsko tržište kako bi imali koristi od sporazuma. Drugi primjer za dalje poboljšanje Sporazuma ima za cilj osigurati da roba koja ponovno ulazi u Koreju nakon popravka u EU bude izuzeta od plaćanja carine.

Izvještaj pročitajte ovdje.

Kako trgovinska politika i regionalni trgovinski sporazumi podržavaju i jačaju privredu EU

Dokument koji je predstavljen na ovosedmičnom ministarskom vijeću analizira mogući doprinos trgovinskih sporazuma između EU i njezinih trgovinskih partnera za povećanje broja radnih mjesta i rast u Europi. EU ima ambiciozan bilateralni plan koji bi mogao nadopuniti multilateralni trgovinski sistem, inače usmjeren na WTO. Prema izračunu iz ovog dokumenta, uspješno zaključenje trenutačnih bilateralnih pregovora moglo bit povećati BDP EU-a za više od 2% ili 250 milijardi eura.

U Europskoj uniji, 31 milion radnih mjesta ili više od 14% od ukupnog broja zaposlenih ovisi o izvozu u treće zemlje, a svaka dodatna milijarda eura izvoza podržava  dodatnih 14.000 radnih mjesta širom EU, dodaje se u ovom dokumentu. Ovo su općenito poslovi za kvalificiraniju i bolje plaćenu radnu snagu nego u ostatku privrede. Milioni radnih mjesta vezanih za trgovinu uključuju maloprodaju, veleprodaju, upravljanje lukama, logistiku i prijevoz.

Dokument pročitajte ovdje.