Pred Međunarodni dan žena (8. mart), Evropska komisija potvrđuje svoje obaveze kako će se boriti protiv rodne nejednakosti u EU. Prema novom Eurobarometru, objavljenom danas, velika većina građana (76%) vjeruje kako borba protiv nejednakosti između muškaraca i žena treba biti prioritet za EU. Prema posljednjim podacima Eurostata, jaz u plaćanju muškaraca i žena stagnira još jednu godinu – satnica jedne žene je za 16,4% manja of satnice muškarca. Godišnji Izvještaj o jednakosti žena i muškaraca Komisije, objavljen takođe danas, ukazuje kako još nije riješen problem jednakosti žena bez obzira na postignut napredak.
“Evropa me smije sebi dopustiti neiskorištenost potencijala od 50 procenata stanovništva. Bez obzira što su jednake mogućnosti za muškarce i žene postale realnost, pred nama je još uvijek dug put. Na svaki euro koji zaradi muškarac u Evropi, žena i dalje zarađuje samo 84 centi. Žene i dalje nisu dovoljno zastupljene na rukovodnim mjestima, kako u poslovnom okruženju tako i u politici. A što je najgore, jedna od tri žene je iskusila fizičko i seksualno nasilje. Ovo je neprihvatljivo. Obavezujem se da ću se baviti ovim izazovima i nastojati ostvariti opipljive rezultate”, rekla je Vĕra Jourová, EU Komesar za pravosuđe, pitanja potrošača i rodnu jednakost.
Ključni nalazi Eurobarometra obuhvataju:
• Oko devet od deset Evropljana (91%) se slaže da je neophodna borba protiv nejednakosti između muškaraca i žena za uspostavu pravednijeg društva. Sličan omjer građana (89%) se slaže da će jednakost između muškaraca i žena pomoći ženama da postanu ekonomski nezavisnije.
• Nasilje nad ženama (naročito seksualno nasilje) i jaz u plaćanju spolova su dvije oblasti koje EU mora hitno rješavati, prema 59% odnosno 53% Evropljana.
Izvještaj o jednakosti muškaraca i žena za 2014. godinu ukazuje da je nejednakost, mada se smanjio ovaj jaz tokom prethodnih decenija, u svojoj ukupnosti porasla u Državama članicama, a i između njih, a izazovi opstaju u kritičnim oblastima:
• Za svaki sat rada, žena zaradi u prosjeku 16,4% manje od muškarca. Ova brojka prelazi 20% u Češkoj Republici, Austriji, Estoniji i Njemačkoj. Zatvaranje jaza u plaćama i penzijama po spolovima je frustrirajuće sporo. Penzije su dostigle 39%. Žene se i dalje više koncentriraju u manje plaćenim sektorima.
• Prevalenca rodno zasnovanog nasilja ostaje alarmantno visoka. Trećina žena u EU je izjavila kako je pretrpila fizičko i seksualno nasilje. Više podataka je dostupno u EU Pregledu podataka o nasilju nad ženama, koji objavljuje EU Agencija za fundamentalna prava.
• Jaz rodnih razlika po pitanju zapošljavanja i pozicija na kojima se donose odluke se smanjio tokom prthodnih godina, ali žene i dalje čine manje od četvrtine članstva u upravnim odborima u kompanijama, mada čine gotovo polovinu zaposlene radne snage (46 %). Takođe, obim rodne jednakosti značajno varira između Država članica i još uvijek nije stigao do svih grupa. Manjkave politike o ravnoteži između privatnog života i karijere ometaju zapošljavnaje žena, a time i potencijal za ekonomski rast.
• Žene imaju veći stepen obrazovanja (preko 60% tek diplomiranih su žene), ali su značajno manje zatupljene u oblastima i karijerama vezanim za nauku, tehnologije, inžinjerstvo i matematiku, na istraživačkim i višim pozicijama na svim nivoima obrazovanja, uključujući i visoko obrazovanje.
EU djeluje u pravcu poboljšanja rodne jednakosti:
• EU je donijela specifične preporuke za države i koristi prilike za sufinansiranje sa Evropskim strukturalnim i investicionim fondovima kako bi promovirala zapošljavanje žena, investicije u institucije predškolskog obrazovanja i njege, pristupačnu durogoročnu njegu i smanjenje destimulativnih poreskih olakšica za radne žene. (Vidi Izvještaj o jednakosti između muškaraca i žena za 2014. godinu, poglavlje 1)
• EU pruža podršku specifičnim akcijama, kao što su kampanje nacionalnih vlada za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i projekti nevladinih organizacija na terenu. (Vidi Izvještaj o jednakosti između muškaraca i žena za 2014. godinu, poglavlje i usvojeni zakoni i praktične mjere o pravima žrtava (vidi MEMO/15/4465 i IP/15/3045) za zaštitu žena i djevojaka od rodno zasnovanog nasilja).
• Svi muški članovi Evropske komisije su pružili podršku UN kampanji #HeforShe u nastojanju da rodna jednakosti bude na dnevnom redu i muškaraca i žena. Ovo upravo ukazuje na snažnu podršku Komisije jačanju ženskih prava i osnaživanja žena. Kampanja UN žena On za nju poziva na aktivnije uključivanje muškaraca u borbi protiv ove diskriminacije, budući da oni imaju glavnu ulogu u izmjeni društvenih normi koje utiču na žene.
• Komisija takođe slavi izvanredne žene poduzetnice koje su tržištu ponudile svoje inovativne ideje. U ponedeljak, 9. marta, Carlos Moedas, Komesar za nauku, istraživanje i inovacije, objaviće 3. izdanje EU nagrade za žene inovatore čime će javno odati počast tri izuzetne žene i inspirisati druge da krenu njihovim stazama.
Naredni koraci
Komisija će nastaviti raditi sa Državama članicama, NVO i drugim učesnicima kako bi se ostvarila ravnoteža na svim nivoima po pitanju rodne jednakosti, jačajući i konsolidirajući uspjehe iz prošlih vremena, a u isto vrijeme boreći se sa novim izazovima koji su u godinama pred nama. Fokus će biti na “završetku nezavršenog posla” kako bi se zatvorio ovaj jaz u plaćanju, zapošljavanju, penzijama, pozicijama na kojima se donose odluke, te kako bi se ukinulo rodno zasnovano nasilje.
Latvijsko predsjedavanje će staviti na sto zaključke Vijeća o jazu u penzijama između muškaraca i žena, što će doprinijeti oblikovanju odgovora politike na ovo pitanje. Prijedlozi propisa kao što su Direktiva o ženama u odborima ili Direktiva o porodiljskom odsustvu majke moraju se sada dogovoriti u Vijeću ministara iz svih Država članica i Evropskom parlamentu, kako bi postali zakon. Države članice će takođe izvijestiti o poduzetim mjerama za unapređenje transparentnosti plaćanja. Sve ovo slijedi Preporuke o transparentnosti jednakog plaćanja Komisije, čime se Državama članicama po prvi put daje paket mjera za borbu protiv ovog problema.
