Evropska komisija je danas službeno pokrenula novu EU strategiju za Jadransku i Jonsku regiju u vidu Komunikacionog i Akcionog plana, čija je svrha da omogući da 70 miliona stanovnika iskoristi prednosti bliske saradnje u regiji. To podrazumijeva, na primjer, poticanje pomorske ekonomije, održavanje morskog okoliša, dovršavanje transportnih i energetskih veza i unapređivanje održivog turizma.
 
Strategija također pruža dragocjenu priliku za buduće članice i kandidate Evropske unije da rade zajedno s EU članicama, doprinoseći integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

Ovo je prva velika EU „makro-regionalna strategija” s tako velikim udjelom zemalja koje nisu članice EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija), a koje sarađuju s članicama EU-a (Hrvatska, Grčka, Italija i Slovenija). Strategija se u prvom redu odnosi na mogućnosti pomorske ekonomije – „plavi rast”, kopneno/pomorski promet, energetsko povezivanje, zaštitu okoliša i održivi turizam – sektore koji igraju ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju ekonomskog rasta u regiji. Početna tačka je Pomorska strategija za Jadransko-Jonsko more koju je Komisija usvojila 30. novembra 2012. i koja je sada ugrađena u Strategiju.

Evropski komesar za Regionalnu politiku Johannes Hahn izjavio je sljedeće: „Saradnja u svrhu suočavanja sa zajedničkim izazovima i poticanja zajedničkog potencijala itekako se isplati. Jadransko-jonska će biti treća evropska makro-regionalna strategija. Kako bi ona postigla željeni efekat, obuhvaćene zemlje trebaju izvući pouke iz iskustava Strategije za regiju Baltičkog mora i Strategije za Dunavsku regiju, naime, važnost fokusiranja na prioritete uz snažno političko vodstvo. U regiji u kojoj su se dogodili neki od najvećih nedavnih sukoba u Evropi, Jadransko-jonska strategija donosi saradnju između EU-a i susjednih zemalja i može imati važnu ulogu u poticanju integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.”

Maria Damanaki, komesarka za Pomorstvo i ribarstvo: „Izazovi u pomorstvu s kojima se srećemo u Jadranskoj i Jonskoj regiji nisu jedinstveni za samo jednu zemlju: od prekomernog ribolova do zagađenja, gustoće prometa, transportnih veza i sezonskog turizma: jedini ispravan način za suočavanje s tim problemima je jedinstveno i usklađeno djelovanje. Budući da mnoga od tih područja imaju potencijal rasta, Akcioni plan za Jadransku i Jonsku regiju može potaknuti izlazak iz krize i ekonomski oporavak te regije.”

Po dvije zemlje u paru – jedna EU članica i jedna koja nije EU članica – koordinirale su razvoj svakog elementa Akcionog plana:

1. Grčka i Crna Gora: „Plavi rast”,
2. Italija i Srbija: „Povezivanje regije” (transportne i energetske mreže),
3. Slovenija i Bosna i Hercegovina: „Kvalitet okoliša”,
4. Hrvatska i Albanija: „Održivi turizam”.

Uz to, izgradnja kapaciteta, kao i istraživanje, inovacije i razvoj malih i srednjih preduzeća aspekti su koji se preklapaju. Prilagođavanje klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje te upravljanje rizicima od nepogoda su horizontalna načela za sva četiri stuba.

Pozadina

Evropsko vijeće je 13.-14. decembra 2012. zatražilo je od Komisije da predstavi Strategiju EU za Jadransku i Jonsku regiju do kraja 2014., na temelju iskustava Dunavske regije i regije Baltičkog mora. Nova Strategija uzima u obzir rezultate on-line javnih konsultacija s dionicima koje su se odvijale između septembra 2013. i januara 2014., kao i diskusije sa završne Konferencije sudionika Strategije u Ateni 6.-7. februara 2014. Vijeće je obaviješteno i očekuje se da će EU vodstvo u Evropskom vijeću, pod italijanskim predsjedanjem, uvesti ovu strategiju krajem ove godine.
 
U izvještaju o evaluaciji iz 2013, Komisija preporučuje da se nove makro-regionalne strategije koncentriraju na nekolicinu dobro definiranih ciljeva i da se ti ciljevi implementiraju putem jasnog Akcionog plana.

U Izvještaju iz 2014. o upravljanju makro-regionalnim strategijama nalaze se i preporuke za jačanje političkog vodstva i vlasništa država i dionika.
EUSAIR strategija ne donosi dodatna EU sredstva, ali treba pokrenuti i ujednačiti postojeće EU i nacionalno finansiranje te privući privatne investitore. Evropski strukturni i investicioni fond (ESIF), kao i Instrument za predpristupnu pomoć (IPA), doprinijet će implementaciji strategije.

Primjeri projekata koje treba razviti u okviru svakog stupa:

1) Plavi rast
•    Redovna procjena zaliha za održivo upravljanje ribarstvom
•    Pronalazak zajedničkog pristupa prostornom planiranju mora iz regija pomoću Planiranja pomorskog prostora u Jadransko-jonskoj regiji (ADRIPLAN)

2) Povezivanje regije
•    Unapređenje Sistema izvještavanja o prometu u Jadranskom moru (ADRIREP)
•    Poboljšanje pristupa susjednim obalnim područjima i otocima
•    Uklanjanje prepreka za prekogranične investicije u energetske mreže

3) Kvalitet okoliša
•    Razmjena najboljih praksi u upravnim organima pomoću Jadranske mreže zaštićenih područja – AdriaPAN
•    Na temelju CleanSea projekta, daljnje razvijanje povoljnih mjera i pravila upravljanja u svrhu očuvanja čistoće, zdravlja i produktivnosti evropskih mora

4) Održivi turizam
•    Ubrzanje pristupa finansijama za pokretanje poslova u turizmu

Dodatne informacije:
 
Komunikacioni i akcioni plan EU strategije za Jadransku i Jonsku regiju

Ususret EU strategiji za Jadransku i Jonsku regiju

EU makro-regionalne strategije

Studija saradnje u Jadranskom i Jonskom moru
 
Brošura o Plavom rastu (podaci prema zemljama i morskom području)

Twitter: @EU_Regional @JHahnEU – @MariaDamanakiEU
#EUSAIR

Pitanja i odgovori o Strategiji za Jadransku i Jonsku regiju (EUSAIR)