Govor povjerenika EU Johannesa Hahna na sastanku ministara vanjskih poslova i transporta u okviru konferencije zapadnobalkanske šestorke (“Western Balkans’ 6”)

Ministri,

Izuzetno sam sretan što sam danas ovdje sa vama na ministarskom sastanku u okviru “Western Balkans’ 6”, prvom od kad sam preuzeo svoju dužnost u novembru.

Želim se zahvaliti našim domaćinima što su se ponudili da organizuju ovaj sastanak. Ovo je prvi put da se sastanak ovakvog formata organizuje u Prištini i to savršeno odražava inkluzivnu prirodu naše saradnje.

Također je važno da naša saradnja bude učinkovita. Stoga se nadam da ćemo danas postići sporazum o osnovnoj transportnoj mreži u regionu.

Dobro razvijena i međusobno povezana infrastruktura ključ za privredni rast

Poštovani gosti,

Na današnji dan prije 198 godina u Velikoj Britaniji je počela sa radom prva putnička željeznička linija u svijetu. To se nije desilo u Londonu, kao što biste mogli očekivati, već u južnom Velsu, a ta pruga je povezivala luku Svonsi sa njenim nerazvijenim zaleđem omogućivši tako ljudima pristup radnim mjestima, tržištima i novim mogućnostima. 

Ta ista jednostavna lekcija od prije dva stoljeća vrijedi i danas, možda više nego ikad: dobro razvijena i međusobno povezana transportna i energetska infrastruktura ključni je pokretač ekonomskog rasta, stvaranja radnih mjesta i privlačenja novih investicija.

Međutim, ima i nekih drugih, upozoravajućih lekcija za naučiti.  Kao prvo, ta željeznica je imala pogon na konjsku vuču, što baš nije najbolji izbor za 21. stoljeće. Drugo, prestala je s radom nakon par godina zbog pojave konkurencije u naplati putarine.
Iz ovih primjera možemo vidjeti da niti jedan projekat, niti jedna transportna politika ne mogu funkcionisati samostalno.

Zbog toga je cilj transportne politike Evropske unije zatvoriti praznine između transportnih mreža zemalja članica te ukloniti uska grla koja još uvijek otežavaju neometano funkcionisanje  unutrašnjeg tržišta.

Sporazum o osnovnoj mreži od vitalnog značaja

Glavni element ovog poduhvata čini osnovna transportna mreža koja povezuje sve glavne gradove, važne privredne centre i veće luke. Ove prioritetne saobraćajne veze će postati dio osnovne mreže samo ako se zemlje članice obavežu na realizaciju svih relevantnih investicija i primjenu drugih „mekih“ mjera do 2030. godine. 

Osnovna mreža stoga uključuje fokusiranje na najvažnije interkonektore te osiguravanje da sve države imaju neophodna fiskalna i budžetska sredstva da projekte dovrše na vrijeme. Ovo uzajamno obavezivanje čini ovaj proces kredibilnim.

Cilj stoga nije imati najveću moguću regionalnu osnovnu mrežu, već se usredsrediti na najvažnije segmente koji bi se mogli implementirati u razumnom vremenskom okviru. Mi ne želimo „grandiozne planove“, mi želimo „dobre planove“.

Uzajamna posvećenost je suštinski temelj. Ona osigurava dodatnu vrijednost ovom procesu i pruža neophodnu garanciju svakoj zemlji da će se njena ulaganja isplatiti. A svaka zemlja će znati da njeni susjedi dijele istu posvećenost istoj osnovnoj mreži. 

To je okvir u koji želimo povezati Zapadni Balkan, ne samo kroz fizičku vezu, putem cesta i željeznica, već i u političkom i pravnom smislu.

Ako regionalnu osnovnu mrežu pripojimo Sporazumu o osnivanju transportne zajednice, ona će postati pravno obavezujuća za države Zapadnog Balkana, kao i za one u EU, čime će kredibilnost čitavog procesa biti dodatno ojačana.

Jedinstveni sektorski izvori finansiranja

Govorio sam o potrebi izrade realnih planova ali i mi, također, moramo biti realni kada gledamo kako će se ti planovi finansirati.

Javni fondovi su ograničeni a trebamo dobiti maksimalnu vrijednost za svaki euro koji potrošimo. Kako bismo ostvarili rezultate u najvažnijim ulaganjima, i što prije donijeli stvarne koristi, potrebno je da se pažljivo odaberu prioriteti i istraže svi mogući izvori finansiranja, uključujući i privatni kapital.

U tom smislu, rad nacionalnih investicijskih odbora će biti od suštinske važnosti. Oni na jednom mjestu okupljaju ministarstva finansija, nadležna resorna ministarstva, Komisiju, međunarodne finansijske institucije (IFI) i glavne aktere iz privatnog sektora. Oni će biti odgovorni za uspostavljanje jedinstvenog sektorskog izvora finansiranja sa najrelevantnijim investicijskim projektima koji će se u zemlji finansirati tokom srednjoročnog perioda.

Ima mnogo lekcija koje se mogu naučiti od postojećih nacionalnih investicijskih odbora. Kasnije tokom jutarnje sesije ćemo imati priliku da više čujemo o iskustvima Srbije sa sektorskim izvorima finansiranja.

Podstičem vas da crpite najveću moguću inspiraciju iz ove dobre prakse kao i iz drugih pozitivnih iskustava koja se mogu naći širom Evrope i regiona. 

Postizanje dogovora o ovom pristupu i metodologiji poslalo bi jasan signal – vašim kompanijama, vašim građanima i potencijalnim investitorima – da ste odlučni da jačate ekonomiju na Zapadnom Balkanu tijesno sarađujući i radeći u zajedničkom interesu.

Kredibilne sektorske strategije i jedinstveni izvori sektorskog finansiranja su jednako važni nama kao i drugim investitorima. Oni će biti preduslov za pristupanje izvorima finansiranja iz IPA fondova koje je namijenjeno većem broju zemalja za sufinansiranje ulaganja.

Dodavanje vrijednosti infrastruktirnim investicijama

Dozvolite mi da naglasim i važnost dodavanja vrijednosti ovim investicijama. Lako je misliti o povezvanju u smislu „hardware-a“, mostova, raskrsnica i slično. Ali ja bih naglasio da, kao i kod kompjutera, hardware-u treba „software“ da bi učinkovito funkcionisao. A, što je bolji software, to je lakše maksimalno iskoristiti potencijal hardware-a. 

Da navedem jedan primjer: primjena EU standarda u oblasti sigurnosti puteva će povećati dodatnu vrijednost investicija u infrastrukturu i povezanost.

Dobici će biti još veći ako se ovo kombinuje sa efikasnijim graničnim prelazima. Očigledno je da nema mnogo smisla ulagati ogromna sredstva u najmodernije puteve i željeznice ako će se kamioni ili vozovi zaglaviti na graničnim prelazima.

Dobra vijest je da se značajna poboljšanja u pogledu skraćenja vremena transporta mogu prilično brzo postići uz relativno niske troškove. S tim u vezi, radujem se kasnijoj prezentaciji o zajedničkoj saradnji nadležnih organa vlasti na graničnom prelazu Elez Han.

Govorio sam o uspostavljanju osnovne transportne mreže. Ovo odražava značaj i obim zadatka koji je pred nama. Ali agenda za povezivanje nije ograničena samo na transport. U sektoru energetike, Smjernice za transevropsku energetsku infrastrukturu utvrđuju zajednička pravila za blagovremeni razvoj i interoperabilnost prioritetnih saobraćajnica. 

Projekti od interesa za Energetsku zajednicu

I ovdje nam treba strateški pregled i jasan prioritet koji imaju Projekti od interesa za Energetsku zajednicu (PECI).

Sa Sekretarijatom Energetske zajednice radimo na utvrđivanju kratke liste najvažnijih projekata.

A što se tiče energetike, kao i u slučaju transporta, poslovanje u okviru EU kompatibilnih pravila, kao što su razdvajanje komunalnih usluga ili omogućavanje pristupa trećim stranama, predstavljat će ključni element agende za povezivanje.  

Naredni koraci i samit u Beču u augustu

Na početku svog izlaganja izrazio sam  nadu da bismo danas ovdje mogli postići sporazum o osnovnoj mreži. Takav sporazum bi utro put narednim koracima.

Povjerenica Bulc i ja se radujemo što ćemo 21. aprila u Briselu biti domaćini vašim premijerima. To će biti prilika da se sporazumu, koji danas namjeravamo postići, dâ politička potvrda na najvišem nivou. 

Ovakva politička posvećenost bit će snažan signal našeg uzajamnog angažovanja na agendi povezivanja.

Kada politička posvećenost bude potvrđena, možemo tada početi raditi na tome da tu posvećenost pretočimo u akciju.

U junu bismo iskoristili skup pod nazivom „TEN T dani“  (Trans-European Network-Transport, ili TEN-T – transevropska transportna mreža), koji će se održati u Rigi, da  organizujemo poseban ministarski sastanak WB6 kako bismo se dogovorili o imenovanju koordinatora za koridore.

Ovi koordinatori će pomoći da se organizuju diskusije na kojima će svi relevantni akteri raditi na utvrđivanju kratkoročnih regulatornih i operativnih poboljšanja kao i prioritetnih ulaganja koja se tiču prekograničnih puteva i uskih grla na svakom od proširenih koridora.

Najzad, u augustu bismo iskoristili samit u Beču kako bi prezentovali spisak konkretnih investicionih prioriteta u energetskoj i transportnoj osnovnoj mreži. Spisak bi sadržavao gotove projekte koji su već uključeni u Investicijski okvir za Zapadni Balkan, a što bi dalo jasan doprinos agendi povezivanja.

Naravno da je ove projekte potrebno finansirati. Kao prvi korak, do 130 miluona eura iz IPA II fondova će biti na raspolaganju iz multi-državnog programa 2015, kao grant sredstva sufinansiranja, kako bi se ovi projekti pokrenuli zajedno sa kreditnim sredstvima Evropskih finansijskih institucija. 
 
Snažna posvećenost unapređenju povezanosti u regionu

Kažem „prvi korak“ jer sam snažno posvećen unapređenju povezanosti unutar ovog regiona kao i između regiona i Evropske unije. Mi smo spremni da u tom smislu izdvojimo čak 1 milijardu eura iz IPA II fondova.

Ovo je značajan napor i sa odgovarajućom kreditnom politikom može donijeti znatna poboljšanja u smislu povezanosti u regionu te ojačati konkurentnost, što bi vodilo ekonomskom rastu, otvaranju radnih mjesta i stvarnim poboljšanjima životnih uslova svih onih koji žive na ovim prostorima.

Ja sam posvećen ovom cilju, a znam da ste i vi, ali da bi se on postigao mi moramo zajedno raditi.

Posvećenost s vaše strane znači fokusiranje na ključne investicijske prioritete (osnovna mreža) i uspostavljanje kredibilnog mehanizma planiranja i finansiranja u formi jedinstvenih sektorskih izvora finansiranja.

Ovo također podarazumijeva i osiguranje fiskalnog kapaciteta za preuzimanje potrebnih kredita kako bi se svi projekti implementirali na vrijeme.

A ja ću s vama raditi na provedbi reformi koje su kompatibilne sa EU standardima, kako bismo osigurali najbolje regulatorno okruženje za provedbu i funkcionisanje ovih projekata.

Iz ovoga je jasno da je agenda za povezivanje usko povezana s ekonomskim upravljanjem i to Programima ekonomskih reformi koje su nam vaše Vlade predstavile početkom godine.

Račnam na to da ćete snažno primijeniti sve strukturne mjere koje su sadržane u tim reformskim programima. Od nas ćete dobiti maksimalnu podršku kako biste to ostvarili.

Ministri,

Pokušao sam istaknuti sve izazove koji se odnose na povezivanje i koji stoje pred ovim regionom, onako kako ih ja vidim, i ponuditi svoju opredijeljenost i podršku Evropske komisije u njihovom prevazilaženju.

Biću veoma zahvalan na vašem mišljenju o ovim izazovima kao i na sugestijama o tome kako vam možemo više pomoći te izazove i prevaziđete. A ja apelujem na vas da ovo sagledate na konstruktivan način i pretočite to u stvarnost.

Hvala vam.

Europa.ba