Proširenje i Zapadni Balkan: Šta je sljedeće?

Gospodo ministri, uvaženi gosti, dame i gospodo,

Dopustite mi da se zahvalim Ministarstvu vanjskih poslova Austrije na pozivu da vam se danas obratim, kao i na tome što su domaćini ovom važnom događaju.  Prije 100 godina pokrenuta je jedna od najvećih katastrofa koja je ikada pogodila Evropu.  Poslije dešavanja iz Sarajeva, Prvi svjetski rat odnio je živote 17 miliona ljudi.

Tragično je što se trebao desiti još jedan svjetski rat prije nego su evropski narodi okrenuli stanicu historije i počeli polagati temelje zajedničke budućnosti.  Počevši od Zajednice uglja i čelika, nakon čega je osnovana ekonomska zajednica šest zemalja, postepena proširenja su od Evropske unije učinila najuspješniji mirovni projekt, koji sada ima 28 zemalja članica i više od 500 miliona građana.

Ovo putovanje nije završeno.  Solunska deklaracija iz 2003. godine još je jednom istakla nedvojbenu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.  I opet, ovo je bio odgovor na krvoproliće do kojeg je došlo nakon raspada bivše Jugoslavije.  Nije bilo nikakve dvojbe.  Deklaracija je jasno navela da je budućnost Balkana u Evropskoj uniji, a tu je perspektivu od tada dosljedno ponavljalo i Evropsko vijeće.

Dame i gospodo,

Naša politika proširenja i dalje postiže uspjehe u smislu širenja zone mira, prosperiteta i stabilnosti u Evropi:

•    ulaskom dobro pripremljene Hrvatske u Evropsku uniju, prve zemlje koja je uspješno prošla Proces stabilizacije i pridruživanja;

•    započinjanjem pregovora o pristupanju sa Crnom Gorom i Srbijom; i

•    postizanjem sporazuma između Srbije i Kosova o normalizaciji odnosa, što je otvorilo put za razgovore o pristupu sa Beogradom, kao i pregovore o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa Prištinom.

Ovo su historijska postignuća kojima se Evropska unija može s pravom ponositi, i stoga ne predstavlja iznenađenje to što je uloga koju proširenje ima u održanju stabilnosti i mira u Evropi, potvrđena 2012. Godine, kada je Evropskoj uniji dodijeljena Nobelova nagrada za mir.

U tom kontekstu, osjećam veliko zadovoljstvo i ponos što Evropska unija, unatoč izazovima koji su se, između ostalog, pokazali u rezultatima nedavno održanih evropskih izbora, i dalje predstavlja inspiraciju ljudima izvan Unije.  To nije samo zbog obećanja boljeg i bogatijeg života, nego, prije svega, zbog vrijednosti koje zastupa i za koje se bori Evropska unija.

Dame i gospodo,
iako je proširenje povećalo područje mira i stabilnosti u Evropi, u isto vrijeme je došlo do pojave mnoštva sumnji u nivo spremnosti novih zemalja članica.  Zato sam, u svom mandatu, sebi za prioritet dao dalje jačanje kredibiliteta procesa proširenja.  Time što smo proces učinili strogim ali pravičnim, dali smo prednost temeljnim stvarima, fokusirajući se na vrijednosti i principe, uključujući poštivanje temeljnih ljudskih prava i slobodu izražavanja.

Prije dvije godine koncentrirali smo se na prvi od tri stupa koji nose cijeli ovaj proces – vladavinu zakona, koja je u srcu politike proširenja.  Naš novi „pristup“ znači da se nedostaci koji postoje u svakoj zemlji rješavaju rano i dosljedno kroz cijeli proces pristupanja, a napredak u ovom području određuje ukupnu brzinu procesa pristupanja.

Prošle godine smo dodali i drugi stup – ekonomsko upravljanje i konkurentnost i rast, od čega se očekuje da učvrsti plan reformi u svim zemljama i učini ih održivima.  Konačni cilj je postizanje onoga što je stvarno važno – stvaranje okruženja koje bolje pogoduje investicijama, rastu i otvaranju radnih mjesta.

Ove godine naš je fokus na trećem i posljednjem stupu nove priče o proširenju, koji se odnosi na jačanje demokratskih institucija i javne uprave, sa stavljanjem jačeg naglaska na potrebe građana i poslovne zajednice.  Nećemo prihvatiti proces koji se svodi samo na označavanje kvadratića; potrebno je uspostaviti čvrstu praksu i konkretne rezultate na terenu.  To je jedini način da se osigura da zemlje kandidati budu sasvim spremne kada uđu u Evropsku uniju.

Gledajući unaprijed, ja vidim tri prioriteta za proširenje:

1.    nastavak procesa koji smo započeli prije četiri godine, a koji se odnosi na jačanje kredibiliteta i političkog aspekta proširenja, kao i približavanja koristi od proširenja građanima;

2.    postizanje da dvije politike koje su pratile Evropsku uniju od samog početka – proširenje s jedne strane i produbljivanje EU integracija sa druge – nastave svoje međudjelovanje i u budućnosti se međusobno osnažujući, u korist Evropske unije u cjelini; i

3.    rast i jačanje kroz proširenje, s ciljem bolje pripreme za suočavanje s posljedicama i iskorištavanje prilika koje nosi globalizacija.

Dame i gospodo,

vrata Evropske unije ostaju otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.  Svi se slažemo da je to jedini način da se osiguraju stabilnost i mir u ovoj regiji Evrope, koji je već predugo opterećen konfliktima.  Uvjeti za prelazak preko praga su jasni.  Sad je na političkim liderima da ispune očekivanja svojih naroda i provedu potrebne reforme – ne zbog Evrope, nego zbog svih građana.

Na Balkanu je kresnula iskra koja je zapalila Prvi svjetski rat.  Sada, 100 godina kasnije, trebamo se čvrsto držati opredjeljenja da integriramo sve zemlje Zapadnog Balkana u porodicu Evropske unije, kako bismo ih čvrsto i održivo usidrili u mir i stabilnost.

Ovom prilikom podsjećam i na druge zemlje u našem susjedstvu u kojima se dešavaju sukobi i nasilje. Trebamo naći načina da lekcije naučene iz ratom poharane historije Evrope primijenimo i na njih.

Hvala.