ERA izvještaj o napretku: „Jedinstveno tržište“ bliže istraživanjima, ali još uvijek neprimjenjivo u realnosti

Evropska komisija je 23. septembra predstavila prvu sveobuhvatnu analizu stanja na “jedinstvenom tržištu” za istraživanja, ili Evropskog istraživačkog prostora (ERA). Izvještaj pruža činjenični temelj za procjenu napretka u ciljanim područjima kao što su otvoreno i nepristrano zapošljavanja istraživača ili bolje širenje naučnih spoznaja. Analiza pokazuje da je određeni napredak postignut, ali da čak i istraživačke institucije koje postižu vrhunske rezultate i dalje imaju spornih pitanja koje trebaju riješiti do 2014. kada ističe rok za ERA-u, naveli su čelnici EU.  Također postoji  izrazit jaz između najboljih i najgorih izvršioca (MEMO/13/807). Evropska povjerenica za istraživanja, inovacije i nauku Máire Geoghegan-Quinn je istakla: “Ovaj izvještaj pokazuje da još uvijek ima puno posla za napraviti. Ulaganje u istraživanje i razvoj je neophodno ali mi trebamo potpuno funkcionalan sistem za istraživanja i inovacije koji će omogućiti najbolje korištenje novca. Ono što trebamo je da sve države članice EU i svi oni koji su uključeni u istraživanje i fondove za istraživanja naprave značajnu podršku za ERA-u.”

Iako se kroz izvještaj naglašava da je napredak ostvaren u svim ciljanim područjima, također je istaknuto nekoliko problematičnih područja, uključujući:

  1. Državne investicije u istraživanje i razvoj kao udio ukupne državne potrošnje opada u nekim državama članicama;
  2. Nacionalni istraživački programi djeluju prema različitim pravilima, na primjer izvještavanje, što otežava transnacionalnu istraživačku saradnju;
  3. Razvoj i uvođenje infrastrukture kao što su vrlo jaki laseri ili iznimno veliki teleskopi, bilo je spriječeno zbog financijski, upravljačkih i političkih barijera, čak često nacionalni propisi ili visoki ulazni troškovi spriječavaju naučnike iz drugih država članica da im pristupe;
  4. Otvorene, transparentne prakse zapošljavanja koje se temelje na zaslugama još uvijek se ne primjenjuju široko za sve istraživačke pozicije. Zapravo, više od polovice radnih mjesta nisu bili objavljeni na evropskoj razini putem EURAXESS portala za zapošljavanje. To samo zaustavlja mobilnost istraživača i može zapravo da znači da najbolja osoba nije uvijek bila odabrana;
  5. Gender nejednakost znači da je talenat žena istraživača izgubljen i da je u ovom području ERA-e napredak bio najslabiji;
  6. Relativno nekoliko istraživača u Evropi su zaposleni u industriji, a ostali naučnici nisu bili dovoljno pripremljeni za tržište rada.

ERA se bazira na tome da omogući istraživačima, istraživačkim institucijama i kompanijama da prave bolje poteze, natječu se i sarađuju preko granica. To bi ojačalo sisteme istraživanja zemalja članica, povećalo njihovu konkurentnost i omogućilo im da zajedno rade efektnije kako bi se izborili sa svim velikim izazovima.

Čelnici EU su više puta naglasili važnost upotpunjavanja ERA-e, postavljajući rok do 2014. godine u zaključcima Evropskog vijeća iz februara 2011. i marta 2012. godine. Izvještaj je objavljen godinu dana nakon usvajanja komunikacija “Ojačano partnerstvo Evropskog istraživačkog prostora za izvrsnost i rast”, koji je identificirao akcije koje države članice trebaju poduzeti kako bi se postigla ERA. Izvještaj pruža činjeničnu osnovu za detaljnu procjenu ERA-e koja će se provediti u periodu do 2014. godine. Prijedlozi Komisijeusmjereni su na  ERA pet ključnih prioriteta gdje u kojima se treba ostvariti napredak:

  1. povećana učinkovitost nacionalnih istraživačkih sistema;
  2. poboljšana trans-nacionalna saradnja i natjecanje, uključujući utvrđivanje i učinkovito djelovanje ključnih istraživačkih infrastruktura;
  3. otvorenije tržište rada za istraživače;
  4. ravnopravnost spolova  u organizacijama koje obavljaju i vrše odabir straživačkih projekata, i
  5. optimalna cirkulacija i prijenos naučnih spoznaja, uključujući i digitalna sredstva.

Podaci u Izvještaju o napretku ERA-e objedinio podatke iz nekoliko izvora, posebno informacije koje su uključene u Nacionalne Programe Reformi 2013. godine, kao i popis mjera identificiranih od strane Instituta za buduće i tehnološke studije Joint Research Centre. Komisija je također provela istraživanje o financiranju istraživanja i organizacijama koje provode istraživanja u svim zemljama članicama i zemljama povezanim s EU-ovim programom istraživanja, a taj podatak je dopunjen kroz MORE 2 studiju i Istraživački izvještaj 2013, objavljenom 2013. godine zasebno na EURAXESS portalu. Popis mjera dopunili su u većini slučajeva od državna tijela na zahtjev Komisije.

Europa.ba