Lejla Hadžić je rođena 1982. godine u Zvorniku. Diplomirala je na Pravnom Fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje trenutno pohađa i II ciklus studija – Krivičnopravni smjer. Tokom studija volontirala je u Direkciji za evropske integracije, te u Zajedničkoj komisiji za sigurnosti i odbranu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Od 2006. godine zaposlena je u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine – Sektor za međunarodnu saradnju i evropske integracije. Bila je sekretar Pregovaračkog tima (Pravda, sloboda i sigurnosti) Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Trenutno je sekretar Strukturiranog dijaloga o pravosuđu i ostalim pitanjima vladavine prava odnosno Pododbora za pravosuđe i unutrašnje poslove. U februaru je posjetila Brisel i Starsburg u okviru EU programa posjetitelja (EUVP) koji ima za cilj omogućiti mladim liderima, potencijalnim liderima u vladi, politici, medijima i drugim oblastima iz zemalja koje nisu članice EU da posjete institucije Evropske unije te povećaju uzajamno razumijevanje između stručnjaka iz zemalja van EU i njihovih EU kolega.

Koji je cilj posjete Briselu i EUVP Programu i kakav je dojam posjeta ostavila na Vas?
U okviru EUVP programa sam imala niz sastanaka sa predstavnicima institucija Evropske unije: Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Vijeća EU, te Evropske službe za vanjsko djelovanje. Uzimajući u obzir da se evropskim integracijama bavim već nekoliko godina, ovu posjetu sam iskoristila za produbljivanje svog znanja o radu i funkcionisanju Evropske unije, kako u oblasti donošenja odluka, tako i u kreiranju politika djelovanja i saradnje sa zemljama kandidatima u njihovom pristupanju Evropskoj uniji.

Zajednički harmonizirani razvoj zemalja članica je jedna od ideja Evropske unije koja me oduvijek fascinirala uzimajući u obzir napore, rad i trud, koji trbaju biti uloženi kako bi sve zemlje članice, njihovi građani, imali jednak standard.

Kroz Program ste između ostalog imali priliku upoznati se sa praktičnim radom EU institucija. Da li će Vam to iskustvo pomoći u budućem radu?
Najveći izazov u radu institucija Evropske unije je usaglašavanje i donošenje odluka, odnosno politika djelovanja. Sveobuhvatan pristup i kontinuiran dijalog su ključni elementi uspješno okončanih pregovora i nove legislative.

Mislim da bi takav pristup pregovorima itekako koristio svim učesnicima u radu institucija Bosne i Hercegovine. Suprostavljeni stavovi nisu nešto što je nemoguće dovesti na zajednički imenitelj. Pitanje je dobre volje, strpljenja, razumijevanja i naravno neprekidnog dijaloga. Dok je kultura dijaloga jedna od vještina kojoj se treba posvetiti puno više pažnje.

Iz Vašeg ugla nakon posjete, koliko brzo mislite da će se Bosna i Hercegovina kretati na evropskom putu i koliki je doprinos ovog programa u promovisanju ubrzanja evropskog puta BiH?
Evropske integracije Bosne i Hercegovine zavise od više faktora. Prvenstveno od mogućnosti prihvatanja neminovnih standarda Evropske unije. Ti standardi su jednaki za sve zemlje članice i trebaju na isti način da važe i u Bosni i Hercegovini. Bosna i Hercegovina je obavezna da efikasno i u određenom roku ispunjava obaveze, kako neminovne, tako i dogovorene, jednako kao i sve ostale zemlje članice. U tom procesu najveći izazov je ustavna struktura Bosne i Hercegovine, pa samim tim i organizacija koordinacije procesa evropskih integracija, posebno na političkom nivou. Ukoliko tome dodamo da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja nema izrađen Program integrisanja, možemo jedino zaključiti kako se većina aktivnosti odvija ad hoc, bez konkretnih procjena djelovanja i na osnovu nedovoljno iskomuniciranih zaključaka. Trenutno jedinu smjernicu rada institucija u Bosni i Hercegovini daje godišnji EU Izvještaj o napretku. Svi gore navedeni faktori EU integracija BiH predstavljaju njen izazov, ali ne i ograničavajući faktor koji ne može biti prevaziđen određenim promjenama –reformama.

U tom smislu jako je bitno dobro poznavati institucije EU, njihov metod rada, a od izuzetne važnosti je način razmišljanja kako predstavnika EU, tako i zemalja članica.

Bosna i Hercegovina je još uvijek u fokusu Evropske unije, što se može primjetiti kroz upornost u nastojanju da se pronađe pristup neophodnim reformama u cilju prilagođavanja institucija BiH izazovima.

Kroz ovaj program imali ste priliku upoznati brojne kompetentne osobe u Evropskoj komisiji. Kakve ste kontakte ostvarili i koje su bile glavne teme tokom posjete?
Sastanci organizirani od strane EUVP-a su bili jako dinamični i interaktivni. Sa jedne strane su izneseni i objašnjeni procesi funkcionisanja EU, dok su sa druge strane dostavljene informacije o Bosni i Hercegovini i trenutnoj situaciji vezano za postojeću koordinaciju EU integracija, te procese u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova.

Trenutno je najzanimljivija tema Zajednička izjava Predsjedništva BiH o opredijeljenosti političkih lidera u BiH za poduzimanje neophodnih reformi u okviru procesa pristupanja EU. Evropska unija je optimistična kada je riječ o prihvatanju ovog pristupa reformama, te očekuju da će politički lideri zajedničkim snagama odmah poduzeti dalje korake kada je riječ o implementaciji Zajedničke izjave.

Uzimajući u obzir da je djelovanje ISIL-a nezaobilazna tema, odlazak bh. državljana na strana ratišta je također aktuelno, pogotovo inkriminacija takvog djelovanja u krivičnom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, kao i postupanje istražnih organa u tim predmetima.

U susretima koje ste imali u Briselu koji su izazovi identifikovani kao najveći za evropski put BiH?
Uzimajući u obzir ustavno ustrojstvo Bosne i Hercegovine, funkcionalnost i efikasnost njenih institucija, kao i ekonomske reforme, ostaju i dalje identifikovani kao osnovni izazovi. Evropska unija ulaže dodatne napore kako bi podstakla političke lidere da se posvete rješavanju pitanja koja će biti definisana Zajedničkom izjavom u pomenutim segmentima. Generalno Bosna i Hercegovina mora dostići određeni nivo funkcionalnosti kada je riječ o donošenju odluka, kako bi bila u mogućnosti funkcionisati unutar Evropske unije.

Jako je bitno da se ne propusti ova prilika kada je pažnja i podrška Evropske unije još uvijek usmjerena prema Bosni i Hercegovini.