Povjerenik Evropske unije regionalnu politiku Johannes Hahn danas je najavio paket pomoći vrijedan skoro 47 miliona eura koji je Evropska komisija predložila za Sardiniju (Italija), Kefaloniju (Jonski otoci, Grčka), Sloveniju i Hrvatsku, nakon što je krajem 2013. i početkom 2014. niz prirodnih katastrofa pogodio ta područja.

Predložena pomoć Italiji, u iznosu od 16,3 miliona eura, predstavlja odgovor na velike poplave u novembru 2013., dok je 3,7 miliona izdvojeno za Grčku kako bi se pokrili  troškovi uzrokovani jednim većim i nekoliko naknadnih, manjih zemljotresa u Kefaloniji i na Jonskikm otocima, u periodu januar-mart 2014. Tokom januara i februara 2014., i Slovenija i Hrvatska su bile ozbiljno pogođene snježnim olujama te im je dodijeljena pomoć u vrijednosti 18,4, odnosno 8,6 miliona eura.

Povjerenik Hahn, koji nadgleda rad Fonda i koji je potpisao današnji prijedlog, izjavio je: „Ova odluka odražava samu svrhu ovog Fonda, a to je solidarnost sa državama članicama i našim susjedima nakon prirodnih katastrofa, kada im je ona i prijeko potrebna. Evropski Fond solidarnosti pomaže tim zemljama da ponovno stanu na vlastite noge i povrate stabilnost koja je ugrožena ozbiljnim štetama u privrednim sektorima kao što je turizam, ili uništenjem osnovne infrastrukture. Predloženi iznos pomoći omogućit će Italiji, Grčkoj, Sloveniji i Hrvatskoj da se oporave od katastrofa koje su ih zadesile, te da nadoknade troškove spašavanja u pogođenim područjima“.

Zatim je dodao: “Radi se o konkretnim iznosima usmjerenim na rješavanje trenutnog i direktnog učinka prirodnih katastrofa. Osim toga, kroz evropske strukturne i investicijske fondove podržava se ukupni razvoj ovih regija. Usmjeravanjem sredstava u cilju podrške poslovanju, istraživanju i inovacijama, informaciono-komunikacijskim tehnologijama, i privredi s niskim nivoom emisije ugljika, ovim se regijama može omogućiti da katastrofu pretvore u priliku za razvoj održivog privrednog modela zasnovanog na lokalnim prednostima i karakteristikama“.

Ovu pomoć, u okviru Evropskog fonda solidarnosti, još trebaju odobriti Evropski parlament i Vijeće. Ako bude odobrena, pomoć će u određenoj mjeri pokriti troškove nastale usljed prirodnih nesreća, koje su snosili državni organi u tim četrima državama članicama. Ova podrška će naročito pomoći da se obnove ključna infrastruktura i usluge, omogući nadoknada troškova hitnih i spasilačkih operacija, te olakša podmirivanje dijela troškova raščišćavanja u područjima pogođenim katastrofama.

Dodatne informacije

Sardiniju (Italija) su 18. i 19. novembra 2013. pogodile obilne padavine i mnoge rijeke su se pri tom izlile prouzrokujući poplave i klizišta. Kuće, preduzeća i poljoprivredne grane pretrpile su ogromne štete, a poremećene su i u prekidu bile glavne i lokalne saobraćajne veze i ključne mreže javne infrastrukture. U svom izvještaju o poplavama Italija je navela da je 16 osoba izgubilo život, više od 1,700 lica je raseljeno, a jedna osoba je nestala. Italija procjenjuje da će oporavak putne infrastrukture i mreže snabdijevanja trajati duže od dvije godine.

Na grčkom otoku Kefaloniji, 26. januara 2014. zemljotres jačine 5,8 stepeni prema Richteru pogodio je područje sjeveroistočno od Agrostoliona, a osjetio se i na susjednim Jonskim otocima te na cijeloj teritoriji Grčke. U sedmicama i mjesecima nakon toga područje je i dalje podrhtavalo, uz znatne posljedice po okoliš i infrastrukturu. U svom izvještaju Grčka je navela da na otoku treba srušiti nekih 100-tinjak kuća, dok su na hiljade drugih pretrpile oštećenja i u njima se privremeno ne može živjeti, što je primoralo stanovnike da spavaju u šatorima, na brodovima i u privremenom smještaju. Također, škole i obdaništa su bili zatvoreni do sredine februara, a usljed stijena i klizišta koji su se obrušavali i zatrpavali puteve, mnoge ceste su bile neprohodne. Zemljotres je znatno uticao na društvenu infrastrukturu i poduzetničke aktivnosti na Jonskim otocima koji su poznati po svom kulturnom naslijeđu, a ozbiljno su narušene i pripreme za ljetnu sezonu u sektoru turizma.

Krajem januara ove godine Sloveniju i Hrvatsku su pogodile neke od najgorih zimskih oluja u posljednjim desetljećima. U Sloveniji je skoro polovina alpskih šuma oštećena usljed leda (šteta se procjenjuje na 214 miliona eura), dok je svako četvrto domaćinstvo ostalo bez električne energije jer su se pod teretom snijega rušili električni vodovi i drveće. Slovenačke vlasti su izvijestile o ozbiljnim oštećenjima elektrana, javnih i privatnih objekata, preduzeća i saobraćajne mreže. Usljed teških uslova i oštećenja naponskih vodova bez električne energije je ostalo 120,000 domaćinstava, što predstavlja 15% ukupnog stanovništva Slovenije.

Slično tome, Hrvatsku, a naročito njene sjeverozapadne i sjeverne dijelove uz Jadran, pogodile su teške poplave u kojima je oštećena osnovna infrastruktura, kao i privatna i javna imovina. Hrvatska je izvijestila da je njenih pet županija pogođeno poplavama: Primorsko-goranska, Karlovačka, Sisačko-moslovačka, Varaždinska i Zagrebačka. Usljed velike težine leda koji je okovao drveće i infrastrukturu, stabla su pucala a drveće rušilo, a zbog leda debljine oko 10 centimetara bili su prekinuti i neki električni vodovi. Glavni putevi su bili neprohodni, a nestanak struje i vode u brojnim domaćinstvima uticao je na svakodnevni život građana i funkcionisanje javnih ustanova i preduzeća. Osim toga, vlasti u Hrvatskoj su izvijestile da je više od 56 000 hektara šume oštećeno, od čega je skoro 10 000 hektara uništeno.

Fondu solidarnosti je u 2014. godini ukupno dodijeljeno530,604 miliona eura (500 miliona po cijenama iz 2011.). Kako bi se uzele u obzir manje godišnje alokacije uvedene u 2014. (500 miliona eura i eventualni ostatak iz prethodne godine u poređenju s milijardom eura prije toga), te kako bi se spriječila rana potrošnja ukupnih sredstava iz Fonda, maksimalni financijski doprinos za pojedinačnu katastrofu ne smije prevazići dvije trećine godišnje alokacije Fonda – što u 2014. iznosi 353, 736 miliona eura.
Fond solidarnosti Evropske unije (EUSF) osnovan je s ciljem pružanja finansijske pomoći državama članicama EU te državama pristupnicama nakon valikih prirodnih katastrofa. Fond je osnovan nakon velikih poplava koje su pogodile područja centralne Evrope u ljeto 2002.

Revidirana Uredba o Fondu solidarnosti EU stupila je na snagu 28. juna i njome se pojednostavljuju postojeća pravila tako da se sada pomoć može brže isplaćivati nego što je to bio slučaj ranije. Države članice će od 2015. moći po prvi put koristiti plaćanja unaprijed.

Više informacija

Decisions: EU Solidarity Fund
EUSF Reform: Press Release and MEMO/13/723
Twitter: @EU_Regional @JHahnEU